Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Izvedbene umjetnosti

Ususret premijeri: “Zimska priča” preispituje nepovratne odluke i postupke

09.02.2017. Veronika RagužFoto: www.hnk.hr

Ove sezone Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu odlučilo je publici predstaviti klasična djela. U takvom ciklusu nikako se ne može zaobići ni Shakespeare. Stoga je ravnatelj Drame Ivica Buljan pred ansambl stavio težak zadatak – “Zimsku priču”. “Ovaj komad vrlo kompleksne fabule bavi se važnim pitanjima poput vjernosti, bračne ljubavi, uzajamnog povjerenja, prijateljstva, a s druge strane okrutnosti, tuge i nesigurnosti. Iako naizgled jednostavne, bajkovite teme, “Zimska priča” progovara o životnim prilikama, greškama i izgubljenim iluzijama“, rekao je Buljan i time najavio dramsku premijeru koja nas očekuje 12. veljače.

“Zimska priča” nastala je oko 1611. godine. Glavni zaplet Shakespeare je preuzeo iz pastorale Roberta Greena Pandosta, objavljene u Engleskoj 1588. Osim glavne radnje, u fabuli su prisutni i mnogi manji zapleti s komičnim scenama koje se izmjenjuju s pustolovinama glavnih likova. Iako označena kao komedija, “Zimska priča” sadrži i obilježja tragedije te pastorale. “Ovaj komad obiluje paralelizmom. Primjerice, u prvom se dijelu rađa život i baca se u more; a u drugom ljubav, koja se opet baca. U prvom dijelu Antigon spašava kćer, u drugom Camillo sina. Oba čina završavaju otkrićem Perdite, čije ime znači izgubljena. Prvi dio je toliko tragičan da drugi mora biti fantastičan”, pojašnjava prof. dr. Željka Matijašević. “Ovo djelo može se promatrati i kao političku metaforu. Leontov sin Mamilije koji umire u prvome dijelu predstavlja stari politički režim. No, fantastični završetak, točnije oživljavanje Hermioninog kipa sugerira na ponovno oživljavanje, reafirmiranje starog režima. S druge strane, “Zimska priča” može se promatrati i kao drama bez kraja”, govori prof. dr. Leo Rafolt.

Foto: www.hnk.hr

Radnja ove drame u pet činova započinje na Siciliji gdje češki kralj Poliksen susreće staroga prijatelja Leonta, sicilijanskoga kralja. Potonji Poliksena pokušava nagovoriti na što dulji ostanak te šalje svoju suprugu Hermionu da mu pomogne u tom naumu. Iznenađen uspjehom svoje žene, Leont pomisli da su ona i Poliksen ljubavnici, a kao dodatni dokaz ističe njenu trudnoću. Poliksen u strahu od trovanja bježi u Češku, a Hermiona završava u tamnici gdje rađa djevojčicu. Leont odlazi u proročište u Delfima, no odbija povjerovati proroku koji kaže da je Hermiona nevina. U međuvremenu umire njegov sin-nasljednik, a uskoro i Hermiona. Ostavljena Hermionina kći Perdita preživljava i nakon šesnaest godina u nju se zaljubljuje Poliksenov sin Florizel. Poliksen ne odobrava tu vezu i dvoje mladih bježi na Siciliju. Nakon brojnih peripetija, Poliksen i Leont se pomire te zajedno s djecom odlaze u kuću ispred koje je Hermionin kip koji oživljava.

Glavne likove u ovome komadu tumače nacionalni prvaci, Dragan Despot i Alma Prica. “Volim se susresti sa Shakespeareom jer njegova su djela, iako kompleksna i teška, jako zahvalna. Leont je jedan zanimljiv lik, on nema dokaza za svoje stanje, svoju patološku ljubomoru. Stoga ne mogu reći da mi je sasvim jasno zašto radi neke stvari”, priča Despot. “Za razliku od Leonta, Hermiona je na početku naivna djevojčica koja kasnije prerasta u heroinu, junakinju superiornu na jeziku. U jednom trenutku ona se sruši i saznajemo da je mrtva. Tada slijedi metafizičko postojanje ovoga lika”, govori Prica i nastavlja: “Shakespeare svakom novom rečenicom donosi novu emociju, novi udarac. Nema vremena za psihologizaciju, emociju je potrebno prenijeti u trenutku.”

Shakespeare je poznat po svom zahtjevnom izrazu. Kako bi se engleski original što bolje preveo na hrvatski, dramaturginja Sanja Ivić, zadužena za redakciju prijevoda Milana Bogdanovića i dr. Branka Gavelle, nekoliko je puta mijenjala određene izraze. “Dok glumci to ne izgovore i ne usvoje svoj lik, mi ni ne znamo kako prijevod doista zvuči. Zanimljivo je da smo se vratili na početni, prilično zahtjevni izraz jer se na kraju i samom ansamblu upravo on činio najboljim”, objašnjava Ivić.

Foto: www.hnk.hr

Iako je u Zagrebu boravila samo šest tjedana, ansamblu je svakako pomogla i redateljica Polly Tritschler (op.a. poznatija pod prezimenom Findlay), dobitnica nagrade Olivier u kategoriji “Best entertainment” za mađioničarski show Derrena Browna “Svengali” 2012. godine. Tritscher je još kao dijete nastupala u malim ulogama u produkcijama Royal Shakespeare Company. Tijekom studija na Oxfordskom sveučilištu zainteresirala se za režiju i bila angažirana kao pomoćnica redatelja u londonskom National Theatreu, gdje je dobila i prvu redateljsku priliku. Veoma je zapažena bila njezina režija Shakespeareove komedije “Kako vam drago” (As You Like It), a ovog će listopada u National Theatre režirati praizvedbu nove drame Davida Eldridgea “Beggining”. Ovo joj je prva suradnja sa zagrebačkim HNK, a ansambl za nju ima samo riječi hvale. “Iznimno je lijepo bilo raditi s Polly, jedna nova energija i novi duh. Dobila sam i više nego sam očekivala”, istaknula je Barbara Vicković.

U prikazu ovog komada sudjelovat će i Livio Badurina, Nikša Kušelj, Luka Dragić, Mislav Čavajda, Silvio Vovk, Slavko Juraga, Jadranka Đokić, Ivan Glowatzky, Alen Šalinović, Dušan Gojić, Damir Markovina, Luca Anić, Dora Lipovčan, Jan Nikola Baš te Lukas Ripli. Scenografi su Johannes Schutz i Yanjun Hu, kostimografkinja Ana Savić Gecan, a oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek. Glazbu potpisuje njemački pijanist i skladatelj Marc Tritschler, inače dugogodišnji suradnik Polly Findlay, a glazbenici na udaraljkama su Borna i Fran Šercar. Umjetnički savjetnik je Ivica Buljan. Ova velika ansambl predstava na repertoaru će biti u veljači, a potom opet u travnju.

Komentari