Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Knjige

U Hrvatskoj ideje ne sazrijevaju, one ovdje trule: Kako je propala ideja Zagorkinog sajma i tko je ovdje lud

18.05.2015. Inga ĐudikFoto: facebook.com/1postozagrad

Noć se jednom godišnje posveti njezinoj najmilijoj družici: knjizi. Noć knjige je manifestacija koja se već i u nas ustalila pa se tako kombiniraju razna događanja, predstavljanja i izložbe vezane ne samo uz knjige, već i sve ostale forme umjetnosti. I cijela je zemlja tada usmjerena ka ljepšim stvarima, barem na nekoliko sati.

Takav scenarij zamislili su i članovi volonterske platforme 1POSTOZAGRAD kada su po prvi put predložili Zagorkin sajam – tjedni večernji sajam knjiga, stripova, filmova, ploča i nosača zvuka – samo na puno češćoj bazi. Njihova se ideja opetovano odbija bez obzira na potporu javnih osoba i udruga. Više o samoj ideji i razlozima njezina odbijenca rekao nam je Saša Šimpragaosnivač i voditelj volonterske platforme 1POSTOZAGRAD te autor ideje tjednog večernjeg sajma knjiga, stripova, filmova i nosača zvuka nazvanog Zagorkin sajam, a koji se godinama bezuspješno predlaže za prostor zagrebačkog Dolca.

Foto: press

Foto: press

Kada je pokrenuta inicijativa za Zagorkin sajam i koji je cilj te inicijative?

Inicijativu za pokretanje tjednog večernjeg sajma knjiga na Dolcu iznio sam prvi put u mojoj knjizi Zagreb, javni prostor 2011. godine, a formalno se zagovara kroz volontersku platformu 1POSTOZAGRAD koja se bavi poboljšanjima Zagreba kroz ovakve korisne i jednostavno provedive inicijative.

Cilj je aktivacija jednog izuzetnog javnog prostora i to za to mjesto primjerenim sadržajem te općenito kreativna nadogradnja grada sadržajem kakav Zagrebu nedostaje.

Što bi sajam na Dolcu nudio?

Taj novi sajam knjiga bio bi nazvan u čast Marije Jurić Zagorke, književnice i novinarke koja je stanovala upravo na Dolcu, a svojim djelom zadužila Zagreb i hrvatsku kulturu.

Predloženo je da se Zagorkin sajam održava svaki tjedan, npr. četvrtkom ili petkom od 18 do 21 sat na tada ispražnjenom prostoru Dolca, gdje bi svi koji to žele mogli doći prodavati rabljene knjige, stripove, filmove, ploče i nosače zvuka. Postoji mogućnost i da sajam bude otvoren za nakladnike.

Pokretanje sajma s jedne strane može označiti početak kvalitetne artikulacije potencijala samog Dolca, a s druge, Zagorkin sajam mogao bi postati središnje mjesto za knjigu u javnom postoru Zagreba.

Zašto baš Dolac?

Smještanjem Zagorkina sajma na praznu plohu Dolca, taj bi u popodnevnim i večernjim satima neiskorišteni javni prostor bio obogaćen novim sadržajem, a Zagreb dobio sajam kakav postoji u gotovo svim velikim europskim i svjetskim gradovima.

Tržnica Dolac u svom svakodnevnom ritmu radi do popodnevnih sati, a do oko 17 sati ploha je ispražnjena i oprana te od tada – prazna. Zagorkin sajam bi nakon 17 sati mogao trajati nekoliko sati tu jednu večer tjedno.

Predlažemo da se sajam ne održava vikendom, jer vikendom već postoji sajam antikviteta na Britanskom trgu, a cilj inicijative, osim aktivacije praznog Dolca, svakako je i dodatni sadržaj za grad u danima kada ga nema. U odnosu na npr. Britanski trg, Dolac nudi nevjerojatnu tišinu i ambijent koji je upravo idealan za prelistavanje knjiga.

