Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Senzacionalni “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu”

03.05.2015. Petra PlivelićFoto: facebook.com/event [A. Rodin, "Poljubac", 1882.]

Najveća ovogodišnja umjetnička senzacija, točnije izložba slavnog francuskog kipara Augustea Rodina pod nazivom “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu” svečano se otvara u Umjetničkom paviljonu u utorak, 5. svibnja 2015. godine. Izložbu će tada službeno, pred brojnim uzvanicima iz kulturnog i političkog života, otvoriti predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Izložba je otvorena do 20. rujna ove godine.

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Izložba je jedan od kulturnih događaja u okviru Festivala francuske kulture u Hrvatskoj, u 2015. godini, nazvanog “Rendez-vous”. Ovim predstavljanjem Francuska uzvraća posjet, nakon uspješnog prvobitnog predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u Francuskoj 2012./2013. godine – “Croatie, la voici”. Autori izložbe su Catherine Chevillot, ravnateljica Muzeja Rodin iz Pariza i Andro Krstulović Opara, donedavni ravnatelj splitskog Muzeja Ivana Meštrovića i savjetnik predsjednice Grabar Kitarović.

Foto: pinterest.com/toby1968

Foto: pinterest.com/toby1968 [A. Rodin, “Mislilac”, 1902.]

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić i Andro Krstulović Opara postavili su 97 Rodinovih djela. Od toga je 57 skulptura, 20 crteža i 20 fotografija. Među djelima će biti i ona najprepoznatljivija remek-djela, koja se nalaze u baš svakom udžbeniku likovne umjetnosti, kao što su “Mislilac”, “Poljubac”, “Vrata pakla” i “Brončano doba”. Zanimljivo je da će golema Rodinova skulptura Victora Hugoa, visoka čak 2,8 metara, biti izložena u Atelijeru Meštrović jer ne može proći kroz vrata Umjetničkog paviljona.

Foto: pinterest.com/kapax27

Foto: pinterest.com/kapax27 [A. Rodin, “Victor Hugo”, 1896.-1909.]

Hrvati vole Rodina zbog njegova prijateljstva s velikim hrvatskim kiparom Ivanom Meštrovićem. Naime, tijekom Festivala hrvatske kulture u Francuskoj, u pariškom Muzeju Rodin bila je postavljena izložba skulptura Ivana Meštrovića, a sada se Francuska predstavlja u Hrvatskoj s izložbom Rodina. Tako će, osim u Zagrebu, Rodinova djela biti izložena i u Splitu, gdje će se 8. svibnja 2015., u Galeriji Meštrović, otvoriti opsegom manja, ali također značajna izložba “Rodinova Meditacija u Splitu”, na kojoj će se predstaviti kiparova skulptura “Meditacija – Unutarnji glas”. Ova skulptura ima posebno značenje i vrijednost upravo zato što ju je 1913./1914. Meštrović vidio na izložbi secesije u Rimu i poželio da mu je Rodin pokloni, što je ovaj i učinio.

Foto: wikipedia.org /Auguste_Rodin

Foto: wikipedia.org /Auguste_Rodin

Punim imenom, François-Auguste-René Rodin (1840.-1917.) stvarao je kao modernist, naturalist i realist, a u središtu njegova umjetničkog stvaralaštva je – čovjek. On je Michelangelov učenik koji je vještine prilagodio vlastitom potezu. Smatra se najvećim, ali i najosporavanijim kiparem svog doba zato što je pokrenuo revoluciju kiparstva. Baš kao što je vidljivo u primjeru “Čovjek sa slomljenim nosom” iz 1984., stvarao je ljudsko tijelo kao nesavršeno, ranjivo i još k tome u pokretu – to je do tada bilo nezamislivo. Valja spomenuti i da su Rodinova djela već bila predstavljena hrvatskim građanima i to također u Umjetničkom paviljonu 1968. godine.

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Foto: facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

Rodinova djela su u Zagreb stigla već 23. travnja kako bi sve bilo na vrijeme postavljeno i spremno za otvorenje, a iz pariškog muzeja su krenuli još 21. travnja. Sasvim logično, umjetnine su sigurno putovale u dva kamiona s prikolicama Kunsttransa poduzeća LP ART, koje je specijalizirano za prijevoz umjetnina. No, put od Pariza do Zagreba inače ne traje tri dana, zašto su onda umjetnine toliko dugo putovale? Naime, u cilju očuvanja umjetnina obavezna je pauza svakih osam sati. Tako su kompjuterizirani tegljači, s optimalnom vlagom i temperaturom za umjetnine, morali prenoćiti u Frankfurtu i u Beču. S njima je putovala i Audrey d’Hendecourt iz pariškog Muzeja Rodin kako bi se uvjerila da su sigurno dopremljene i otpakirane. Tako je i bilo. Prema fotografijama iz povlaštenih medija koji su prisustvovali dočeku, vidno uzbuđeni odbor za doček je, skupa s d’Hendecourt, svaku skulpturu vadio s bijelim rukavicama, pažljivo i polako kao da nose novorođenče.

Komentari