Istaknuto
23.10.2017.

Oliver Frljić režirao je u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru klasičnu Euripidovu tragediju kao predstavu o društvu u kojem je žena građanin drugoga reda. "Medeja" je na ovogodišnjim Gavellinim večerima osvojila nagradu za najbolju predstavu i za najbolju žensku ulogu.

19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

Vizart

Ući u život umjetnika kroz filmsko platno (I. dio)

25.03.2013. Jurica Mlinarec
Foto: facebook.com/FridaMovie

Foto: facebook.com/FridaMovie

Vjerojatno svatko od nas ima omiljenog umjetnika. I vjerojatno je on daleko od nas ako ne i mrtav. Ako ste poprilično apsurdno melankolični, kao i ja, prema razdobljima u kojima nikada niste ni živjeli, a u kojima jesu živjeli ti vaši omiljeni umjetnici, filmska umjetnost nudi nekoliko vanrednih primjeraka za uživanje. Zato će vas Ziher kroz iduće tjedne upoznavati sa što više filmova o (likovnim) umjetnicima koje bi trebalo pogledati. Donosimo izbor prvih pet filmova  u kojima ćete se izgubiti na dva sata. A nakon toga – povratak u stvarnost.

Frida

Foto: facebook.com/FridaMovie

Foto: facebook.com/FridaMovie

Film počinje s jednim od traumatičnih iskustava koja su obilježila njezin život i karijeru – prometnom nesrećom koja ju je prikovala za krevet. Slikala bi po svojim gipsovima, a postavljeno je  i platno iznad kreveta.

Njezina umjetnost obilježila je razdoblje ranog dvadesetog stoljeća. Poznata je po svojim nadrealističkim portretima, a zbog čestih folk motiva iz meksičke kulture često je svrstana u naivnu umjetnost. Veza s možda najpoznatijim meksičkim umjetnikom Diegom Riverom bila je obilježena volim – mrzim odnosima, a razlog tome je nemogućnost Rivere da bude lojalan: “Bio si mi suputnik, kolega umjetnik i najbolji prijatelj, ali nikada mi nisi bio muž”.

Snažan nastup Salme Hayek kao strastvene i ranjive meksičke slikarice Fride Kahlo. Uz impresivnu postavu (Alfred Molina, Antonio Banderas, Diego Luna, Edward Norton, lista je preduga da sve nabrojimo) i zadivljujuću fotografiju, film ima onaj Midnight-in-Paris-štih. Oživljava 20-e i 30-e godine tjerajući nas da se zaljubimo u razdoblje i kulturu zbog kojeg odlazimo na Internet potražiti neku jeftinu avionsku kartu ili možda vremeplov ako imamo sreće pa da odemo iz našeg mjesta i našeg vremena. Film vrvi raznim ličnostima tog razdoblja (Trocki, Rivera, Rockefeller…) te poentira u smislu posjedovanja socijalnog i političkog konteksta tog turbulentnog perioda.

Frida: What do you think matters most for good marriage?
Otac: A short memory.
Frida: Why did you get married?
Otac: I don’t remember.

Pollock

Foto: screenshot/youtube

Foto: screenshot/youtube

Početkom 40-ih godina Jackson Pollock nije ni blizu slave koja će uslijediti za nekoliko godina. Živi kod brata, ima problema s alkoholom, a tek je sudjelovao u nekoliko izložba. Jednog mu dana na vrata kuca slikarica i buduća supruga Lee Krasner: „Jackson Pollock, ja sam Lee Krasner. Mislila sam da poznajem sve izvanredne umjetnike u New Yorku, a ne poznajem Jacksona Pollocka“. Nedugo nakon toga upoznaje se s jednom od najpoznatijih kolekcionarki Peggy Guggenheim koja mu ugovara prvu samostalnu izložbu i mural.

Neuspjeh prve izložbe i smrt prijatelja potencira njegove probleme s alkoholom, ali Lee, koja Pollocka vuče iz jame alkoholizma te ga tjera da prime kist u ruke, cijelo vrijeme ne odustaje od njega vjerujući da je genij te predlaže da se odsele izvan grada. Idilu osamljeničkog života na selu prekidaju česte svađe između Lee i Jacksona, a on se  redovito vraća alkoholu. U međuvremenu, slučajno otkriva svoju slavnu tehniku slikanja, piše se o njemu u Life Magazine-u koji preusmjerava svjetlo reflektora na njega te dobiva velike izložbe na kojima se prodaju njegove slike.

Pollock je bio poznat i po svom neugodnom ponašanju koje je često uključivao patroniziranje ostalih umjetnika pa i sam film počinje njegovom izjavom “Jebeš Picassa”, a Miltona Resnicka je nazvao imitatorom De Kooninga.

