Sljedeće godine uz HKZ prisjećamo se Janka Draškovića i Jakova Gotovca
Dok nam 2014. protiče u znaku književnika Ivana Mažuranića i Bogdana Radice, Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo sljedeću su godinu proglasili godinom grofa Janka Draškovića i skladatelja Jakova Gotovca. HKZ od 1997. djeluje s ciljem promicanja kulture, a na skupu zaklade o Draškoviću i Gotovcu govorili su književni povjesničar Nedjeljko Mihanović i Eva Kirchmayer Bilić.
Janko Drašković završio je studij prava i filozofije u Beču i za svog života (1770.- 1856.) slovio kao najobrazovaniji čovjek u Hrvatskoj. Mišlju prethodnik ilirskog pokreta, grof Drašković se kasnije pridružio pokretu redom mlađih iliraca 1830-ih. Ponajviše ga se pamti po djelu Disertacija iliti razgovor (1832., Karlovac) u kojem iznosi svoja stajališta o politici, kulturi i gospodarstvu, a smatra se političkim programom preporodnog pokreta, ujedno prvim hrvatskim političkim programom. Pisana na štokavskom, Disertacija objašnjava i Draškovićevo zalaganje za štokavsko narječje, na temelju kojeg se kasnije provela jezična standardizacija. Drašković je sudjelovao u osnivanju Matice hrvatske i Ilirske čitaonice te Gospodarskog društva.
Gotovca (1895.- 1982.), opernog dirigenta i skladatelja, najviše se pamti po narodnoj operi Ero s onoga svijeta, no i pokraj toga ostavio je velik utisak svojim operama, scenskom glazbom, zborovima i vokalnim skladbama.
