Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Vizart

Umjetnici koji su svojim djelima šokirali Crkvu

27.07.2017. Katarina ČižićFoto: tamedcynic.org

Crkva i umjetnost. Dva pojma koja se nadopunjuju i uvjetuju jedan drugoga. Naručitelji i izvršitelji. Jedno ne može bez drugog. Još od Stare Grčke preko velikog Rima, a ponajviše u doba kršćanstva i njegove dominacije, religija je rađala umjetnost. Umjetnost je bila sredstvo kojim se ona objašnjavala i stvarala svoj nadnaravni identitet. Religija je bila gospodar, a umjetnost sluga. Kasnije, kada se fokus s Crkve premjestio na čovjeka i društvo, umjetnost dobiva svjetovni karakter, no Crkva i dalje ostaje jedna od važnih polazišnih točaka. Izvor koji je dao upute za kasnije.

Stoga ne čudi što su se mnogi umjetnici okušali u prikazivanju sakralnih tema. Međutim, neke od najpoznatijih slika koje slave Boga ili svete osobe, zapravo kriju poneki detalj koji bi se mogao shvatiti kao provokacija upućena toj nadnaravnoj sili i samoj Crkvi.

Michelangelo

Jedan od najpoznatijih oslika i najveličanstvenijih djela nalazi se u srcu Papinske države, moglo bi se reći, u samom središtu vjere. Sikstinsku kapelu krase biblijske scene koje su prikazane s mnoštvom aktova savršene ljudske anatomije, pri čemu je Michelangelo pokazao svoj izvanredan slikarski talent. No, nakon što je zaključeno da je sveto mjesto oskvrnuto upravo prikazom golog tijela, na koncilu u Trentu 1536. godine je odlučeno da se ona na Posljednjem sudu prekrije. Osim toga, Michelangelo je, prema nekim izvorima, u paklu prikazao i nekoliko kardinala. Ovaj su skandal prikazani kardinali prijavili Papi, ali on mu nije želio prigovarati, budući da njegove ovlasti u paklu ne vrijede.

Foto: youtube.com

Caravaggio

Djelo Smrt Bogorodice prikazuje tijelo žene oko kojeg se nalaze uplakani likovi. Bogorodičino tijelo položeno je na postelju ostavljajući spokojan dojam na promatrača. Cijela slika obavijena je snažnim sjenama koje upotpunjuju trenutak smrti. Caravaggio, ovaj barokni genij, naizgled je prikazao mrtvu Bogorodicu te svece u očaju koji su pogođeni odlaskom Bogorodice. Ono što se krije iza svega je pitanje uzora prema kojem je djelo nastalo. Kao model za Bogorodicu poslužila mu je netom preminula prostitutka, što je shvaćeno kao provokacija Crkve. Caravaggio se koristio osobom koja je u društvu imala status nečiste i grešne osobe kako bi prikazao Isusovu majku.  Djelo je dobilo status con poco decoro, što znači da ju je papinsko odvjetništvo označilo kao neprimjerenu.

Foto: hr.wikipedia.org

Crkveni krugovi još su jedno Caravaggiovo djelo označili kao nedovoljno dobro. Naime, mladi je Caravaggio 1599.  godine dobio svoju prvu veliku narudžbu za oslikavanje kapele Contarelli u crkvi Luigi dei Francesci. Narudžba je uključivala dvije velike bočne slike, odnosno Poziv sv. Mateja i Mučeništvo sv. Mateja, te veliku oltarnu palu. Središnja je slika prikazivala sv. Mateja kako piše evanđelje. Međutim, naručitelji su ocijenili kako je umjetnik nedostojno prikazao sveca jer Matej izgleda kao da ne zna što radi i kao da njime upravlja anđeo. Caravaggio je morao naslikati novu oltarnu palu na kojoj je sv. Matej prikazan kao svetac dostojan Božje riječi, iako ju i danas neki kritičari označavaju kao nespretnu izvedbu.

