Istaknuto
21.04.2017.

U Galeriji Klovićevi dvori trenutno je, uz Izazove moderne i retrospektivu Željka Senečića, postavljena i samostalna izložba All you need is luck Nikoline Ivezić. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica (pogotovo za češće posjetioce Kluba na zagrebačkom Filozofskom, Limba ili kafića Boja) koja je razvila autentičan umjetnički izraz, stvorivši tako već poznate tzv. slikoreljefe ili piktoplastike, odnosno slike koje izlaze izvan svojih okvira u prostor.

21.04.2017.

U novoj seriji intervjua okupljenim pod nazivom "Let's jazz" predstavit ćemo novu hrvatsku jazz scenu. Njen prvi predstavnik je pijanist Zvjezdan Ružić.

Vizart

Stota obljetnica rođenja svestranog umjetnika Vjenceslava Richtera

08.04.2017. Anja TomljenovićFoto: facebook.com/zbirka.richter

Na današnji dan rođen je, kako mu s punim pravom možemo govoriti, jedan od najkvalitetnijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Uz to, Vjenceslav Richter slovi za jednu od najkreativnijih osobnosti hrvatske umjetnosti, budući da se bavio i kiparstvom, slikarstvom, grafikom, scenografijom i teorijskim radom. Povodom stote godišnjice njegova rođenja, donosimo kratak pregled Richterovih najpoznatijih projekata.

Njegov umjetnički mentalitet stasa u okviru grupe EXAT 51 koja je u prvoj polovici 50-ih u hrvatsku sredinu uvela nove ideje o promišljanju umjetnosti, u skladu s modernim duhom. Ideja likovne sinteze i umjetničke interdisciplinarnosti, oslobođene od bremena prošlosti, postat će njegova životna preokupacija. Teorijske postavke koje uklapaju likovnost u industrijsko i grafičko oblikovanje stvorile su duhovnu klimu za razvoj Novih tendencija, odnosno jedinstveno vrijeme hrvatske umjetnosti koja ide u korak s događanjima na europskoj, pa i svjetskoj, umjetničkoj sceni.

“Palača od čelika, stakla, drveta i mramora…”

Foto: pinterest.com

Richter je u povijesti arhitekture poznat po eksperimentiranju s formom izložbenih paviljona. Tako je jedan od njegovih prepoznatljivih projekata Jugoslavenski paviljon na izložbi EXPO 58 u Bruxellesu, koji su belgijske novine opisale kao „palaču od čelika, stakla, drveta i mramora, čija elegancija leži u vlastitoj suzdržanosti.“ Profesor arhitekture na sveučilištu na Floridi Vladimir Kulić ističe i kako su mnogi posjetitelji i novinari komentirali kako je Richterov paviljon, u vizualnoj buci EXPO-a, nudio dobrodošlo mjesto spokoja i tišine. Jedan novinar je posebno istaknuo fotografsku privlačnost građevine, primijećujući kako ona privlači amaterske fotografe u potrazi za dobrim snimkama.

Široj publici u Hrvatskoj Richter je možda najprepoznatljiviji po angažmanu na Vili Zagorje (odnosno Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku) u šezdesetima. U suradnji s Kazimirom Ostrogovićem ostvarena je modernistička građevina koja utjelovljuje ideju o sintezi urbanizma, arhitekture i likovnih umjetnosti.

Reljefometar

Foto: facebook.com/MSUzagreb

Na tragu Richterovih promišljanja o likovnoj sintezi nastaje i serija kinetičko-promjenjivih objekata pod nazivom Reljefometar. Osnovna jedinica je pomična, industrijski proizvedena aluminijska šipka koja, u interakciji s promatračem, mijenja svoju strukturu i otvara bezbrojne mogućnosti kompozicije volumena u prostoru. Dva primjera Reljefometra izlagana su na 36. venecijanskom bijenalu, a onaj iz 1967. izložen je kao dio stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti.

Vjenceslav Richter jedan je od hrvatskih umjetnika čija se djela nalaze u najpoznatijim svjetskim muzejima, od koji su najzvučnija imena svakako Tate galerija u Londonu i Muzej moderne umjetnosti u New Yorku. Njegovu ostavštinu moguće je vidjeti u Zagrebu, i to u njegovoj zbirci koju su autor i njegova supruga poklonili gradu, tadašnjoj općini Črnomerec. Zbirka djela koja su nastala u razdoblju od 1964. do 1979. godine smještena je u kući s vrtom na adresi Vrhovec 38, a njen sadržaj prati edukativna internetska stranica.

Komentari