Serije iz djetinjstva koje nikad nećemo zaboraviti
Serije iz djetinjstva nešto je što ostaje u našoj podsvijesti kroz cijeli život. S vremenom ih se sjetimo kako bi ih opet pronašli i pogledali te se podsjetili na neka vedrija i bezbrižna vremena – koja su nam iste televizijske serije učinile takvima. Donosimo vam listu serija koje je teško zaboraviti i zaobići.
Smogovci (1982 – 1996)
Iskreno i zaigrano, uz pratnju glazbe iz Sedmorice veličanstvenih, šestero je Vrageca zakoračilo u djetinjstva generacija, ostavljajući slatki okus Bucinog pekmeza. Avanture obitelji s Pešćenice prvi su put na malim ekranima zaživjele 1982. godine nakon što je istoimena knjiga Hrvoja Hitreca, prema kojoj je serija napravljena, već dobrano pronašla svoju publiku.
U 38 epizoda serija je okupila velika glumačka lica poput Mire Furlan, ali i lica koja su tek tada bila na početku velikih karijera poput Ksenije Pajić, Slavka Brankova, Tomislava Štrige, Višnje Babić, Ivice Zadre, Barbare Rocco, Damira Šabana, Slavice Knežević te Borisa i Marija Mirkovića. Sanjalo se o ljubavi poput one Dunje i Mazala, pričalo o lukavosti Crnog Džeka i Kumpića, navijalo da Cobra dobije Nobelovu nagradu i uspije poletjeti i sklapalo ruke da Vlasta spasi stvar i uništi tenk koji bi Vragece sravnao sa zemljom.
Ako se ne sjećate je li Nosonja bio u pravu kad je rekao da se Cobra zafrkava i da ‘nebu poletil’, a Marina lagala kad je rekla da su kolači u slastičarni bijeda prema njezinima, Smogovci vas čekaju na YouTubeu potpuno isti kao i onda kada ste bili premali da dohvatite teglicu pekmeza na polici i smočite prst u njega, baš poput malog, vječno gladnog Buce.
Ne daj se, Floki (1985)
Serija zbog koje je svaka druga obitelj imala psa Flokija, publici se predstavila 1985. godine i osvojila je u samo pet epizoda, već samom uvodnom pjesmom. Zarazna melodija fućkala se danima, a tekst je dobro poznat i onima koji je nisu pogledali. “Ne daj se Floki, uspravi uši”, pjevao je Stjepan Jimmy Stanić u priči o psu lutalici koji u novoj zagrebačkoj četvrti traži obitelj koja će se brinuti za njega.
U isto je vrijeme dirljiva i humoristična, posebno u prikazu nesporazuma i svađa do kojih dovodi jedan dječak koji žarko želi naučiti svinjski jezik. Glas Pere Kvrgića koji je posudio liku Flokija zvonio je u ušima generacija, a liječnik i dječak koji se sporazumijevaju roktanjem odavali su malu nadu da strašni stričeki u bijelom možda i nisu tako strašni.
Lažeš, Melita (1984)
Mala, lukava Marina (Gordana Stepanić) koju smo upoznali u Smogovcima, dobila je drugu dominantnu osobinu i postala lažljiva Melita, 1983. godine u seriji prema istoimenom romanu Ivana Kušana. Avanture desetogodišnje Melite koja, nakon što joj je majka prisiljena otići na neko vrijeme, ostaje jedina žena u kući i tako mora brinuti o bratu Nenadu (Ladislav Vrgoč) i tati Branku (Danko Ljuština) pratile su se s veseljem.
Melitina stalna potreba za laganjem kako bi bila vidljivija i kako bi joj roditelji posvećivali više pažnje rezultira zabavnim zgodama koje pomno prati pas Sultan i brani svoju djevojčicu: “Baš su smiješni ti ljudi! Nema niti jednog koji ne izmišlja, a svatko se ljuti kada drugi izvali kakvu izmišljotinu!”, kaže. Smiješna je i puna izmišljotina i mala Melita čijih se zgoda možete prisjetiti uz epizode dostupne na YouTubeu. I ne, ne lažemo vam, za to vas prepuštamo Meliti u ukupno pet epizoda.
Malcolm u sredini (2000 – 2006)
Godina 2000. započela je serijom o Malcolmu (Frankie Muniz), genijalcu koji živi u ograničavajućim uvjetima uz brata Reesa (Justin Berfield), tipičnog glupog nasilnika, malog, lukavog brata Deweyja (Erik Per Sullivan), živčanu mamu Lois (Jane Kaczmarek) i oca Hala (Bryan Cranston) koji se nenormalno boji svoje žene. Malcolmovi pokušaji da postane popularan nakon što je zbog svog izrazito visokog kvocijenta inteligencije premješten u razred za nadarene, propadaju iz epizode u epizodu uz humoristične podvale njegove braće.
Serija je doživjela sedam sezona, a o njezinoj uspješnosti svjedoči jedan osvojeni Grammy, Emmy i nominacije za sedam Zlatnih Globusa. Živčani slomovi roditelja, podvale, napadi bijesa i tjeskobe pubertetlija sve zajedno smješteno u velikoj, ludoj kući osigurale su seriji da se istakne i ostane zapamćena.
Puna kuća (1987 – 1995)
Američka uspješnica prvi put emitirana od 1987. do 1995. godine na male je ekrane dovela nešto moderniju i neuobičajenu temu – umjesto udovice koja je ostala sama sa djecom, Puna kuća prati Dannyja Tannera (Bob Saget), udovca koji uz pomoć svog prijatelja Joeya Gladstonea (Dave Coulier) i šurjaka Jesseja Katsopolisa (John Stamos) odgaja tri kćeri.
