Istaknuto
19.09.2017.

Do kraja godine ostalo je nešto više od tri mjeseca, taman dovoljno vremena da zaboravimo loše filmsko ljeto - ovo su naslovi koje nećemo propustiti.

18.09.2017.

Međunarodni festival razvojnog kazališta Ganz novi festival u svojem će se 7. izdanju održati u dva termina, od 21. do 24. rujna te od 7. do 16. prosinca. U rujanskom dijelu programa 70-ak umjetnika/ca i studenata/ica te 45 filmskih autora/ica predstavit će svoje plesne i kazališne predstave, multimedijalne instalacije, filmove i radionice.

Knjige

Top 7 suvremenih njemačkih romana koji zaslužuju pažnju

16.04.2017. Tena TrstenjakFoto: Facebook.com/DeutscheBibliothekHelsinki

Iz njemačkog govornog područja proizašli su nebrojeni vrhunci književnosti, čemu u prilog govori i podatak da je najveći broj književnih nobelovaca upravo iz Njemačke. Suvremena njemačka književnost često je okovana neizbježnim motivima rata i izbjeglištva, no donosi i mnogo više od toga. U ovom članku pronaći ćete romane za koje možda jeste, a možda i niste čuli, no svakako ih morate uzeti u ruke i sami se uvjeriti u predivan narativ koji nam je Njemačka ponudila u 21. stoljeću.

Clemens Meyer: U kamenu

Clemens Meyer jedan je od predvodnika suvremene njemačke književnosti, napisao je roman o jednom od najstarijih zanata na svijetu koji osvaja svojom zastrašujućom, ali prekrasnom iskrenošću. Dubinski, ovo je priča o povjerenju i izdaji, o čežnji i samoći. “Negdje između Berlina i Hannovera, pada Berlinskog zida, tuge i žaljenja za starim vremenima bivšeg NJDR-a i socijalizma utopizma, između Marxova Kapitala, nemorala i tržišnih zakonitosti, ali ponajviše između najstarijeg svjetskog zanata kroz koji se novi kapitalistički svijet lijepo i bolno prožeo, smjestila se ova čudesna knjiga Clemensa Meyera nakladnika OceanMore.” Misli njegovih likova i njihovi unutarnji monolozi hladno i precizno, bez moraliziranja i kajanja, otkrivaju prljavštinu okrutnog miljea ‘crvenih svjetiljki’ (recenzija, Tanja Brajković).

Foto: Facebook.com/pg/OceanMore

W.G. Sebald: Austerlitz

Posljednji roman W. G. Sebalda, Austerlitz izdan 2001. godine, izniman je roman jednoga od najsamosvojnijih pripovjedača suvremene književnosti. Donosi priču o čovjeku kojem su kao djetetu oteti domovina, jezik i ime te ne može pronaći svoje mjesto i smiraj na svijetu. Autor pronalazi put u njegovu prošlost, koja zaživljuje u bogatom izrazu ovog iznimnog pripovjedača našega doba. W. G. Sebald rođen je u Njemačkoj 1944. Njegove tri prethodne knjige (Vrtoglavica, Emigranti, Saturnov prsten) osvojile su brojne međunarodne nagrade.

“Zar ne bismo mogli reći, kazao je Austerlitz, da je vrijeme tijekom stoljeća i tisućljeća samo postalo nesinkronim? Na koncu, nije bilo davno da se protezalo posvuda. I zar do današnjeg dana životom ljudi u nekim dijelovima Zemlje vrijeme ne upravlja manje od vremenskih prilika, jedne nemjerljive veličine koja ne poznaje linearnu jednakomjernost, ne napreduje stalno, već se kreće u kovitlacima, određena je nakupinama i naglim promjenama, vraća se u stalno promjenjivom obliku i razvija se tko zna kamo?”  W.G. Sebald, Austerlitz

Foto: Facebook.com/pages/Austerlitz

Günter Grass: Korakom raka

Grassov kratki roman Korakom raka progovara o tabu temi iz njemačke povijesti, o potonuću njemačkog broda na samom kraju Drugog svjetskog rata. Dok je nešto slavnije potonuće broda, ono Titanica popraćeno velikom pažnjom javnosti, ova je katastrofa i danas goruća, ali i vješto zataškavana nacionalna tema. Prvi put objavljen 2002. godine, ovaj roman prikazuje sudbinu tri generacije jedne obitelji od kojih se svaka u poslijeratnoj Njemačkoj na svoj posve osobiti način odnosi prema toj tragediji. Grass i ovog puta dokazuje svoj ogromni pripovjedni talent te nastavlja sa svojom kritikom i komentiranjem društva i vremena u kojem živi. Roman je izrazito čitak i razumljiv te usko vezan uz njegovu Danzišku trilogiju. Svakako jedno od njegovih najboljih ostvarenja!

