Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Knjige

Izvještaj – U ritmu Camusa: Tajna veza The Curea i autora ‘Stranca’

21.10.2016. Nika IlićFoto: Facebook.com/Albert Camus

U galeriji ‘Kupola’ Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu jučer je započela nova sezona programa Kroz knjižnicu do mature. Program je namijenjen srednjoškolcima, prvenstveno maturantima kako bi im pomogao u pripremi za ispit državne mature, ali i kako bi se učenici informirali o raznim temama iz kulture, pa su se prigodno tamo našli učenici X. gimnazije ‘Ivan Supek’. Također, cilj je  potaknuti njihovu zainteresiranost za književnost i ojačati im čitateljske navike.

Na prvom događanju raspravljalo se o tome koliko glazbenici pronalaze inspiraciju u književnosti, točnije postoji li veza između benda The Cure i Camusova Stranca. Novinar i pisac (autor nedavno objavljene knjige Slušaj meAndrija Škare Tonči Valentić, kritičar i teoretičar, osim što su publiku bolje upoznali sa samim romanom Stranac kao i s glazbenim djelovanjem The Curea, odgovarali su i na brojna pitanja te otkrili na koji način je Stranac aktualan i danas. Ukazali su na vezu glazbe i književnosti, ali i na to u kolikoj mjeri odgovore na pitanja smisla možemo tražiti u književnim djelima.

Killing an Arab: dvije paralelne stvarnosti naslova

Sve je započelo kratkim predstavljanjem benda The Cure i iznošenjem glavnih značajki njihovog glazbenog stila koji se može svrstati u žanr gothic rocka, ali nekakvog popa s poprilično mračnim elementima. The Cure je imao utjecaja na mnoge poznate bendove koji djeluju danas: The xx ili Bastille samo su neki od bendova koji su naveli The Cure kao velik utjecaj na vlastitu glazbu. Puštala se njihova pjesma Killing an Arab uz minimalistički snimljen video spot. Na pitanje što doživljavaju slušajući pjesmu, srednjoškolci su odgovorili – agresiju. No Andrija Škare objasnio je kako je pjesma nakon površinske agresije zapravo jako melodična te prenosi ključne motive romana Stranac. Cilj pjesme upravo je uznemiriti slušatelje, natjerati ih da se zapitaju. Pjesma nije samo homage Camusu, već ga interpretira kroz glazbu.

Govorilo se i tome kako pjesma zbog naslova Killing an Arab u današnje vrijeme može biti drugačije, odnosno krivo protumačena. Zbog aktualne političke situacije ljudi u naslovu traže, ali tražili su i prije, rasističku konotaciju koje nema. Za vrijeme kad je Camus živio u Francuskoj, velik broj intelektualaca tamo potjecao je iz Alžira te je samim time ubojstvo Arapina besmislen i iracionalan čin bez rasizma, kaže Tonči Valentić naglašavajući time i samu filozofiju apsurda.

Upoznavanje sa Strancem u svima nama

Tonči Valentić zatim nam je ukratko pokušao približiti i sam roman Stranac, za one manje upoznate. Objasnio je samu strukturu romana, kao i njegovu višeslojnost jer ispod njegove naizgled koncizne i jednostavne strukture krije se mnogo toga. Dotaknuo se i dviju glavnih koncepcija na kojima se zasniva roman, one emocionalno-duhovne te moralne koja je ujedno i znatno kompleksnija. Pitanje morala predstavlja sklisko, ali i kompliciranije područje romana. Mersaulta je opisao kao lika koji je stranac društvu u kojem živi, koje ga stigmatizira i marginalizira zato što je dosljedan sam sebi. On umire za istinu, ali ne kao klasičan junak jer on nije revolucionaran niti radikalan, samo je čvrst u svojim uvjerenjima, u svojem ponašanju. Mersault je samo promatrač u svijetu čija se sudbina radikalno mijenja nakon ubojstva, govori Andrija.

Ono što je meni bilo posebno zanimljivo bilo je pitanje smisla, odnosno koliko smisao tražimo romanima i tražimo li time previše, a Andrija je na to ponudio odličan odgovor. Roman na takva pitanja ne nudi eksplicitan odgovor, on kaže da je poanta romana da nas navede da se zapitamo o stvarima o kojima inače možda niti ne razmišljamo i da uz takav poticaj dalje otkrivamo sami. To je ujedno i razlog zašto je u romanu Stranac ubojstvo Arapina toliko spontano i neobjašnjeno, čime je nama ostavljen prostor za razmišljanje.

Glazbena demistifikacija književnosti

Vratili smo se na temu same poveznice između glazbe i književnosti. U pjesmi The Curea prevladava egzistencijalistička filozofija, a glazbenici nisu inspiraciju iz književnosti uzimali kako bi je time popularizirali, kaže Andrija Škare kojeg saznanje da roman na nekog može djelovati toliko motivirajuće fascinira. Prednost prenošenja književnosti u glazbeni medij koji je ljudima puno bliži od same knjige je u tome što se razbija ta mistifikacija pisaca kao ljudi koji će reći velike istine, ali i predrasuda o knjigama kao nečem čemu je teško pristupiti. Spomenuo je i Magnetic Fieldse koji na svom albumu 69 love songs u pjesmi I don’t want to get over you također spominju Camusa. U pjesmi se radi o tugovanju nakon prekida veze, a čitanje Camusa spominje se kao svojevrsni antidepresiv.

Andrija i Tonči  složili su se da je Stranac knjiga koju je teško pročitati samo jednom. Za kraj, odgovorili su na pitanje zašto se vraćati Strancu. Tončija uvijek privuče natrag tragična vedrina koja u knjizi postoji usprkos svim tragičnim situacijama jer je Mersault čovjek koji umire bez nade, ali i bez očajavanja. S obzirom na publiku koja se sastojala od srednjoškolaca, Andrija je istaknuo kako nam se može činiti da knjiga ne govori ništa o nama, ali da nam se zapravo obraća puno više od stvari koje u kulturnom smislu konzumiramo svakodnevno. To je “knjiga o svakome od nas”. Nadam se da će to potaknuti njih, ali i vas da ponovno ili pak po prvi put pročitate Stranca.

Komentari