Interviewer: How do you know when you’re finished with a painting?

Jackson Pollock: How do you know when you’re finished making love?

Factory girl

Foto: screenshot/youtube

Foto: screenshot/youtube

Factory girl priča je o jednoj od superzvijezdi oca pop arta. Tijekom 60-ih i 70-ih godina Andy Warhol zajedno s drugim umjetnicima, prijateljima i selebritijima djelovao je u studiju zvanom “Factory”. Edie Sedgwick bila je mlada studentica koja 1965. odluči otići živjeti u New York, a tamo uskoro upoznaje “soup can” umjetnika Andyja Warhola. Pri tom prvom susretu odlučuje od nje napraviti novu it-djevojku te joj nudi snimanje filma.

Edie: What would I have to do in one of your movies?

Warhol: Just be yourself.

Sienna Miller glumi ovu Warholovu zvijezdu, a u filmu se očituje i njezina veza s Bobom Dylanom kojeg glumi Hayden Christensen. Pokušavajući pomiriti dvije suprotnosti, Edie ih odluči upoznati što rezultira napadom Dylana na Andyja “da će ubiti Edie”, ali ona odlučuje ostati u Warholovom studiju. Razdoblje nakon rastanka s Dylanom prolazi u znaku ovisnosti o heroinu, borbe s anoreksijom, gubitka slave i novaca te Edie Segdwick umire u 28. godini.

Andy Warhol: I wonder if people are going to remember us?

Edie Sedgwick: What, when we’re dead?

Andy Warhol: Yeah.

Edie Sedgwick: Well I think people will talk about how you changed the world.

Andy Warhol: I wonder what they’ll say about you… in your obituary. I like that word.

Edie Sedgwick: Nothing nice, I don’t think.

Andy Warhol: No no, come on. They’d say, “Edith Minturn Sedgwick: beautiful artist and actress…

Edie Sedgwick: …and all around loon.

Andy Warhol: …Remembered for setting the world on fire…

Edie Sedgwick: …and escaping the clutches of her terrifying family…

Andy Warhol: …Made friends with eeeeverybody, and anybody…

Edie Sedgwick: …creating chaos and uproar wherever she went. Divorced as many times as she married, she leaves only good wishes behind.

Edie Sedgwick: That’s nice, isn’t it?

Basquiat

Foto: screenshot/youtube

Foto: screenshot/youtube

Još jedan film u kojem Andy Warhol ima jednu od glavnih uloga (u ovom ga filmu glumi David Bowie), a glavni protagonist umire od predoziranja drogom. Ne govorimo da su te dvije činjenice direktno povezane.

Jean-Michel Basquiat (“Oh my God, you sound famous already”) započeo je kao street artist crtajući grafite po New Yorku pod pseudonimom SAMO. Tadašnja umjetnička i intelektualna elita počinje prepoznavati njegov rad te postaje jedan od najtraženijih (neo-ekspresionističkih) umjetnika u New Yorku tijekom osamdesetih godina. Kupoprodajni odnos prema umjetničkim djelima nije ono što se poklapalo s filozofijom Basquiata. Cijeli New York se trgao za njegovim slikama, ali Basquiat u ima samo nekoliko snažnih odnosa – s Andyjem Warholom, prijateljem Bennyjem kojeg glumi Benicio del Toro, te s likom Albertom Milom koji je izazvao kontroverze. Taj lik kojeg glumi Gary Oldman u stvarnosti ne postoji već ga je redatelj i slikar Julian Schnabel uveo kao fikcijskog protagonista po uzoru na sebe.

Basquiat: Ah, piss paint!

Andy Warhol: Not piss paint, Jean, oxidation art!

Basquiat: Ya, I hate cleaning brushes too.

Surviving Picasso

Foto: screenshot/youtube

Foto: screenshot/youtube

Anthony Hopkins kao Pablo Picasso, Natascha McElhone kao Francoise Gilot, Julianne Moore kao Dora Maar… Kako redatelj James Ivory nije dobio dopuštenje korištenja Picassovih radova u filmu, struktura se više okreće oko njegovog privatnog života.

Francoise Gilot je francuska slikarica i autorica, a vjerojatno najpoznatija kao jedna od ljubavnica i muza Pabla Picassa (u razdoblju između 1944. i 1954.). Nijednoj ženi biti ljubavnica Picassa nije lako palo. Gilot je s vremenom saznavala za njegove druge ljubavi – Doru Maar, Marie-Therese i Olgu Koklowu.

Dora Maar: You may be a great painter, but you are morally corrupt. You’ve contaminated the whole world.

Komentari