Istaknuto
20.08.2017.

Dadaizam, kao umjetnički pokret, na svojim marginama skriva imena umjetnica koja zaslužuju da se svjetlo i pozornost skrene na njihov rad.

08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

Knjige

Top pet: Popularno-znanstvene knjige

11.02.2017. Nika IlićFoto: Wikimedia Commons

Kada bismo stare Grke, poput Aristotela, pitali kako napisati znanstvene knjige razumljive široj javnosti zasigurno bismo ostali malo zbunjeni, jer njihove knjige mogle su upravo to, obrazovati bilo kojeg Grka u to doba. Razlog tome bio je izostanak matematičkih objašnjenja fizikalnih pojava i zakona. Izniman razvoj matematike stvorio je barijeru između znanosti i šire obrazovane javnosti.

Taj problem postao je veoma izražen nakon Newtona, a njegova knjiga Matematički principi prirodne filozofije u kojoj je iznio zakone kretanja i dao temelje klasične mehanike kao i zakon opće gravitacije, jedan je od prvih znakova stvaranja te prepreke između znanosti i čitatelja. Voltaire je na sebe preuzeo odgovornost da javnosti objasni o čemu točno knjiga govori. Usprkos svemu tome to je još uvijek jedna od najvrjednijih knjiga za fizičare.

Pri pisanju knjiga znanstvene tematike, pri čemu ne mislim, naravno, na znanstvenu fantastiku, cilj nije servirati čitatelju sve odgovore, ali ne treba ga ni pretenciozno uvjeravati u to kako bi mu sve bilo jasno da je malo pametniji, obrazovaniji, načitaniji ili slično jer opskurnost ne čini ovakve knjige uzvišenijima niti boljima. Autori koji to ne rade, koji nastoje čitateljima približiti kompleksne teme i ideje, koji pokušavaju približiti svoje vizije znanosti kao i maštanja o njenim aspektima umjesto da se samo fokusiraju na njezinu primjenu rade ono najbitnije, a to je da čine znanost velikim dijelom današnje kulture. Sigurna sam da je to i bio san mnogih znanstvenika.

Ovdje iznosim pet najboljih knjiga za sve neznanstvenike koji moraju zadovoljiti znatiželju koja postoji u svima nama.

Stephen Hawking: Teorija svega

Stephen Hawking najpoznatiji je po doprinosima na područjima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa. Teorija svega samo je jedno od njegovih popularno pisanih djela u kojima iznosi teorije o svemiru općenito. Poznat je kao veliki popularizator znanosti koji čvrsto vjeruje u to kako bi ona trebala biti dostupna svima, ne samo uskom krugu znanstvenika. Ovdje predstavlja seriju od sedam svojih predavanja gdje između ostalog govori o velikom prasku, crnim rupama, teoriji struna i kroz sve to izbija njegov karakterističan humor i, naravno, genijalnost njegova uma. Knjiga je za sve one koji se često zateknu pitajući se kako je sve nastalo i što se sve u svemiru nalazi, a vjerujem da smo to svi mi.

Mark Miodownik: Stuff Matters: Exploring the Marvelous Materials That Shape Our Man-Made World

Mark Miodownik britanski je kemijski inženjer znanosti o materijalima i u ovoj knjizi koja nažalost još nije doživjela prijevod na hrvatski, istražuje deset najbitnijih materijala koji su se koristili kroz ljudsku povijest, kao i inovacije koje oko tih materijala nastaju. Nova i kreativna upotreba tih materijala je naša budućnost i ova knjiga bavi se upravo tim. Uzbudljiva otkrića, kao i čuda inženjerstva koja ova knjiga opisuje natjerat će nas da gledamo stvari koje koristimo svakodnevno na sasvim drugačiji način. Miodownik znanosti o materijalima ovom knjigom udiše život.

Bill Bryson: Kratka povijest gotovo svega

U ovoj potrazi za odgovorima koji će objasniti Veliki prasak, nastanak civilizacije, što su crne rupe i što sve sačinjava svemir, Bryson je zadržao svoj karakteristični dovitljiv i duhovit stil pisanja, što knjigu čini još zabavnijom za čitanje. Postigao je ono što je htio, napravio je to iznimno čitko i učinkovito navodeći čitatelja na razmišljanje i čuđenje velikom količinom informacija kojom ga obasipa. Iznosi zanimljiva opažanja o svima već poznatim temama i tjera nas da ih sagledamo iz drugačijeg kuta. Ova knjiga koja nas vodi na putovanje kroz mnoge sfere znanosti svakako zaslužuje našu pažnju.

Richard Dawkins: Sebični gen

Richard Dawkins britanski je zoolog, etolog, teoretičar evolucije te popularno-znanstveni pisac koji je u centar pažnje dospio upravo knjigom Sebični gen koja je popularizirala gensko-centrični pogled na evoluciju. Iako je knjiga sada stara već četrdeset godina te danas imamo mnogo novih saznanja, knjiga je još uvijek aktualna i na zanimljiv način objedinjuje tadašnje ideje biologa. Ova knjiga jedan je od klasika znanstveno-popularne literature. Jedan od prvih kontakata javnosti i evolucije predstavlja upravo Sebični gen te je nakon četrdeset godina još uvijek nešto što bi trebali pročitati svi oni koji vole male unutarnje debate sa samim sobom.

Natalie Angier: Kanon

Četvrta knjiga ove znanstvene novinarke u kojoj nas kroz devet poglavlja: Znanstveno misliti, Vjerojatnosti, Baždarenje, Fizika, Kemija, Evolucijska biologija, Molekularna biologija, Geologija i Astronomija, vodi kroz osnove znanosti i glavne ideje pojedinih područja znanosti. Sama autorica naravno nije stručna u svim područjima, ali zato je razgovarala sa znanstvenicima koji jesu stručni i, ono još bitnije, spremni su nesebično podijeliti svoje znanje s ciljem da se ono prenese na druge. Ova knjiga velik je uspjeh jer osim što je jako vješta u pisanju, autorica razumije kako funkcionira znanost.

Komentari