Foto: vbz.hr

Daniel Kehlmann: Mjerenje svijeta

Njemačka poslijeratna književnost iznjedrila je brojne kvalitetne autore, a u njih zasigurno spada i Daniel Kehlmann. Njegov roman Mjerenje svijeta smatra se jednim od najznačajnijih u njemačkoj poslijeratnoj književnosti. Njegovi junaci, Alexander von Humboldt i Carl Friedrich Gauss dvojica su velikana koja su obilježila prirodoslovnu povijest (ne samo zapadne) civilizacije. Kehlmann je pisac koji je putove ove dvojice genijalaca, pred čijim se imenima i djelima vrijedno nakloniti, spojio u romanu koji je i njihova biografija, ali i putopis i zbirka zanimljivih priča. Još jedna stvar koju je Kehlmann donio njemačkoj književnosti je pojava motiva koji su dotadašnjem čitateljstvu bili nepoznati. Također, donio je njemačkoj književnosti i njemački humor, koji je, možda nekima nevjerojatno, odličan i osvježavajuć. Ja ću započeti citatom, a vi završite pročitavši ovo remek djelo: “Čovjek može donekle izmjeriti svijet, ali to ni izdaleka ne znači da ga iole razumije.”

Foto: fraktura.hr

Alina Bronsky: Najljuća jela tatarske kuhinje

Njemačka autorica Alina Bronsky jedna je od onih pisaca koji na prvu osvajaju svojim smislom za humor. Njezin roman Najljuća jela tatarske kuhinje, iako na prvu zvuči kao naslov kuharice, pripovijeda o životnim putevima tri generacije žena jedne tatarske obitelji. Doduše, autorica u svaku važniju prigodu unosi dašak tatarske narodne kuhinje počevši s Rosalindinim bezuspješnim pokušajima rješavanja nerođenog djeteta, preko slavlja povodom rođenja, smrti, vjenčanja i upoznavanja s novim članovima obitelji pa i brojna slasna jela tatarske kuhinje.
Njezin debitantski roman Scherbenpark dobio je  najbolje ocijene i postao bestseler. Prema časopisu Spiegel Alina Bronsky jedna je od “najuzbudljivijih pridošlica” što dokazuje i činjenica da 2011. izlazi njezin roman Najljuća jela tatarske kuhinje i istog trenutka postaje bestseler.

Foto: ljevak.hr

Herta Müller: Da mi je danas bilo ne susresti sebe

Rumunjsko-njemačka nobelovka Herta Müller kroz svoja djela progovara  o aspektima vlastitog života u vrijeme najprimitivnijeg totalitarizma u Rumunjskoj i o osjećaju otuđenosti i neukorijenjenosti u novo tlo koji prožima sve njene likove prebjega i disidenata u egzilu. Jedan od takvih romana je i Da mi je danas bilo ne susresti sebe. Umjetnička struktura u ovom romanu, pa i ostalim njezinim romanima, nadilazi društveni aspekt o kojem ona piše, no njezina djela još uvijek u prvom planu ostaju društveno i politički angažirana. Citatom iz romana moguće je najjednostavnije i najzornije prikazati zašto biste trebali u ruke uzeti ovo, ali i ostala djela Herte Müller.

“Živci su mi postali tanka žica. Nestala je sila teže koja drži meso, ostala je samo napeta koža i zrak u kostima. U gradu sam morala paziti da ne pobjegnem od sama sebe poput daha na hladnoći… …ovo jest angažirana literatura, ali na način koji je daleko od svake vulgarizacije te riječi, gdje umjetnička forma nadilazi društveni kontekst.”

Foto: ljevak.hr

Juli Zeh: Orlovi i anđeli

Za svoj roman Orlovi i anđeli mlada njemačka autorica Juli Zeh dobila je prestižni Njemački grand prix za knjigu 2001 (najuspješniji književni debi), Književnu nagradu grada Bremena i Književnu nagradu Rauris. U ovom romanu isprepletene su mračne priče i duhovi Balkana, medijske manipulacije i rasulo koje zahvaća svijet nošen raznim ideologijama. Ovaj roman pripada u najbolja književna postignuća njemačkog govornog područja u 21. stoljeću i zaslužuje biti pročitan.

Foto: durieux.hr

 

Komentari