Istaknuto
13.07.2018.

Uoči koncerta Mayalesa u Muzeju suvremene umjetnosti, sjeo sam s Petrom Beluhanom u jedan kvartovski kafić na Sigečici pa smo porazgovarali o "Simbolu za sunce", trenutnoj postavi benda, ovogodišnjem INmusicu, što to znači biti autentičan na sceni i drugim temama.

02.07.2018.

Prošao je još jedan INmusic festival. Ovo su zaključna razmatranja i komentar Ziherove glazbene redakcije na trinaesti INmusic festival.

Vizart

Stota obljetnica rođenja svestranog umjetnika Vjenceslava Richtera

08.04.2017. Anja TomljenovićFoto: facebook.com/zbirka.richter

Na današnji dan rođen je, kako mu s punim pravom možemo govoriti, jedan od najkvalitetnijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Uz to, Vjenceslav Richter slovi za jednu od najkreativnijih osobnosti hrvatske umjetnosti, budući da se bavio i kiparstvom, slikarstvom, grafikom, scenografijom i teorijskim radom. Povodom stote godišnjice njegova rođenja, donosimo kratak pregled Richterovih najpoznatijih projekata.

Njegov umjetnički mentalitet stasa u okviru grupe EXAT 51 koja je u prvoj polovici 50-ih u hrvatsku sredinu uvela nove ideje o promišljanju umjetnosti, u skladu s modernim duhom. Ideja likovne sinteze i umjetničke interdisciplinarnosti, oslobođene od bremena prošlosti, postat će njegova životna preokupacija. Teorijske postavke koje uklapaju likovnost u industrijsko i grafičko oblikovanje stvorile su duhovnu klimu za razvoj Novih tendencija, odnosno jedinstveno vrijeme hrvatske umjetnosti koja ide u korak s događanjima na europskoj, pa i svjetskoj, umjetničkoj sceni.

“Palača od čelika, stakla, drveta i mramora…”

Foto: pinterest.com

Richter je u povijesti arhitekture poznat po eksperimentiranju s formom izložbenih paviljona. Tako je jedan od njegovih prepoznatljivih projekata Jugoslavenski paviljon na izložbi EXPO 58 u Bruxellesu, koji su belgijske novine opisale kao „palaču od čelika, stakla, drveta i mramora, čija elegancija leži u vlastitoj suzdržanosti.“ Profesor arhitekture na sveučilištu na Floridi Vladimir Kulić ističe i kako su mnogi posjetitelji i novinari komentirali kako je Richterov paviljon, u vizualnoj buci EXPO-a, nudio dobrodošlo mjesto spokoja i tišine. Jedan novinar je posebno istaknuo fotografsku privlačnost građevine, primijećujući kako ona privlači amaterske fotografe u potrazi za dobrim snimkama.

Široj publici u Hrvatskoj Richter je možda najprepoznatljiviji po angažmanu na Vili Zagorje (odnosno Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku) u šezdesetima. U suradnji s Kazimirom Ostrogovićem ostvarena je modernistička građevina koja utjelovljuje ideju o sintezi urbanizma, arhitekture i likovnih umjetnosti.

Reljefometar

Foto: facebook.com/MSUzagreb

Na tragu Richterovih promišljanja o likovnoj sintezi nastaje i serija kinetičko-promjenjivih objekata pod nazivom Reljefometar. Osnovna jedinica je pomična, industrijski proizvedena aluminijska šipka koja, u interakciji s promatračem, mijenja svoju strukturu i otvara bezbrojne mogućnosti kompozicije volumena u prostoru. Dva primjera Reljefometra izlagana su na 36. venecijanskom bijenalu, a onaj iz 1967. izložen je kao dio stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti.

Vjenceslav Richter jedan je od hrvatskih umjetnika čija se djela nalaze u najpoznatijim svjetskim muzejima, od koji su najzvučnija imena svakako Tate galerija u Londonu i Muzej moderne umjetnosti u New Yorku. Njegovu ostavštinu moguće je vidjeti u Zagrebu, i to u njegovoj zbirci koju su autor i njegova supruga poklonili gradu, tadašnjoj općini Črnomerec. Zbirka djela koja su nastala u razdoblju od 1964. do 1979. godine smještena je u kući s vrtom na adresi Vrhovec 38, a njen sadržaj prati edukativna internetska stranica.

(Visited 78 times, 3 visits today)

Komentari