Foto: rome-honours-groningen.co.nf

Leonardo da Vinci

Još jedan slikarski genij koji je svojim djelima ostavio veliki trag u doba renesanse te neizbrisiv trag na gotovo cijelo čovječanstvo je Leonardo da Vinci. Veliki broj njegovih slika dizao je prašinu te se i danas pronalaze nova značenja u njima. Teško je izabrati koje djelo najviše šokira. Posljednja večera svakako je jedna od njegovih najpoznatijih slika koja se danas nalazi u crkvi Santa Maria delle Grazie u Milanu. Posebno je postala zanimljiva nakon velikog književnog hita Dan Browna prema kojem je na slici prikazana Marija Magdalena, Isusova ljubavnica. Tumačenje je postalo toliko popularno da je s vremenom poprimilo status činjenice koja se veže uz oslik.

Osim milanskog djela, u Da Vincijevom stvaralaštvu posebno su zanimljive dvije verzije iste teme, dvije slike Bogorodice u spilji. Prva je verzija nastala je na samom kraju 15. stoljeća, a danas se nalazi u pariškom Louvreu. Obje slike prikazuju susret Isusa i Ivana Krstitelja. Međutim, na starijoj verziji, arkanđeo pruža svoju ruku te je postavlja u prijeteći položaj. Prema nekim tumačenjima, upravo je položaj prsta predviđanje i najava legende prema kojoj će Ivanu Krstitelju biti odrubljena glava. Slika je u to doba bila kontroverzna, budući da je umjetnik imao zadatak naslikati narudžbu te ni na koji način ne komentirati crkvene dogme i legende, što je Leonardo činio gotovo svakim svojim djelom. Osim toga, zbog nepoštivanja roka narudžbe, da Vinci je bio uvučen u dva sudska procesa.

Foto: wikipedia.org

Hieronymus Bosch

Ovaj nizozemski slikar je bio posebno poznat po slikanju tema vezanim za pakao, misterije, grijeh i raj. Njegovo najpoznatije djelo je triptih Vrt naslade, nastao u prvim desetljećima 16. stoljeća. Ovo djelo detaljno prikazuje nastanak svijeta te scene pakla, odnosno nage ljude u scenama naslade te pakao sa svim svojim grozotama. U paklu se, iako gotovo skrivena, ipak zamjećuje jedna pala duša na čijem se tijelu nalaze ispisane note. U modernoj transkripciji, ova je glazba prozvana samim zvucima pakla i vraga. Upravo zbog nagih prikaza ljudi u scenama općenja i đavolje glazbe, Bosch je zbog ovog djela prozvan heretikom i nadrealistom renesanse.

Foto: wikipedia.org

Salvador Dali

Nadrealističko Raspeće moglo bi se nazvati modernom verzijom ove teme. Slika prikazuje Krista razapetog na križu okruženog tamom. Ispod križa nastavlja se nebo koje prelazi u krajolik, more i lađu. Samo raspeće prikazano je iz neobičnog kuta, odnosno odozgo, pri čemu je Kristova glava pognuta. Promatrač ima potpuno novu perspektivu ovog događaja. Čini se kao da je Dali htio prikazati Kristovu bespomoćnost. Snažni kontrasti svjetla i sjene pridonose dramatičnom tonu slike. Dali, poznat po svojim šokantnim nadrealističkim oslicima, šokirao je još jednom. Napravio je svoje viđenje svetog trenutka. Iako je slika stekla epitet kiča, ona i dalje predstavlja najvjerodostojniji prikaz raspeća u 20. stoljeću.

Foto: amdg.eu

Dimitrije Popović

Svakako ne smijemo zaobići našeg osebujnog umjetnika čiju ste izložbu donedavno imali prilike pogledati u Galeriji Klovićevi dvori. Popović se u svojim radovima dotiče biblijskih tema i likova poput Judite, Marije Magdalene i Salome. Uz biblijske heroine povezuje erotičnost i tjelesnost i posvećuje im cijele cikluse u koje uključuje gotovo sve medije. Jedan od najopsežnijih i najšokantnijih ciklusa je Corpus Mysticum čija je tema Kristovo tijelo. Popović ovu temu prikazuje i razlaže na sebi svojstven način. Naglasak stavlja na tjelesnost te si postavlja pitanje o tjelesnim i fiziološkim posljedicama raspeća, a svetost trenutka stavlja u drugi plan. Svako djelo ciklusa svojom savršenom izvedbom ostavlja snažan dojam na promatrača te ga ne ostavlja ravnodušnim.

Foto: nacionalnemanjine.hr

Komentari