Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Film

Program ‘Sjećanje na Chantal Akerman’ u Art-kinu

04.04.2016. Ziher.hrFoto: communicants.tumblr.com

Od 4. do 7. travnja u Art-kinu održava se retrospektiva filmova nedavno preminule belgijske redateljice Chantal Akerman. U četiri dana, na repertoaru će se naći četiri dugometražna i jedan kratkometražni film. Program otvara drama Ja, ti, on, ona te kratkometražni film Soba.

Program Sjećanje na Chantal Akerman, u ponedjeljak, 4. travnja u 20 sati otvara drama Ja, ti, on, ona o suočavanju s prekidom veze te kratkometražni film Soba. Uvod u filmski program će dati Petar Milat iz Multimedijalnog instituta i filmski kritičar Dragan Rubeša.

U filmu neobična naslova Jeanne Dielman, 23 Quai de commerce, 1080 Bruxelles pratimo svakodnevnu rutinu kućanice, samohrane majke, udovice i prostitutke Jeanne Dielman. S istoka eksperimentalno-dokumentarni je film o Istočnoj Europi nakon pada Istočnog bloka i komunizma. Almajerova ludorija adaptacija je romana Josepha Conrada prenesena u moderno vrijeme.

Pod utjecajem filmova Jean-Luc Godarda zbog kojih je Chantal Akerman u rodnoj Belgiji upisala studij režije te eksperimentalnog filma (Michael Snow, Yvonne Rainer, Andy Warhol) s kojim se susreće po dolasku u New York ranih 1970-ih, Akerman svojim radom nastavlja preispitivanje naizgled zadanog okvira medija. U svojim se filmovima kreće na granicama između dokumentarnog i fikcionalnog, kaosa i kontrole, kretanja i statičnosti.

U njima klasična narativna sredstva zamjenjuju karakteristični dugi kadrovi i statične perspektive, dok postepeno, repetitivno nakupljanje slika i svakodnevnih opažaja stvaraju poseban, duboko osoban filmski jezik. Akerman njime istražuje kategorije geografije i identiteta, mjesta i vremena, seksualnosti i subjektivnosti. U više od četrdeset godina filmskog stvaralaštva, zaključenog filmom No Home Movie (2015.) kojeg smo prikazivali u sklopu prošlog Human Rights Film Festivala, Akerman se igrala najrazličitijim formama i žanrovima, od eksperimentalnog hiperrealizma do narativno tradicionalnijih pa i komercijalnih pokušaja.

Iako je sama redateljica izbjegavala smještanje u ikakve ladice, njezin se filmski opus može promatrati i kao meditacija o problematičnoj prirodi reprezentacijskih mogućnosti filma, posebno kad se radi o pitanju reprezentacije žena. U tom smislu najznačajniji film njezina opusa svakako je Jeanne Dielman, 23, quai du commerce, 1080 Bruxelles (1975.), troipolsatno remek-djelo u kojem prati svakodnevne rituale u stanu zagonetne samohrane majke i prostitutke, a zbog kojeg je Akerman s 25 godina, koliko je imala kada ga je snimila, proglašena pionirkom feminističkog filma. Film briljantno portretira otuđenje, usamljenost i marginalizaciju, a specifičnom uporabom vremena stvara okvir u kojem preispituje i status nevidljivog ženskog rada, bio on kućanski ili seksualni.

Program se provodi u organizaciji Multimedijalnog instituta, Francuskog instituta u Hrvatskoj, Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Akademije likovnih umjetnosti, Hrvatskog filmskog saveza, Cinémathèque royale de Belgique, Wallonie Bruxelles International i Art-kina.

Komentari