Istaknuto
06.12.2017.

Ganz novi i Dance_Inn festival udružuju snage u fokusu na suvremenu izvedbenu umjetnost i live art. Festival će donijeti dvije premijeri, nekoliko radionica, tribina i rezidencija, a uoči festivala u Zagrebu gostuje Matthias Lilienthal, producent, kustos i ravnatelj Munchner Kammerspiele.

03.12.2017.

Gospođice iz Avignona smatraju se jednim od najvažnijih, ujedno i najkontroverznijih radova u umjetnosti 20. stoljeća. Povjesničari umjetnosti već se desetljećima bave misterioznim pogledima ženskih likova i njihovim revolucionarnim oblikovanjem kojemu su prethodile brojne Picassove skice i prepravke...

Film

Priroda protiv društva (“Spoor”, A. Holland, K. Adamik)

26.11.2017. Andrea BorovićFoto: facebook.com/pokotfilm

Na ovogodišnjem Motovun Film Festivalu uručena joj je nagrada Maverick za izniman redateljski rad. Za dramu In Darkness iz 2011. godine nominirana je za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma, a najnovijim filmom Spoor (izv. Pokot, 2017.) pomela je konkurenciju u Berlinu i osvojila Srebrnog medvjeda. U njezinom opusu niti jedan film nije loš. Lik i djelo Agnieszke Holland nezaobilazno je kada se govori o najcjenjenijim europskim pa i svjetskim redateljima današnjice.

Holland je majstorica u postavljanju napetosti i kriminalističkih zapleta na platnu, ali njezina posebnost leži i u suptilnom nijansiranju likova. Spoor je režirala zajedno s kćerkom Katarzynom Adamik, a priča je adaptacija romana Drive your Plough over the Bones of the Dead Olge Tokarczuk s kojom zajedno potpisuje i scenarij.

Tipičan krimić ili?

Glavna protagonistkinja priče je postarija umirovljenica Duszejko (izvrsna Agnieszka Mandat-Grabka) koja sa svoja dva voljena psa živi u malom planinskom selu između poljske i češke granice. Sama, ali ne i usamljena, životnu sreću predstavlja joj kontemplacija s prirodom, a najdraži prijatelji su joj životinje. Takva idila brzo nestaje jer se u selu počinju događati neobjašnjiva ubojstva lokalnih lovaca. I dok policija pokušava naći krvnika, Duszejko je uvjerena da su za ljudsku smrt krive osvetoljubive životinje.

Foto: facebook.com/pokotfilm

Jednostavnom narativnom linijom u kojoj se do zadnjeg trenutka pokušava pronaći ubojica, Holland preuzima konvencije žanra krimića i njome ne otkriva posebnost filma. Ona se nalazi u idejnom podsloju gdje se rasvjetljavaju bitne teme današnjice, tipične i aktualne za poljsko (i naše) društvo.

(Ne)obična feministkinja

Tako se redateljičin jasan komentar ogleda kroz rodnu problematiku i sferu nasilnog feminizma. Iako je Duszejko glavni lik, priča nije ispričana kroz njezinu fokalizaciju, već kroz subjektivne oči naratora, u ovom slučaju Agnieszke Holland. Duszejko je u perspektivi mještana predstavljena kao samotnjak, čudna umirovljena starica koja se nikako ne uklapa u sredinu. No s druge strane, ona je žena ugodne vanjštine, svjesna svoje neugasle seksualnosti te ekscentričnim i slobodoumnim ponašanjem u malu poljsku sredinu unosi zapadnjački utjecaj, a to se vidi i u volontiranju u školi gdje djeci predaje engleski jezik. Ona je i vrlo osjećajan, majčinski nastrojen lik, pogotovo prema životinjama. A kao kontrast nalaze se svi muškarci koji kao kolektiv predstavljaju negativne karaktere u obliku zlokobnih lovaca i vlasti koje ih podupiru. Lov i ubojstvo divljih životinja predstavljaju tipičan muški posao pa iz toga proizlazi osjećaj mržnje i prezira prema njima.

Zli likovi bajke

Duszejko kao okorjeli zaštitnik životinja, u okružju u kojem se one štuju na drugačiji način, nalazi se u kontrastu sa svima ostalima. Kritika dana neokonzervativnoj, kršćanski nastrojenoj Poljskoj upečatljiva je u sceni razgovora sa svećenikom u kojem joj on govori da ubojstvo životinja nije grijeh jer one, za razliku od ljudi, nemaju dušu. Sezone lova posebno se slave u školi, ali i u crkvenim obredima gdje se pjevaju pjesme posvećene lovcima. Životne navike Duszejko – stapanje s prirodom, gledanje u zvijezde i bavljenje astrologijom – mještani gledaju poprijeko jer sve što ona jest i što predstavlja njihova je suprotnost.

Bez obzira na prikaz navedenih tema, Holland u Spoor ubacuje elemente bajke, što je vidljivo u zapanjujućim fotografijama (Jolanta Dilewska, Rafal Paradowski) životinja i čestim snimkama totala prirode, ali i u konačnom razrješenju priče. Time daje dojam da je bajkovite dijelove predala glavnoj junakinji kako bi iz svoje perspektive ukazala na božanski darovanu ljepotu koju čovjek uništava.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(2 votes, average: 4.500 out of 5)

Komentari