Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Vizart

Senzacionalni “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu”

03.05.2015. Petra PlivelićFoto: facebook.com/event [A. Rodin, "Poljubac", 1882.]

Najveća ovogodišnja umjetnička senzacija, točnije izložba slavnog francuskog kipara Augustea Rodina pod nazivom “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu” svečano se otvara u Umjetničkom paviljonu u utorak, 5. svibnja 2015. godine. Izložbu će tada službeno, pred brojnim uzvanicima iz kulturnog i političkog života, otvoriti predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Izložba je otvorena do 20. rujna ove godine.

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Izložba je jedan od kulturnih događaja u okviru Festivala francuske kulture u Hrvatskoj, u 2015. godini, nazvanog “Rendez-vous”. Ovim predstavljanjem Francuska uzvraća posjet, nakon uspješnog prvobitnog predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u Francuskoj 2012./2013. godine – “Croatie, la voici”. Autori izložbe su Catherine Chevillot, ravnateljica Muzeja Rodin iz Pariza i Andro Krstulović Opara, donedavni ravnatelj splitskog Muzeja Ivana Meštrovića i savjetnik predsjednice Grabar Kitarović.

Foto: pinterest.com/toby1968

Foto: pinterest.com/toby1968 [A. Rodin, “Mislilac”, 1902.]

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić i Andro Krstulović Opara postavili su 97 Rodinovih djela. Od toga je 57 skulptura, 20 crteža i 20 fotografija. Među djelima će biti i ona najprepoznatljivija remek-djela, koja se nalaze u baš svakom udžbeniku likovne umjetnosti, kao što su “Mislilac”, “Poljubac”, “Vrata pakla” i “Brončano doba”. Zanimljivo je da će golema Rodinova skulptura Victora Hugoa, visoka čak 2,8 metara, biti izložena u Atelijeru Meštrović jer ne može proći kroz vrata Umjetničkog paviljona.

Foto: pinterest.com/kapax27

Foto: pinterest.com/kapax27 [A. Rodin, “Victor Hugo”, 1896.-1909.]

Hrvati vole Rodina zbog njegova prijateljstva s velikim hrvatskim kiparom Ivanom Meštrovićem. Naime, tijekom Festivala hrvatske kulture u Francuskoj, u pariškom Muzeju Rodin bila je postavljena izložba skulptura Ivana Meštrovića, a sada se Francuska predstavlja u Hrvatskoj s izložbom Rodina. Tako će, osim u Zagrebu, Rodinova djela biti izložena i u Splitu, gdje će se 8. svibnja 2015., u Galeriji Meštrović, otvoriti opsegom manja, ali također značajna izložba “Rodinova Meditacija u Splitu”, na kojoj će se predstaviti kiparova skulptura “Meditacija – Unutarnji glas”. Ova skulptura ima posebno značenje i vrijednost upravo zato što ju je 1913./1914. Meštrović vidio na izložbi secesije u Rimu i poželio da mu je Rodin pokloni, što je ovaj i učinio.

Foto: wikipedia.org /Auguste_Rodin

Foto: wikipedia.org /Auguste_Rodin

Punim imenom, François-Auguste-René Rodin (1840.-1917.) stvarao je kao modernist, naturalist i realist, a u središtu njegova umjetničkog stvaralaštva je – čovjek. On je Michelangelov učenik koji je vještine prilagodio vlastitom potezu. Smatra se najvećim, ali i najosporavanijim kiparem svog doba zato što je pokrenuo revoluciju kiparstva. Baš kao što je vidljivo u primjeru “Čovjek sa slomljenim nosom” iz 1984., stvarao je ljudsko tijelo kao nesavršeno, ranjivo i još k tome u pokretu – to je do tada bilo nezamislivo. Valja spomenuti i da su Rodinova djela već bila predstavljena hrvatskim građanima i to također u Umjetničkom paviljonu 1968. godine.

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Rodinova djela su u Zagreb stigla već 23. travnja kako bi sve bilo na vrijeme postavljeno i spremno za otvorenje, a iz pariškog muzeja su krenuli još 21. travnja. Sasvim logično, umjetnine su sigurno putovale u dva kamiona s prikolicama Kunsttransa poduzeća LP ART, koje je specijalizirano za prijevoz umjetnina. No, put od Pariza do Zagreba inače ne traje tri dana, zašto su onda umjetnine toliko dugo putovale? Naime, u cilju očuvanja umjetnina obavezna je pauza svakih osam sati. Tako su kompjuterizirani tegljači, s optimalnom vlagom i temperaturom za umjetnine, morali prenoćiti u Frankfurtu i u Beču. S njima je putovala i Audrey d’Hendecourt iz pariškog Muzeja Rodin kako bi se uvjerila da su sigurno dopremljene i otpakirane. Tako je i bilo. Prema fotografijama iz povlaštenih medija koji su prisustvovali dočeku, vidno uzbuđeni odbor za doček je, skupa s d’Hendecourt, svaku skulpturu vadio s bijelim rukavicama, pažljivo i polako kao da nose novorođenče.

(Visited 226 times, 1 visits today)

Komentari