Umjetnici snimljeni na djelu: Od Picassa i Moneta do Renoira i Matissea

Svaki umjetnik živi u, mogli bismo slobodno reći, vlastitoj sjeni – sjeni svojih djela i slika koje govore umjesto njega. Međutim, pronađene su snimke koje otkrivaju poznate umjetnike prilikom svojih stvaranja u ateljeima, a neke od njih ćemo prikazati u članku.

1. CLAUDE MONET

Počinjemo od Claudea Moneta, čiji je dokumentarac sniman 1915. godine. Svi smo vidjeli njegove radove u gotovome obliku, no postoji nešto posebno kada gledamo umjetnika na djelu, dok stvara svoju “kreaciju”  kistom.  Filmski zapis ovoga fascinantnog umjetnika napravljen je kada je imao 74 godine dok je slikao u svome vrtu u Givernyju. Snimka je snimljena u ljeto 1915. godine,  od strane francuskog glumca i dramatičara Sache Guitryja. To doba nije bilo najbolje Monetovo životno razdoblje, jer su njegova druga supruga i najstariji sin preminuli, a njegov vid se pogoršavao sve više.

Na početku filma vidimo razgovor između Guitryja i Moneta, a potom Monetovu ležernost prilikom slikanja u svome vrtu s cigaretom u ustima.

–> Claude Monet: Umjetnički manipulator ljudskoga oka

2. PIERRE-AUGUSTE RENOIR

Pierre-Auguste Renoir je također sniman 1915. godine, od strane Sache Guitryja.  Nakon pogledanog videa mnogi su izjavili kako više ne gledaju isto na ovoga umjetnika kao dosada. Renoir je patio od teškog reumatoidnog artritisa tijekom posljednjih desetljeća svoga života. U vrijeme kada je ovaj film napravljen, Renoir je bio fizički deformiran u teškim i stalnim bolovima. To možete u filmu uočiti kada slikarev 14 – godišnji sin ocu stavlja kist u stisnutu ruku. U svojoj knjizi, Renoirev sin Jean se izjasnio više o njegovoj deformaciji i životnoj borbi:

Ruke su mu strahovito deformirane. Njegov reumatizam je napravio to da su mu zglobovi ukočeni i  palčevi okrenuti unutra prema dlanovima, a njegovi prsti savijeni prema zapešćima. Posjetitelji koji su dolazili a nisu bili pripremljeni za to, nisu mogli skidati s oči s njegove deformacije.

Renoir je umro četiri godine nakon što je film napravljen, točnije 3. prosinca 1919.  Živio je dovoljno dugo da vidi neke od svojih slika u Louvreu. Kada je, tada mladi, Henri Matisse upitao starca zašto je zadržao slikarstvo unatoč svojoj patnji, Renoir mu je odgovorio: “Bol prolazi, ali ljepota ostaje.”

3. AUGUSTE RODIN

Sacha Guitry kao da je znao koliko će ove snimke umjetnika danas biti cijenjene, pa je uz Moneta i Renoira snimio i Augustea Rodina iste godine kada i ostale umjetnike. Film pokazuje francuskog  kipara na nekoliko lokacija, uključujući i njegov studio u ruševnom hotelu Biron u Parizu, koji je kasnije postao Musée Rodin. Film je nastao koncem 1915. godine , kada je Rodin imao 74 godine, samo dvije godine prije njegove smrti. Živio je na dosta mjesta koja nisu bila pogodna za život i njegova djela, pa je zbog toga napravio dogovor s vladom: u zamjenu za oporučno ostavljanje svojih radova Francuskoj, bilo mu je dopušteno zauzeti  dvorac do kraja života, a nakon što je umro taj je dvorac postao muzej.

–> Gola muška tijela bečkog Leopold muzeja

4. WASSILY KANDINSKY

Godine 1926., filmaš Hans Cürlis je napravio rijetku snimku ruskog apstraktnog slikara Wassilyja Kandinskog kako počinje slikati svoje djelo na praznom platnu u Galeriji Neumann-Nierendorf u Berlinu. Kandinskom je tada bilo oko 49 godina, a održavao je nastavu u Bauhausu. Kandinski se danas smatra jednim od najutjecajnijih slikara svoje generacije, doprinjevši razvoju ekspresionizma i apstrakcije. Njegova djela spadaju u umjetnički pokret danas znan kao apstraktni ekspresionizam.

