Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Film

Hrabro odudaranje od kanona (“Star Trek: Discovery”, B. Fuller i A. Kurtzman)

05.10.2017. Marija VukšićFoto: facebook.com/StarTrekNetflix

Star Trek: Enterprise, posljednja u nizu Star Trek serija, završila je s emitiranjem 2005. godine. Radnjom smješten prije svih ostalih Star Trekova, Enterprise je služio kao gorko-slatko povezivanje glave i repa čitave franšize koja je hrabro otišla najdalje što je mogla. Tako se barem činilo dok, prikladno ovom periodu re-bootova i beskrajnih nastavaka, nije do javnosti došla vijest da se radi na novoj Star Trek seriji.

Snažan postav i moderna perspektiva

Izvršni producenti serije su Alex Kurtzman, jedan od scenarista filmova Star Trek i Star Trek Into Darkness, i Heather Kadin koja je prije toga bila izvršna producentica serija Sleepy Hollow (2013-2017) i Limitless (2015-2016). Na seriji je također radio Bryan Fuller, scenarist za Deep Space Nine (1993-1999) i Voyager (1995-2001) koji je, nažalost, odustao usred snimanja. Osim njega, svoj je doprinos seriji dao Nicholas Meyer, redatelj i scenarist filmova Star Trek II: The Wrath of Khan (1982) i Star Trek VI: The Undiscovered Country (1991). Kao da ovaj postav nije već dovoljno Star Trek-ovski podebljan, pridružio mu se i Rod Roddenberry, sin tvorca Star Treka Genea Roddenberryja. S toliko stručnjaka, bilo je odmah jasno da nova serija neće biti potpuna katastrofa no svejedno je bilo upitno hoće li se Discovery uspjeti snaći u svijetu TV serija koje su u posljednjih pet godina postale znatno jače i kvalitetom i raznolikošću tema.

Radnja Discoveryja smještena je 10 godina prije nego što Kirk krene na svoju misiju i 105 godina nakon radnje Enterprisea. Prve dvije epizode služe kao svojevrstan uvod u priču i radnjom su bliske Star Trekovima prošlosti – planet s izvanzemaljskom vrstom, skladna i sretna posada, susret s Klingoncima… Sve je naoko pisano po dobrom starom receptu, izuzev toga da su glavni i glavni sporedan lik dvije žene koje utjelovljuju glumice afroameričkog i azijskog podrijetla, što je popularan trend u serijama koje se trude imati malo moderniji i 21. stoljeću prikladniji pristup svojim likovima (kao što su primjerice Master of None i Sense8).

Neočekivani obrat

Glavni je lik prva oficirka i xenoantropologinja Michael Burnham (Sonequa Martin-Green), što je prvi put da glavni lik nije u ulozi kapetana ili zapovjednika svemirske stanice. Michael služi kapetanicu Philippu Georgiou (Michelle Yeoh) i čini se kao uzorna članica posade koja je na putu da i sama jednoga dana postane kapetanicom. Kroz prve dvije epizode gradi se njezina prošlost i objašnjavaju se njezine glavne motivacije te  postaje jasno da ćemo njezinu priču pratiti do samoga kraja sezone. Iako je čovjek, posvojio ju je Vulkanac Sarek te je to ujedno čini i Spockovom posvojenom sestrom, što je potpuno novi podatak koji se dosad nije spominjao. Spock bi u vrijeme Discoveryja imao oko 26 godina te se zbog toga nameće pitanje hoće li se i Spock u jednom trenu pojaviti u seriji?

Usprkos tome što se sve čini idealno i bez pretjeranih iznenađenja, a likovi simpatični iako pomalo “plastični”, već na kraju druge epizode Star Trek: Discovery ruši sve pretpostavke (time možda razočaravši hard-core Trekkije) i uvodi nas u potpuno drukčiju seriju od one kakvom se činila na početku. U trećoj epizodi, serija atmosferom počinje nalikovati na Deep Space Nine, postaje znatno mračnija s obećanjem da strašnije stvari tek slijede. Lik Michael Burnham drastično se mijenja te umjesto tipične junakinje bez mane postaje trodimenzionalna nesavršena osoba s kojom se lakše povezati i poput kapetana Siska, počinju je proganjati demoni prošlosti. Treća epizoda također uvodi dugo očekivani lik kapetana Lorce – ne zbog samog lika, već zbog glumca Jasona Isaacsa (aka Lucius Malfoy) čije se ime pojavljivalo na svim reklama i čiji je izostanak u prve dvije epizode podigao nemali broj obrva.