Malo se tko ne sjeća slatke, male Michelle koju su utjelovile blizanke Olsen i njezinog molećivog pogleda kad bi napravila neku spačku. Ili pak buntovne D.J. (Candace Cameron) koja je taman zakoračila u pubertet pa je ionako već puna stanarima, kuća bila puna i glasne muzike i galame zbog svađa sa srednjom sestrom, lukavom i snalažljivom Steph (Jodie Sweetin). Puno humora upakirano je u seriju koja nas je nasmijavala u ukupno 192 epizode.
Princ iz Bel Aira (1990 – 1996)
Ne vjerujemo da postoji itko tko se nije pitao i divio Willu Smithu kako mu se jezik ne zaplete pri tako brzom izgovaranju stihova u uvodnoj pjesmi. Buntovnik kojeg je majka nakon tučnjave na košarkaškom igralištu poslala kod bogatog tetka Philippa (James L. Avery) i tete Vivian (Janet Hubbert-Whiten/Daophne Maxwell- Reid) na Bel Air zauvijek je obilježio Willa Smitha kao glumca pa ga tako danas mnogi pamte upravo po toj ulozi.
Neuglađeni, buntovni kvartovski dečko odjednom se nađe u obitelji uglednog i bogatog suca gdje svojim podvalama tvori savršen kontrast koji garantira humorističnost. A tek njegov stajling – šest sezona opasno kulerskih odjevnih kombinacija!
Klinika Schwarzwald (1985 – 1989)
Majka bolničkih televizijskih serija i jedna od najuspješnijih njemačkih serija u povijesti koju je u Njemačkoj svojevremeno pratilo 29 milijuna ljudi, prvi put je emitirana 1985. godine. Napravljena je po uzoru na češku uspješnicu Bolnica na kraju grada, a u čast dvadesete godišnjice od početka emitiranja snimljena su dva spin-off filma – Klinika Schwarzwald: Sljedeća generacija i Klinika Schwarzwald: Nova vremena.
Napete odnose oca i sina, doktora Klausa (Klausjurgen Wussow) i Uda (Sascha Hehn) Birkmanna u klinici smještenoj u njemačkoj pokrajini Schwarzwald možete pratiti i danas, na HRT-ovoj platformi HRTi ili u poslijepodnevnim satima na Prvom programu HRT-a.
Poroci Miamija (1984 – 1990)
Jedna od najutjecajnijih serija svih vremena koja je sa sobom osim stereo zvuka donijela i modnu revoluciju, emitirana je od 1984. do 1990. godine. Dvojica policajaca iz Miamija, Sonny Crockett (Don Johnson) i Ricco Tubbs (Philip Michael Thomas) koji rade na Odjelu za poroke, bili su rezultat ideje da se umjesto uobičajeno uniformiranih policajaca prikažu modno osviješteni policajci sa skupim satovima i automobilima.
Serija je u 111 epizoda popularizirala nošenje obične majice i Armani sakoa, SAD je preplavila talijanska moda – sakoi pastelnih boja, espadrile, havajske košulje i muškarci koji su nosili tzv. five o’ clock shadow ili trodnevnu bradu. Odjeću su kreirale najpoznatiji i najskuplji kreatori – Georgio Armani, Hugo Boss, Gianni Versace koji je rekao da je prva osoba koju je odjenuo u Miamiju bio Don Johnson. Osim mode, u seriji je dominantna i glazba sastava i pjevača kao što su Phil Collins, Depeche Mode, U2, Tina Turner i ZZ Top dok je glavni soundtrack serije, instrumental Jana Hammera, nagrađen Grammyjem i dva puta nominiran za Emmy.
Seinfeld (1989 – 1998)
Redefinirala je žanr humorističnih serija, osvojila tri Zlatna Globusa i deset Emmyja, nagradu Ceha filmskih glumaca i stvorila svojevrsni kult obožavanja, a originalno se emitirala u razdoblju od 1989. do 1998. godine na američkoj NBC televiziji. Serija ni o čemu koja prati obični, svakodnevni život i filozofiranja četvero prijatelja, Jerryja Seinfelda (Jerry Seinfeld), Georgea Constanze (Jason Alexander), Elaine (Julia Louis-Dreyfus) i Kramera (Michael Richards) koji dan započinju doručkom u Monk’s Caffeu toliko je zainteresirala filozofe, psihologe i sociologe da je nastala i knjiga “Seinfeld i filozofija”.
O utjecaju na popularnu kulturu najviše se govori u kontekstu fraza i nepostojećih riječi koje je iznjedrio Seinfeld i koje su se udomaćile u svakodnevnom govoru – poput “No soup for you”, “Yada yada yada”, “re-gifter” – a koje je sam Jerry Seinfeld popisao u bestseleru “Seinlanguage”. Osim toga, spomenuti Monk’s Cafe u kojem je ekipa vodila jedne od najsmješnijih razgovora u povijesti televizije, danas ima kultni status, a kako nam se bliži Božić, mnogi Seinfeldovi obožavatelji spremaju se na proslavu fiktivnog blagdana Festivusa kada se umjesto drvca, okupljaju oko aluminijskog štapa. 180 epizoda čistog humora i prigodnog podsjetnika da Božić nisu pune trgovine i prazni džepovi.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
