Istaknuto
25.07.2017.

Prošlog tjedna prisjetili smo se deset godina starih albuma, a sada je red došao na deset pamtljivih i dragih nam filmova starih deset godina. Možda to nisu najbolji ili najuspješniji filmovi, ali svakako su ostali u sjećanju i vrijedni su (ponovnog) gledanja.

18.07.2017.

Prije deset godina izašlo je mnogo albuma koji su nam ostali u privremenom sjećanju. Ovo su neki koji su nam sasvim sigurno ostali u trajnom i sumnjamo da ćemo ih prestati slušati.

Film

Tomorrowland: Svijet sutrašnjice kao tehnokratska kula od bjelokosti

05.07.2015. Dinko Štimacfoto: facebook.com/DisneyTomorrowland

Davne je 1936. godine snimljen znanstvenofantastični film Things to Come (r. William Cameron Menzies) po istoimenoj priči H. G. Wellsa. Film pokriva povijesno razdoblje nakon Prvog svjetskog rata pa sve do 2036. godine i predviđa još jedan svjetski rat (koji se tri godine nakon snimanja filma i dogodio!) u kojem će aktualna civilizacija konačno doživjeti kolaps, a nacionalni će se državni entiteti tijekom rata raspasti i vratiti ljude plemenskim organizacijama i sukobima. Međutim, iz ovog se (post)ratnog kaosa izdiže tehnološka elita nadnacionalne tvorevine Wings Over World koja racionalnošću, pravednošću i tehnološkim napretkom smjera pobijediti zaostalost koja je dovela do besmislenog samouništenja. Poruka koju Things to Come nastoji prenijeti gledatelju stoga se čini prilično direktnom i nedvosmislenom: političke elite i bezumna nazadnjačka svjetina ograničenim razmišljanjem čovječanstvo vode u propast i uništenje i tek ga ujedinjeni prosvijećeni tehnokrati stalnim racionalnim poboljšanjem kvalitete ljudskog života mogu uvesti u zlatno doba procvata i napretka. Ali, kakve sve ovo ima veze s filmom Tomorrowland – u hrvatskim kinima preveden kao Sutrozemlja: Novi svijet redatelja Brada Birda (vidjeti i njegove dugometražne animirane filmove kao što su Izbavitelji [The Incredibles, 2004] i Željezni div [Iron Giant, 1999])?

Birdov Tomorrowland aktualnu civilizaciju također smatra nazadnjačkom – a kao sljedeću „razvojnu“ etapu čovječanstva predviđa kaos, krah i katastrofu. Međutim, nada postoji u vidu vizionarske zajednice ponajboljih svjetskih učenjaka pod imenom Tomorrowland (ovo je inače i naziv tematskog bloka u Disneyworld zabavnim parkovima – Disney distribuira film i sudjelovao je u njegovoj produkciji). Tomorrowland je zajednica osnovana krajem 19. stoljeća i kroz povijest je služila kao utopistički projekt u kojem su veliki svjetski umovi neometani prostačkom svjetinom mogli raditi na tehnološkom napretku. Osnovni odmak filma Tomorrowland od koncepta ranijeg Things to Come sastoji se u inherentnoj slabosti koju Birdov film pripisuje utopijskom tehnokratskom svijetu – naime, učenjaci Tomorrowlanda konstruiraju Monitor, svevideći stroj sposoban promatrati prošlost, sadašnjost i budućnost – a koji ljudskoj civilizaciji na Zemlji predviđa točan trenutak propasti. Napretkom radnje, međutim, ustanovljava se da propast ljudske civilizacije nije isključivo uzrokovana ograničenošću „opće populacije“ nego i Monitorom samim zato što on operira na principu samoispunjavajućeg proročanstva: predviđa događaje, ali ih i nameće, lišavajući ljude slobodnog izbora.

foto: facebook.com/DisneyTomorrowland

foto: facebook.com/DisneyTomorrowland

Način na koji Monitor u umove ljudi emitira svoja predviđanja u filmu na žalost nije odveć detaljno ili uvjerljivo razrađen, ali čak i ako se zadrži na apstraktnom nacrtu njegova funkcioniranja – gdje stroj sagrađen za boljitak ljudi u isto vrijeme uzrokuje propast čovječanstva – svejedno se radi o značajnoj korekciji početnog i vizionarskog „znanost će spasiti svijet“. Naime, pravo je bogatstvo ovoga filma u njegovoj sposobnosti da istovremeno bude šareni i utopistički znanstvenofantastični film okrenut mlađoj publici, ali i da svoju strukturu zasije pregrštom lakuna – problematičnih točaka u racionalističkom projektu koje omogućuju kritičko sagledavanje onog utopističkog. Međutim, iako do svojeg kraja narušava početno izolacijsko stanje Tomorrowlanda gdje je on kao bjelokosna kula „vrhunskih umova“ posve odvojen od imperfektnog svijeta „običnih ljudi“ (ali koji ju je, valja upozoriti, početno i iznjedrio!), nova je imigracijska politika Tomorrowlanda još uvijek restriktivna. To znači da se u povlašteno društvo Sutrozemljića planski i kontrolirano propuštaju tek oni pojedinci koje zajednica odredi prikladnima. Kraj zato razočarava: unatoč opetovanom upućivanju na inherentne probleme uznemirujućeg projekta sustavnog odvajanja progresivne tehnokratske elite od ostatka ljudske rase – propale, indolentne i fatalističke fukare koja koči napredak vizionara – Tomorrowland će za novu ravnotežu ponuditi stanje koje u praksi nastavlja segregaciju uspješnih od neuspješnih, a benevolentni uspješnici obećavaju svoju priglupu zemaljsku subraću u budućnosti obasipati darovima svojeg znanja.

Sve u svemu, Tomorrowland je film koji tjera na diskusiju – gledatelj se s njime ne mora u svemu složiti, ali svakako će postojati potreba da se o idejama iznijetima u filmu dodatno promisli, ponudi alternativa i pokuša razumijeti suvremeni svijet onako kako ga prikazuje Brad Bird: kao duboko razjedinjeno mjesto između mogućnika i nemoćnih, ljudi koji barataju znanjem i oni koji ga nemaju. Dopadljivo umotan u naizgled prozračno znanstvenofantastično filmsko ruho temeljeno na ikonografiji svijeta budućnosti kako su je vidjele američke 60-ete godine (raketni ranci, šareni laserski pištolji, utopistička arhitektura, itd.) Tomorrowland će najmlađim gledateljima ponuditi nadu u ljepšu tehnološki naprednu budućnost, a onima nešto starijima pružiti nacrt problematičnih mjesta utopističke želje da se čitavom svijetu nametne vlastiti pogled na stvarnost.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(2 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari