Bollé u MUO: Upoznajte arhitekta koji je preobrazio Zagreb
Ovogodišnja 135. obljetnica Muzeja za umjetnost i obrt poklopila se sa 170. godišnjicom rođenja jednog od najvažnijih, a ujedno i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata – Hermana Bollea. Izložba “Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole” koja je jučer predstavljena na tiskovnoj konferenciji u Muzeju za umjetnost i obrt, tako je zauzela središnje mjesto u proslavi ovih obljetnica, ali i nastupila kao logični korak u predstavljanju i obrani ovog izrazito kontroverznog, ali i nedovoljno istraženog arhitekta.
Cijelu priču započeo je autor izložbe, doktor znanosti Dragan Damjanović, koji se Bolleom počeo baviti još u svojem doktorskom radu, a njegova su dugogodišnja istraživanja rezultirala objavom monografije o Hermanu Bolleu prije 2 godine. U objavi ove monografije sudjelovao je i Muzej za umjetnost i obrt, a suradnja je rezultirala, po riječima ravnatelja Muzeja Miroslava Gašparovića “objavljivanjem kapitalnog djela hrvatske povijesti umjetnosti i povijesti arhitekture’ te je dodao kako se nada da će ono biti ‘kamen temeljac daljneg proučavanja ne samo Hermana Bollea nego i hrvatske arhitekture tog razdoblja”. Povezanost Muzeja za umjetnost i obrt i Hermana Bolle proteže se i na činjenicu kako je upravo Bolle, uz Isu Kršnjavog, bio jedan od prvih utemeljitelja ove institucije.
Prvi susret Ise Kršnjavog s Hermanom Bolleom dogodio se 1875. godine u Rimu, u Palazzo Venecia, gdje se igrom slučaja našao i biskup Josip Juraj Strossmayer, koji ih je obojicu usmjerio prema Hrvatskoj. Taj susret rezultirao je za koju godinu osnutkom ove institucije, ali i vrlo hrabrim početkom gradnje ove palače. Gašparović ističe kako moramo imati na umu “da je Zagreb tada bio malo provincijalno središte kojemu je ovo bio kraj grada. Zamislite koji nivo vizionarstva je bio potreban da se iz takvih jadnih prilika krene u tako ambiciozni projekt gradnje ove palače koja u raznim funkcijama i okolnostima djeluje više od 130 godina na čast muzejske struke, hrvatske kulture i umjetnosti”.
Koncept same izložbe na konferenciji je objasnio Damjanović, ističući kako se njezin koncept razlikuje od koncepta monografije.
Po riječima Damjanovića, prva dionica bavi se temom zagrebačkog potresa iz 1880., koji se dogodio samo godinu dana nakon Bolleova preseljenja u Hrvatsku i koji mu je donio brojne prilike za nastavak rada u Hrvatskoj. Posebna pozornost usmjeriti će se na metode restauriranja i opremanje zagrebačke katedrale, za potrebe čega je organizirao katedralnu radionicu okupivši u svom timu vrsne majstore obrtnike, od kojih su neki kasnije postali i profesori na Obrtnoj školi.
Tema drugog dijela izložbe Bolleov je privatni i javni život, a konceptualno je podijeljen na intimnu i političku dimenziju. Zahvaljujući njegovim nasljednicima iz Karlovca, izložba je obogaćena i predmetima iz njegove ostavštine, a u segmentu fokusiranom na njegov politički život rasvijetljuje se i Bolleov turbulentni odnos s Kršnjavijem i Strossmayerom, kao i njegov odnos s tada omraženim
Posljednji dio izložbe objedinjava, kako Damjanović tvrdi, “utemeljiteljski značaj koji je Bollé imao u našoj sredini kao profesor i ravnatelj Muzeja i Obrtne škole, što je prikazano kroz aspekt umjetničkog obrta, te kao arhitekt Zagreba o čemu svjedoče brojni realizirani i nerealizirani projekti za sakralne odnosno profane građevine, privatne stambene zgrade i kulturne institucije, a čija se veličina i doseg najreprezentativnije iskazuje u njegovom životnom ostvarenju – kompleksu groblja Mirogoj”.
Bolleov značaj za razvoj obrta u Hrvatskoj isticao je već Kršnjavi, a Damjanović izložbom želi pokazati “koliko je duboka traga, i pozitivnog traga, na tom polju umjetničkoga obrta Bolle u Hrvatskoj ostavio, jer sva povijest modernog i suvremenog hrv dizajna započinje sa osnivanjem obrtne škole i Bolleovim radom na ovoj instituciji.”
Radovima u Zagrebu posvećena je cijela velika prostorija, s nadom “kako će se ukazati na okolnost koliko duboki trag je Bolle ostavio u povijesti arhitekture i izgradnje Zagreba, koliko je on odigrao ključnu ulogu u preobrazbi Zagreba , u hvatanju koraka sa zbivanjima u ostalim srednjoeuropskim centrima, ponajprije sa Bečom”.
Popratni program izložbe obuhvaća niz koncerata koji će se održavati na Bolleovim lokacijama, a predstavio ih je Josip Nalis, direktor Koncertne direkcije Zagreb.
Također, bit će proveden i nagradni natječaj “Bollé vašim očima”, u sklopu kojeg će se birati najbolje fotografije Bolléova Zagreba. Moći će se stavljati na stranicu muzeja na Facebooku, a žiri će odabrati 10 najboljih i staviti njihove fotografije na konačno glasovanje na muzejsku stranicu.
Službeno otvorenje izložbe biti će 17. travnja, a pogledati ju možete do 23. kolovoza. Kustosica izložbe je Jasmina Fučkan.