Foto: facebook.com/StarTrekNetflix

Odraz sadašnjice

Najveći su redizajn u seriji doživjeli Klingonci. Njihov fizički izgled, ali i način odijevanja, potpuno su promijenjeni. Odjeća koju nose ukrasne je prirode, zlaćanih boja i namijenjena vizualnom impresioniranju dok su im crte lica grublje, izraženije i znatno manje čovjekolike nego što smo naviknuli. Dok kapetan Kirk i njegov Star Trek iz 1960-ih godina odražavaju pozitivnu i patriotsku američku ideologiju tog vremena s očitim referencama na westerne i kauboje, Star Trek: Discovery kroz lik Klingonaca pokušava se suočiti s pitanjem vjerskog fundamentalizma i zadržavanja vlastitog identiteta u doba multikulturalizma. Klingonci su okarakterizirani kao gorljivo religiozni i opsjednuti idejom čuvanja svoje kulture i identiteta od Starfleeta koji čini sve svoje članove istima bez obzira na njihovo podrijetlo, a svoje prave nakane skriva iza “lažne izreke”: Dolazimo u miru.

S ovakvom premisom, Discovery ulazi u škakljivo područje i ostaje pitanje kako će razriješiti taj gordijski čvor. S jedne je strane razumljiv strah Klingonaca od gubitka identiteta i vlastite kulture, a rečenica “dolazimo u miru” podsjeća na američko “oslobađanje” i “uvođenje demokracije” u zemlje koje ih to nikad nisu tražile. S druge strane, Klingonci predstavljaju vjerske fanatike koji će u ime religije i očuvanja tradicije radije pobiti većinu svojeg naroda nego prihvatiti kompromis. Ako se tome pridoda činjenica da je Michael Burnham xenoantropologinja, odnosno, antropologinja za izvanzemaljce, implikacije problematike spajanja kulture, identiteta, modernosti, konzervativnosti i religije postaju još jače te na taj način Discovery zapravo savršeno odražava turbulentno vrijeme sadašnjice kako u Americi tako i u ostatku svijeta. Uostalom, tu su premisu potvrdili i sami tvorci serije u intervjuu za Entertainment Weekly.

Foto: facebook.com/StarTrekNetflix

Dostojan nasljednik

Zasad se čini da je Star Trek: Discovery dostojan nasljednik prošlih Star Trekova, ali očito je da se priča neće odvijati na razini stand-alone epizoda već će glavna priča razvijati kroz čitavu sezonu po uzoru na, primjerice, Battlestar Galacticu (2004-2009) i The Expanse (2015-). Tako je Discovery zašao u moderno doba televizije, a svoje je mjesto u njemu potvrdio i izvanrednim CGI-ijem na kojem se očito nije nimalo štedjelo. To se pogotovo može reći za prve dvije epizode koje vrve prikazima svemira i svemirskih brodova. CGI je tu posebno jak i dobro odrađen te je očito da mu je cilj bio zadržati gledatelje do treće epizode kada se stvari ipak donekle mijenjaju i priča teče znatno brže naspram prve dvije epizode.

Novi nastavak u franšizi nije bez mana. Ponegdje se fabularno ne uklapa s premisama svojih prethodnika i uvodi nove elemente priče – kao što je Spockova posvojena sestra – koji bi se mogli pokazati problematičnima kad ih se usporedi s prethodnim Star Trek serijama. Zbog sveukupno mračnog i pomalo depresivnog konteksta, Discovery bi se mogao pokazati povremeno teškim za “progutati” no moglo bi se i argumentirati da je upravo to ono što seriji daje na težini i važnosti. Očita kritika problema sadašnjice mogla bi se seriji obiti u glavu ako je se ne prezentira na dobar način, a ostaje za vidjeti hoće li s vremenom priča izgubiti na zamahu koji se stvorio u trećoj epizodi. Ako uspije izbjeći te očite zamke, Discovery je na dobrome putu da osvoji srca i glave starih fanova, ali i nove publike.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(1 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari