Istaknuto
18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

18.01.2017.

Zatvorite se i ove subote u Kavez s Glazbenim loncem – to će učiniti i Phaneron!

Film

Subversive Festival: Na večernjem programu govorit će se o balkanskoj ljevici i plenumima

05.05.2016. Ziher.hrFoto: Press/Subversive

U četvrtak program započinjemo na Subversive Forumu u 16 h promocijom knjige Antikapitalistička kuharica u izdanju Radničke fronte. Ako želite znati nešto više o političko-ekonomskom sustavu u kojem živimo, ali i o politici i ideologiji koja stoji u pozadini Radničke fronte, moći ćete to saznati iz razgovora Mate Kapovića, Ivana Ergića i Luke Matića koji će moderirati Marko Milošević.

Na večernjem programu Međunarodne konferencije na Subversive Festivalu slušamo dva panela. Prvi je u 19 h u kinu Europa na temu „Balkanska ljevica“, na kojem sudjeluju Vuk Perišić, Tanja Petrović i Nenad Porobić, a razgovor moderira Dragan Markovina.

S obzirom na sveopću revitalizaciju klerikalne nacionalističke desnice, praktički na cijelom jugoslavenskom prostoru, koja se s jedne strane očituje u rehabilitaciji kolaboracionističkih režima i pokreta iz Drugog svjetskog rata, a s druge u ozbiljnim nastojanjima za gušenjem slobode medija i sveopćom provincijalizacijom kulture, nema nikakve sumnje da čitav balkanski prostor živi u drugoj mladosti devedesetih godina i vrijednosti koje je to doba afirmiralo. Takvo stanje stvari svjedoči o dubinskom porazu ljevice, koja ne samo da ne uspijeva artikulirati nekakve nove politike i povesti ozbiljan otpor prema vladajućim trendovima, prepuštajući inicijativu pojedincima i organizacijama civilnog društva, nego nije u stanju ni ponuditi viziju budućeg razvoja društva. Imajući u vidu da je takva izgubljenost rezultat neosviještenih uzroka poraza s početka devedesetih, ali i dio šire nemoći ljevice na europskom prostoru, panel će analizirati nekoliko fenomena koji opterećuju ljevicu na balkanskim prostorima. S jedne strane to je analiza uzroka poraza, s druge antagonizam između tzv. nove ljevice i onoga što ona smatra liberalima, s treće njezina afirmacija nacionalističkih vrijednosti uspostavljenih ratnih godina te s četvrte uporno zaobilaženje jugoslavenskog konteksta, koje umnogome doprinosi nemoći regionalne ljevice.

Nakon toga, u 21 h, na temu „Perspektive borbe: Od plenuma na fakultetu do plenuma na radnim mjestima“ razgovarat će Zrinka Breglec (Studentski zbor FF-a), Anja Grgurinović (studentska predstavnica u FV-u) i Predrag Sekulić (sindikat Nova solidarnost) uz moderaciju Karla Juraka.

U posljednje vrijeme ponovno se intenziviralo održavanje plenuma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uslijed konkretnih problema koji se tiču politike uprave Filozofskog fakulteta ponovno se pokazala nužnost organiziranja studenata i akademskih radnika u tijelo neposrednog političkog pritiska koje nastavlja, nakon kraćeg prekida, kontinuum borbe od 2009. godine. Plenum na fakultetu tako služi kao dobar primjer organiziranja oko konkretnih problema s ciljem artikulacije političkih zahtjeva od šire mase koja je inače deprivirana od političke moći i odlučivanja. Plenumi općenito otvaraju prostor za moguće političko na svim razinama života i rada, a posebice na radnim mjestima. S obzirom na to da u razdoblju restauracije kapitalizma i deindustrijalizacije zemlje svjedočimo uništavanju tvornica i poduzeća u korist zadovoljavanja privatnih interesa, radničko samoorganiziranje u plenume na radnim mjestima dolazi u prvi plan kao potencijalna metoda otpora i borbe. Kako su se studenti organizirali u plenum, tako se postavlja i nužnost širenja perspektiva borbi i na radnim mjestima, među radnicima isključenima iz odlučivanja i bez kontrole nad proizvodnim procesima. Plenumi na radnim mjestima tako se nameću kao progresivno oruđe za daljnje perspektive radničke borbe s ciljem stvaranja inkluzivnih mikropolitika koje uključuju uplive u sve neposredne procese odlučivanja i kontrole. Pozitivni primjeri radničkog samoupravljanja i radničke kontrole (kao npr. slučaj ITAS-a) daju vrijednu pouku kako je moguće obraniti radno mjesto i nastaviti proizvodnju na egalitarnim osnovama. Osim širenja pozitivnih perspektiva borbi, ovdje se otvaraju i brojni problemi s kojima se suočavaju studenti na fakultetima i radnici na svojim radnim mjestima, no prije svega širi se svijest o važnosti organiziranja u plenume na svim razinama te jačanju perspektive studentske i radničke borbe, kao i njihova međusobna povezanost.

Komentari