Dodatni argument u prilog Dolca je i to da u trenutku kada postane prepoznatljiv, Zagorkin sajam bi s vremenom mogao biti obogaćen raznim popratnim aktivnostima poput promocija, predstavljanja autora/ica, povremene besplatne razmjene knjiga i slično. Za takve aktivnosti preduvjet je npr. spomenuta niska buka po čemu je Dolac idealan.

Predložili smo i da se jednom godišnje prostor Dolca besplatno ustupi za potrebe razmjene školskih udžbenika. Na taj bi se način demonstrirala socijalna osjetljivost, razmjena udžbenika locirala na jednom mjestu i takva praksa po mogućnosti postala uobičajena godišnja akcija.

Foto: 1postozagrad.tumblr.com

Foto: 1postozagrad.tumblr.com

Kako to da nije došlo do osnivanja sajma? Zašto je ideja odbijena?

Sajam bi trebao biti osnovan i vođen od stane Tržnica Zagreb i to po uzoru na sajam antikviteta na Britanskom trgu. Tržnice Zagreb prvotno su ideju prihvatili, ali pritom ne prepoznajući bitne elemente. Potaknut našom inicijativom, tada je s njihove strane organiziran neki drugi sajam knjiga na krivom mjestu, u krivo vrijeme i s nikakvom medijskom kampanjom, a koji je potom i vrlo brzo propao. Utoliko apeliramo da se naša inicijativa provede na način na koji je predložena od početka, i to od njenog sadržaja do lokacije za koju se s razlogom sajam predlaže.

Šteta je da ideja nije u cjelosti prepoznata jer smo Tržnicama Zagreb servirali gotov i detaljno razrađeni projekt: od načina organizacije sajma, prijedloga drugačijeg razmještaja klupa za prodaju knjiga, reklamiranja ali i prijedloga popratnih aktivnosti do potrebe osmišljavanja vizualnog identiteta itd. Čak smo dogovorili i da se besplatno postavi info transparent na ogradu balkona Memorijalnog centra Marije Jurić Zagorke na Dolcu kojim upravlja Centar za ženske studije, a koji bio dio svojih aktivnosti također potom mogao održavati u sklopu sajma knjiga.

Osim što lokacija Dolca ima i sve druge preduvjete, pokretanje sajma iziskuje minimalna ulaganja, a višestruko se može isplatiti: Tržnicama najmom štandova, a gradu novom ponudom.

Najdalje što je inicijativa za Zagorkin sajam odmakla je da su Tržnice prošle godine naknadno ponudile da mi kao platforma sami organiziramo i vodimo sajam što oni u početku ne bi naplatili. To je, naravno, posve besmisleno jer to nije smisao inicijative koja bi trebala biti provedena na način na koji se provodi sajam antikviteta na Britancu.

Jeste li se bavili i drugim tržnicama?

Od početka je predloženo da se različiti sajmovi, na različite dane u tjednu, vežu uz različite gradske tržnice kako bi ta mjesta postala prepoznatljiva po nečem dodatnom i specifičnom. Neke sadržaje predložili smo tek na razini inicijalne ideje, ali sve to da se lako osmsliti. I to smo spremni besplatno učiniti. Dovoljno je vidjeti što nude drugi gradovi na upravo takvim mjestima u vrijeme kada tržnice više ne rade. To ne bi samo otvorilo mogućnost poboljšanja grada, već i razvoj gospodarstva, turističke ponude itd.

Kakva je podrška ideji sajma knjiga na Dolcu?

U sklopu zagovaranja pokretanja Zagorkinog sajma prikupljene su podrške brojnih organizacija i javnih osoba, od uglednih pisaca do strukovnih udruženja. Svi oni žele vidjeti tjedni večernji sajam knjiga na Dolcu. Taj sajam imao bi još jednu ulogu, naime, s obzirom na recentne porazne rezultate o praksi čitanja u Hrvatskoj, uspješni, redoviti i trajni tjedni sajam knjiga sasvim sigurno bi doprinio popularizaciji knjige i čitanja, a stvorila bi se i nova i prepoznatljiva vrijednost tj. nadogradio kulturni kapital Zagreba.

