Istaknuto
19.07.2018.

Tri autorska projekta, jedna opera, jedan mjuzikl, praizvedba jednog suvremenog hrvatskog teksta i uprizorenje jednog klasičnog naslova - to su najbolje predstave u sezoni 2017./18. koje se izdvajaju po svojoj kvaliteti, originalnosti, izvrsnoj režiji i glumačkim ostvarenjima.

18.07.2018.

Prošle godine počeli smo praksu filmova i albuma starih deset godina, tako i ove nastavljamo s filmskim naslovima, ovaj put iz 2008. godine.

Knjige

Strip u Hrvatskoj

15.04.2013. Paula Osojnik
foto: ziher.hr

foto: ziher.hr

Iako danas umjetnički svijet  nudi nepregledan spektar mogućnosti zabave, mnogi ljudi će ipak prije svega odabrati narativno povezan niz prikaza, svima poznatog naziva strip. Strip nastaje u 19. stoljeću, a u masovnomedijskom obliku (na primjer u novinama) se pojavljuje stoljeće kasnije. Iako je uvriježeno mišljenje kako stripove čitaju djeca, a filmove gledaju odrasli, u principu je ista stvar kod oba umjetnička uratka. Strip, kao i film, kroz slike i dijaloge pokušava prenijeti priču, ali za razliku od filma, strip na raspolaganju nema zvuk. Tri najveća svjetska žarišta stripa su Francuska, Japan i SAD, a što se tiče Hrvatske, strip je zaživio prije 2. svjetskog rata, točnije 1935. godine, objavom djela Vjeverica mača. Autor Andrija Maurović jedan je od najznačajnijih crtaća stripa,  a osim njega razvoju hrvatskog stripa pridonijeli su i mnogi drugi te svojim radom polučili najpoznatije stripove u Hrvata.

Već spomenuti Andrija Maurović smatra se ocem hrvatskog stripa. Najviše je pisao od 1935.-1937., izdavši veliki broj stripova s karakterističnim junacima poput tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, boema Tajanstvenu Smrt i tipiziranog starca Starog Mačka. Osim Vjeverice mača, Maurović je nacrtao i stripove Podzemna carica, Ljubavnica s Marsa, Kuglina jahta, Gospodar zlatnih bregova i tako dalje.

Pedesete godine prošlog stoljeća obilježene su kao doba ‘druge generacije’ crtača stripa u Hrvatskoj, a među najistaknutijima su Vladimir Delač, Ismet Voljevica, Ivica Bednjanec, Borivoj Dovniković i drugi. Najpoznatiji stripovi navedenih autora u to doba su Osmoškolci, Durica, Ivica Bucko, Miki, Svemirci itd. Sedamdesete godine sa sobom nose još jedno talentirano ime. Riječ je o Krešimiru Zimoniću, koji je osim stripova ilustrirao i brojne časopise te dječje knjige. Njegov najpoznatiji strip lik je Zlatka, nastala u stripovima Modre laste. Zlatka se danas smatra jednim od antologijskih likova hrvatskog stripa. Ona je mušićava tinejdžerka koja se ponekad osjeća djetinjsto, a ponekad nevjerojatno zrelo te čitatelje nagrađuje svojim zrncima mudrosti. Ipak, Zimonić smatra kako Zlatka nije strip za malu djecu već za mladež školske dobi. Osim Zimovića, u ‘trećoj generaciji’ autora stripa, okupljaju se i Igor Kordej, taltirani autor stripova Stranac, Zvijezde i Vam koji su naveliko poznati, ali i Radovan Devlić, Ninoslav Kunc, Joško Marušići dr.

foto: wikipedia.com

foto: wikipedia.com

U razdoblju osamdesetih, najpoznatiji strip je svima poznata Crvenkapica,  autora Dubravka Matakovića, najpoznatijeg po crnom humoru prisutnom u većini stripova. Uz njega je poznat i Danijel Žeželj, crtač stripa Sophia, zanimljivog uratka prožetog neočekivanim obratima, ali i prerano preminuli Edvin Biutković, čiji je prvi strip Dokaz objavljen 1987. godine. Kasnije je Biutković crtao stripove Koko po Kušanovim romanima, a surađivao je s još jednim talentiranim crtačem stripa, Darkom Macanom. Macan je kroz devedesete godine i kasnije nacrtao niz stripova od kojih se izdvajaju Borovnica, šaljivce priče o nepristojnoj djevojčici, te stripovi Bočko i Pirati. Ratno razdoblje je kao za sve ostalo tako i za strip bilo nepogodno. Ipak, novije razdoblje hrvatskog stripa obilježio je Goran Sudžuka, koji je kao i većina hrvatskih strip majstora svoje mjesto nakon nekog vremena potražilo u Europi i svijetu. Sudžuka je u suradnji s već spomenutim Darkom Macanom izdao strip serijale Albert Batler, Saša, Svebor i Plamena te Martina Mjesec. Posljednjih desetak godina Macan je i dalje aktivan crtajući stripove u časopisu Q Strip.

foto: ziher.hr

foto: ziher.hr

Svi ljubitelji stripova sigurno znaju neke od navedenih autora ili su pak listali zanimljive stripove nekih malo manje poznatih izdavača. U svakom slučaju, strip se kao umjetnost u današnje vrijeme naveliko zanemaruje i pojedinačan doprinos očuvanju stripa je skroman, no svatko bi bar povremeno trebao uroniti u taj udaljeni svijet i opustiti se listajući zanimljive priče ispričane u oblačićima i potkrijepljene živopisnim prikazima majstora stripova.

(Visited 2.430 times, 5 visits today)

Komentari