Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Vizart

Tijela i stvari, izgubljeno-nađeno: Umjetnička instalacija život-nosti

27.11.2016. Magdalena Rikanović
Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Izložba Tijela i stvari, izgubljeno – nađeno otvorena je 26. studenog u 12 sati, u Francuskom paviljonu. Riječ je o suradnji Tine Gverović s Alexom Taylorom i Benom Cainom koja čini nastavak koncepta osmišljenog prošle godine, u kojem umjetnici osmišljavaju instalacije upravo za ovaj prostor. Ujedno je to nastavak Tininih istraživanja o prostoru u kontekstu društvenog poretka, uz naziranja prošlosti i budućnosti, tj. vremenskog tijeka.

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Skulpturalne intervencije u kontekstu gradnje konceptualne ili primijenjene umjetnosti ponekad donose zbunjujuće i/ili pomiješane emocije, ako znamo da je ljudsko znanje krhko bez obzira na korištenje interneta i knjiga. U pojašnjenju umjetničke instalacije, ona je trodimenzionalno umjetničko djelo koja označava vrstu vizualne umjetnosti i manipulacija prostora s ograničenim vremenskim trajanjem. Izložba Tijela i stvari, izgubljeno – nađeno instalacija je koja uključuje šest slika Tine Gverović i audio rad u izvedbi Alexisa Taylora postavljenog na zvučnicima unutar same instalacije. Oni su osmišljeni unutar serija skulpturalnih intervencija. U ovom slučaju to su pijesak, građevinski materijali, rustikalni niz blokova i plastične cijevi uz primjesu vanjske sunčeve svjetlosti i, naposljetku, industrijske svjetlosti. Tu vrstu postava osmislila je Tina zajedno s Benom Cainom. Ben Cain poznat je po svojim radovima koji uključuju instalacije, skulpturu, zvuk, performanse i publikacije. Jedan je od onih “neshvaćenih umjetnika” koji traži vezu između umjetnosti i industrije. U današnje je vrijeme ta tema podosta popularizirana, iako mnogima teško izvediva.

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Raznolikosti u instalacijskim izvedbama prati struktura moderne i suvremene umjetnosti koja odbacuje tradicionalnost i traži disciplinirane socijalno-kulturološke fenomene, bilo ono prihvatljivo ili neprihvatljivo široj publici koja postaje najvjerniji kritičar. Tina, Alexis i Ben estetsku su refleksiju prebacili u čistu umjetničku formu koja pojašnjava promatračima odnos prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. No, ona nije negativna i ne traži nadu, već predstavlja crticu života u predstavljanju realiteta. Prešetavanjem prostorom Francuskog paviljona izrazitu pozornost plijene pastelne boje. Boje pijeska, prljavo bijele boje, blago osunčane boje sunca, boje bijele kave, boje platna u kojima su ekspresivno oslikani dijelovi tijela i vanjsko svjetlo kao početak i završetak postava. Uloga svjetlosti nosi svoj scenarij koji predstavlja refleksiju sjećanja poput romantičnog filma u kojem nema gubitnika, niti pobjednika. Na obostrano zadovoljstvo tumači tehniku vrijednosti društvene akcije kao sveobuhvatan pristup prostoru i kritičku funkciju. U svojem prirodnom obliku, svjetlost predstavlja protagonista izazvanog tehničkom produkcijom.

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Postavlja se pitanje, kako umjetnici predstavljaju vlastiti identitet kroz prostornu funkciju? Jedan dio ljudi reći će da je potreba u srži problematike koja se gura pod tepih, a drugi će zagovarati konstantno  ponavljanje petlje u globaliziranom i multikulturalnom svijetu. Poznavajući strukturu prostora paviljona ona daje djelomičan uvid u slobodu izražavanja ovih troje umjetnika. Zašto? Zato jer distribucija umjetničkog djela ovisi o oslobođenju komercijalnih prostora i prostornih tekovina. Umrežavanje umjetnika i prostora stvara okolišna propitkivanja. Druga stvar je u analizi kritičkog konstruiranja kolektivnog identiteta. Publika igra trenutnu i aktivnu ulogu u procesu značenja samog postava izložbe. Donosi osobna iskustva i tumačenja. Bitan je rad, poticaj i promišljanje te, prije svega, propitkivanje slike u temi oblik tijela i sjećanja.

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Postav postaje otvorena metodologija i pristup bazi životnosti u objektima i tijelima, stvarima i toplini boja koja se suprotstavlja plošnosti. Možda tijelo i um jesu različit bitak čovjeka, ali u radovima troje umjetnika postojana su cjelina. Projekcija prostora, instalacije i događaja neispunjenih prostora označava filozofiju javnih izloženih objekata. Prostorna instalacija nasumično, izgledom poslaganih stolaca prekrivenih poluprozirnim zavjesama pastelnih boja, razotkriva prostor u koji bi vrlo rado ušli bez obzira na intimnost i tuđu pripadnost sinergije. Radovi su istinska dokumentacija s naglaskom na izum i izgradnju nostalgije. Obojana u vlastite krajobraze bez obzira na ruševnost samih sjećanja, a opet jedinstvena. Možda zvuči pretjerano složeno, ali ničiji životi, u prošlim i budućim vremenima, ne dolaze jednostavnim crtovljem, već u skladu različitih akcenata. Upravo to daje smisao kritičnom promišljanju u gestakulirajućim pokretima tijela usred rasprava. Izgubljeno-pronađeno. Gdje ljudska energija, čini se, postaje od vitalnog značaja za Tinu. Ona je unapredovala kroz čudne aktivacijske elemente suvremenih elemenata medijske umjetnosti. Ovo je njezin upečatljiv uzorak u kojem, zahvaljujući ovom postavu, nema mjesta sivilu. Emocije su savršeno dizajnirane kroz aktivaciju društva i interakcije kroz postav izložbenog prostora paviljona. Ona je dala vlastitu sliku intimne kritike i posvjedočila prikladnom obliku jedne instalacijske verzije koja sa sobom donosi i predstavlja iznimnu osobnost i posebnost u formiranju tijela, oblika i govora.

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Foto: Magdalena Rikanović / Ziher.hr

Izložbu možete posjetiti u Francuskom paviljonu do 15. prosinca ove godine.


0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 3.800 out of 5)

Komentari