Istaknuto
27.03.2017.

Kroz iskustvo vođenja različitih radionica za djecu, prvenstveno Froooma, Boris Bakal progovara o radu s djecom, odgojnim i obrazovnim tehnikama i ustanovama te dječjoj perceptivnosti koja nam svima izmiče iz videokruga.

22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

Vizart

Sva ljepota Darwinovog otkrića u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

16.04.2016. Antonia VukičevićFoto: facebook.com/Hrvatski-prirodoslovni-muzej

U ponedjeljak 11. travnja u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izložba Savršenstvo evolucije – Razotkrivanje.

Foto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

Foto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

U sklopu ovog projekta postavljenog od strane dr.sc Ivane Mihoci, dr. sc. Vlatke Mičelić Stanković, Ivana Razum i Dragana Bukovca 30 je odabranih etnomoloških kutija iz Zbrke kornjaša znanstvenika Renea Miškića. Paralelno s primjercima kukaca postavljeni su geološki primjerci koje etnomološki izlošci vizualno mimikriraju. Ovaj zanimljiv koncept prikazuje sve ljepote prirode koje u svakodnevnom živote učestalo propuštamo zamijetiti. Osim ljepote, izložba nam prenosi čar evolucijskog preobraženja koji poput nekakvog umjetnika izrađuje oblike vrijedne najvišeg divljenja, potpuno različite, ali na svakom ostavlja svoj prepoznatljivi stil stvaranja. Izlošci kukaca kornjaša koji potječu iz svih dijelova svijeta, a prvenstveno truležara, jelenaka, strizibuba i krijesnica, prepuni su boja i neobičnih uzoraka. Zanimljiv koncept u kojem su dvije naizgled oprečne stvari, živo i neživo, uspješno prikazane u iskonskoj bliskosti koja se krije u evolucijskom razvoju i prilagodbi cijelog našeg planeta.

Foto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

Foto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

Svjetski putnik i eminentni znanstvenik René Mikšić (Zagreb, 1920. – Sarajevo, 1986.) u znanstveno-istraživačkom radu posvetio se sistematici, laksolomiji, morfologiji i ekologiji mnogih porodica kornjaša, a ponajviše truležara (Scarabacidae), jelenaka (Lucanidae), strizibuba (Cerambycidae) i krijesnica (Lampyridae). Neprocjenjivi taksonomski doprinos Mikšića svjetskoj znanosti ogleda se i u opisu 237 novih svojti međunarodno validnih u kategorijama od subtribusa do podvrste te 70 svojti (koje Međunarodni kodeks zoološke nomenklature ne obuhvaća) na razini abracije, forme i varijeteta. S druge strane, Mikšiću u čast je imenovano desetak svojti kukaca. Iako je sav svoj radni vijek proveo izvan Zagreba, Mikšić je svoju jedinstvenu zbirku od preko 12  tisuća jedinki kornjaša te priručnu stručnu biblioteku jer ona sa zbirkom predstavlja logičnu cjelinu, ostavio rodnome gradu, u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju.

Foto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

Foto: Antonia Vukičević/Ziher.hr

Izložba se može pogledati do listopada.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(4 votes, average: 2.500 out of 5)

Komentari