5. HENRI MATISSE

Francuski umjetnik Henri Matisse je prikazan u filmu kada je imao 76 godina, a prikazan je kako crta ugljenom skicu svojega unuka Gerarda u svom domu i studiju u Nici 1946. godine. U isječku gore, čujemo Matissea kako  govori na francuskom:

Ja vjerujem da su  slikarstvo i crtanje  ista stvar. Crtež je slikarstvo učinjeno na jednostavniji način [ili s ograničenim / smanjenim sredstvima] na bijeloj površini, listu papira, s perjanicom [ili perom] ili nekom  tintom…; …Za mene, crtež je slika sa ograničenim sredstvima….

Bio je veliki  prijatelj sa dosta mlađim Picassom, a kao prijatelji i suparnici često su znali biti uspoređivani. Ključna razlika među njima je bila da je Matisse crtao i slikao iz prirode, dok je Picasso naginjao više mašti. 1952. godine, osniva Muzej Matisse u rodnom Le Cateau koji sadrži treću najveću kolekciju njegovih radova. Preminuo je u 84. godini života, točnije u studenome 1954.

–> Slavni nizozemski crtači slave rođendan bečke Albertine

–> Žene kao inspiracija umjetnicima

6. PABLO PICASSO

U snimci ispod se pojavljuje poznati španjolski umjetnik Pablo Picasso (tada je imao 68 godina) dok bojama ukrašava staklo u njegovom studiju u selu Vallauris, na francuskoj rivijeri. Film je 1950., snimio belgijski redatelj Paul Haesaerts. Cijeli film o njemu možete pronaći na besplatnim online filmovima.

–> Dora Maar i Picasso: Košmaar žene koja plače ili Adora adorée?

–> Zanimljivosti koje možda niste znali o Picassu

–> Otvorena izložba čija je vrijednost 10 puta veća od cjelokupnog hrvatskog proračuna za kulturu!

7. JACKSON POLLOCK

U kratkom filmu gore koji nosi naziv Jackson Pollock 51, ​​američki apstraktni slikar, govori o svom radu i stvara jedan od njegovih osebujnih slika pred našim očima. Film je napravio Hans Namuth kada je  Pollocku bilo 39 godina. Njegova tehnika rijetko je koga ostavljala ravnodušnim. Mnogi su ga zvali “Jack The Dripper” (Jack Kapač) jer je stvarao slike doslovno kapanjem na platno. Hans je nakon filma izjavio:

U mukloj tišini, preko cijelog poda, ležalo je svježe naslikano platno. Primijetio sam da Pollock koncentrirano gleda u nj i odjednom, sasvim neočekivano, uzima limenku boje i počinje kružiti oko platna. Ništa mi nije trebao govoriti jer bilo je jasno kako je uočio da treba doraditi sliku. Tiho sam posegnuo za kamerom kako ga ne bih dekoncentrirao i počeo snimati. Njegovi u početku lagani pokreti pretvorili su se u ritmičan ples kad je platno počeo prskati crnom, bijelom i smeđom bojom. Potpuno je zaboravio da sam ja ondje.

Pet godina nakon snimljenog filma Pollock je poginuo u automobilskoj nesreći.

–> Pollockova “Modra nesvijest” na aukciji – cijena i do 30 milijuna dolara!

–> Ući u život umjetnika kroz filmsko platno (I. dio)

8. ALBERTO GIACOMETTI

Švicarski umjetnik Alberto Giacometti, je najpoznatiji po svojim tankim, izduženim skulpturama ljudskog oblika. No, u isječak iz 1966.,  švicarskog fotografa Ernsta Scheidegger, Giacomettijev rad je prikazan rad u drugom mediju kako on povlači temeljne linije portreta u njegovom studiju u Parizu.

Snimka je navodno snimljena 1965., kada je Giacometti imao oko 64 godina, a već početkom 1966. godine,  je preminuo zbog srčanih problema. Njegovi radovi su imali dvije poznate karakteristike. Prvo, površina skulptura je hrapava i hrđava,a kao drugo, njihova torza, glave, ruke i noge su izdužene, skoro dovedene do slomljenosti. Cijeli život je bio pod utjecajem Picassova djelovanja nadrealističkih slika.

Svi predstavljeni umjetnici su se proslavili svojim radovima, no uz jednu manu – buran i težak život koji je na kraju okončan usamljenošću. U ovim kratkim isječcima su prikazane sekunde njihova života koje su dragocjene jer su nam, osim njihovih djela, samo one ostale kao podsjetnik na čaroban svijet umjetnosti velikih umjetnika.

Kako je David Mitchell, britanski književnik, izjavio:”Vrijeme je ono što sprječava da se povijest  dogodi odmah; vrijeme je brzina kojom nastaje prošlost.  Film za tim izgubljenim svjetovima nakratko omogućava uskrsnuće.” Pa tako i u ovome našem slučaju…