Istaknuto
20.08.2017.

Dadaizam, kao umjetnički pokret, na svojim marginama skriva imena umjetnica koja zaslužuju da se svjetlo i pozornost skrene na njihov rad.

08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

Knjige

“Tekst se ne da! Drži se još uvijek!”

15.11.2013. Melita Vrsaljko
foto: facebook.com

foto: facebook.com

Gdje je nestala čitalačka kultura u Hrvatskoj? Sudeći prema rezultatima istraživanja agencije GfK o tržištu knjiga u Hrvatskoj, ona je jednom nogom u grobu. Naime, 44 posto Hrvata u pretprošloj godini nije pročitalo nijednu knjigu. Takvu nezainteresiranost možemo pripisati brojnim faktorima, među kojima je i cijena knjige, ali čitalačka (ne)kultura zasigurno je pokazatelj krize u kojoj su zapeli izdavači i knjižare. U takvoj situaciji, sasvim je opravdano pitati se kakva budućnost čeka knjige.

Upravo se o tome raspravljalo 12. studenog, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. U sklopu programa “Kulture susreta”, Hrvatsko-hispansko društvo te Hrvatski P.E.N Centar organizirali su tribinu pod nazivom “Budućnost knjige”. Publika je tako imala priliku čuti mišljenja književnog kritičara Borisa Postnikova, predsjednice P.E.N Centra Nadežde Čačinović, pjesnikinje Asje Bakić te pjesnika i prevoditelja Tomice Bajsića o položaju tiskane knjige u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Tribini je trebao prisustvovati i akademik Tonko Maroević, međutim zbog nemogućnosti dolaska, posjetitelji su se morali zadovoljiti njegovim tekstom s kojim je počeo susret i u kojem on izražava svoju fanatičnu ljubav prema knjizi.

“Tekst se ne da! Drži se još uvijek!”izjavio je Boris Postnikov i oko toga su se svi sudionici složili, no ono o čemu je zapravo bila je riječ jest odnos tiskane knjige, interneta i izdavačke djelatnosti. Nadežda Čačinović otkrila je malu dozu nepovjerenja prema tehnologijama kada je u pitanju pohranjivanje tekstova na razne elektroničke uređaje, a Asja Bakić smatra da ukoričena knjiga implicira njenu vrijednost. Ipak, objavljivanje tekstova na internetu ipak ima svojih prednosti, a to su brojne mogućnosti za neafirmirane pisce.

Tomica Bajsić uvjeren je da će u bliskoj budućnosti postojati online mega biblioteke, poput one u Aleksandriji, s više od 100.000 naslova na virtualnim policama. Međutim, koliko zapravo upijamo tekst kad ga čitamo u elektroničkom izdanju? Za razliku od tiskane knjige, e-knjiga lako može postati potrošna roba s kratkim rokom trajanja koja neće zauzeti mjesto na polici i koju nećemo ponovno otvoriti kako bi se nečega prisjetili. Proces čitanja zahtijeva povlačenje u sebe, kao i mirni kutak u kojem nam ništa drugo neće poremetiti koncentraciju. Je li onda moguće potpuno se fokusirati na tekst kojeg čitamo na nekom portalu dok se na susjednom “prozorčiću” pojavljuje broj obavijesti s Facebooka?

Za razliku od američkog tržišta na kojem eksplozija e-nakladništva ozbiljno ugrožava prodaju tiskanih knjiga, u Hrvatskoj kultura čitanja na elektroničkih knjiga nije doživjela procvat. Na računalima i smartphone-ima se uglavnom čitaju dnevne novine, a mali postotak onih koji čitaju e-knjige uglavnom ih ne kupuju već skidaju sa interneta. Bilo kako bilo, knjiga će uvijek naći svoju publiku, a njena ideja i cilj uvijek će živjeti. Međutim, pred nama je novi izazov, a to je kako prilagoditi knjige novim medijima i kako iskoristiti internet u njihovoj popularizaciji. Na nama je da štitimo tiskane knjige od zaborava i probamo proširiti vidike i prihvatiti nove načine upijanja pisane riječi.

Komentari