Foto: 1postozagrad.tumblr.com

Foto: 1postozagrad.tumblr.com

Što očekujete da će se dogoditi?

Siguran sam da će se Zagorkin sajam u budućnosti kad tad dogoditi, a s njim Zagreb dobiti jednu osobitost koja ima potencijal ne samo novog kulturnog punkta na vrlo atraktivnom mjestu, već možda i jednog od najvećih sajmova knjiga na otvorenom u čemu vidim i prostor za međunarodno pozicioniranje Zagreba. No, ideju prvo treba znati prepoznati. Najavljena skora obnova plohe Dolca možda je dobra prilika da se sajam napokon pokrene.

DRUGA STRANA PRIČE

Osim Saše Šimprage, kontaktirali smo i Zagrebački holding, točnije Tržnice Zagreb kako bismo dobili uvid i u drugu stranu priče. Nakon kilometarskog telefonskog računa zbog minuta i minuta razgovora s ‘pravim’ i ‘krivim’ ljudima, izjavu smo dobili od glasnogovornika Tržnica, gospodina Miroslava Bakrača.

Za nekakve manifestacije gdje mi moramo angažirati naša sredstva, ljude i netko mora stajati iza toga u smislu da se to plati. U načelu nemamo ništa protiv toga, ali s jasno izraženim stavom tko će to platiti, financirati, i mi to možemo sve organizirati. Naravno, mimo radnog vremena Tržnice.

Nakon sagledanih komentara i s jedne i s druge strane, ne mogu se ne zapitati ‘tko je ovdje lud?’, jer su očita poklapanja između zahtjeva za Sajam sa strane volonterske platforme i uvjeta sa strane uprave. Je li došlo do nesporazuma u zvučnom kanalu ili se netko pravi da ne čuje, ne znam, no ono što očito nedostaje jest kapital, novac, money, dinero, šuška, pare. Ideja je tu, servirana na gotovo, prostor samo čeka da bude iskorišten. Potreban je jedan poduzetnik s dovoljno dubokim džepom da financira početne štandove i dovoljno sposoban voditi cijeli Sajam, jer očito niti jedna od ovih dviju strana ne želi na sebe svaliti taj dio posla. Tipična hrvatska scena u kojoj imamo kombinaciju za dobit, ali su svi lijeni uplatiti listić. Jednako tako su Tržnice nespremne na početni rizik u vidu besplatnih štandova za prvih nekoliko mjeseci, jer nema ništa mukte, kako je to sam gospodin Bakrač rekao.

Provedba ove ideje u djelo ne mora biti preslika neke europske metropole – ugledajmo se na Karlovac. U Karlovcu se već pet godina održava KAbina na Maloj sceni Hrvatskog doma, a u trajanju KAbine se organiziraju večeri poezije neafirmiranih (najčešće lokalnih) pjesnika, glazbeni nastupi te likovne izložbe. Takvo što je moguće uz mnogo mladih ljudi spremnih raditi, ali i uz potporu grada i županije. Ako si to Karlovac može priuštiti, ne vidim zašto to ne bi mogao i Zagreb koji vrvi energijom, a očito i idejama. Uostalom, pokretanje ovoga Sajma bilo bi ulaganje u kulturu i u intelektualni razvoj građana. S tim nema propadanja; pa nisu to fontane.

Naš se trkaći konj uvijek uplaši ispred prepreke pa umjesto da se odvaži na skok, on se vrati nazad. Tako ni mi izgleda nikada nećemo prijeći tu prepreku da stojimo uz bok onima na postolju, nego ćemo im se vječno diviti iz sigurne udaljenosti, zbog straha da ne padnemo.

Gledajmo još jednu epizodu ‘Kako odlična ideja propada u Hrvatskoj’. Uživajte.

Komentari