Istaknuto
10.10.2018.

Ziherova rubrika glazbenih noviteta ažurirana je, a i mi smo ažurni svake srijede u pregledu aktualnih singlova i videospotova. Od ove srijede ti odlučuješ koja nova stvar je top, a koja flop.

09.10.2018.

Jedna od ove tri napete knjige može biti vaša!

Izvedbene umjetnosti

“Voda” (HNK Zajc): Mistična atmosfera surovog otočkog života

24.03.2018. Antonia SvetinaFoto: Karlo Čargonja / HNK Zajc

U suradnji ansambla Hrvatske drame i Baleta HNK Ivana pl. Zajca (u sklopu Riječkog kazališta mladih “Kamov”) u subotu, 17. ožujka na velikoj sceni Zajca premijerno je izvedena predstava “Voda” Matije Ferlina. Riječ je o uprizorenju jedne od najpoznatijih autobiografskih novela Vladimira Nazora koja pripada njegovoj zbirci “Priče s ostrva, iz grada i sa planina”.

U središtu ove predstave je suša u Velom Mistu u kojemu kiša ne pada već tri mjeseca. U okviru neizdržive žeđi i postepenog rasta napetosti u iščekivanju bunar-lađe, promatramo sudbinu dječaka Vlade. Kroz predstavu se gradi odnos kolektivnih nevolja s onim pojedinačnima, uz patnju žedne zajednice pratimo i neizvjesnost Vladina odlaska na školovanje u Split koje uvelike ovisi o grožđu i maslinama, a to ovisi, naravno, o vodi. U Nazorovu je životu ova epizoda važna jer označava onaj trenutak u kojemu je njegov život krenuo u određenom smjeru.

Tu sveprisutnost vode i međuovisnosti svih elemenata prirode i živih bića primijetili su i redatelj i koreograf Matija Ferlin te dramaturg i autor adaptacije Goran Ferčec. Iako je Ferlin prvenstveno plesač i koreograf, ovo je ipak dramska predstava u kojoj pokret, iako važan, nije nositelj radnje. Razlika između Nazora kao pripovjedača koji se prisjeća ove epizode svog života i dječaka Vlade (Jelena Lopatić) koji sudjeluje u opisanim događajima postignuta je zaustavljanjem dramske radnje naracijom sveznajućeg, snovitog i odraslog glasa koji podrobno opisuje i tumači stanje likova čije odnose promatramo na sceni.

Glas pripovjedača (Aleksandar Cvjetković) javlja se kroz razglas, njegovo lice ne vidimo. Taj postupak stvara okvir predstave koji nam daje do znanja da je radnja plod sjećanja, što pridonosi eteričnosti i mističnosti samih prikaza. Dok on govori i opisuje određeni prizor, zaustavljaju se dijalozi, ali zbivanja na sceni nastavljaju svojim prirodnim tijekom uz povremene zvukove zvona oko vratova životinja. Gledatelji tako tijekom monologa pripovjedača upijaju samu atmosferu scene.

Foto: Karlo Čargonja / HNK Zajc

Mističnoj i gotovo snovitoj atmosferi pridonosi i scenografija (Mauricio Ferlin) koja nalikuje na prikaz otoka kakvog bi možda ugledali na nekoj avangardnoj slici. Radi se o strukturi koja se poigrava geometrijskim oblicima i otvara prostor za sjajno korištenje perspektive. Tako već u početnoj sceni u kojoj pratimo procesiju otočana koji tako pokušavaju odagnati nevolje koje je izazvala suša, gledamo skupinu ljudi koja, prateći strukturu scene, nestaje, približava se, stvarajući gotovo magične slike. Njihovo kretanje po scenskom prostoru ostavlja hipnotizirajući dojam.

Naslovna je voda vidljiva u scenografiji koju možemo usporediti s divljim i surovim oblikom otoka kojeg okružuje morska voda (vidljiva kroz plavu boju pozadine scenografije), jedina voda s kojom otočani imaju doticaj te koja bolno podsjeća na ono što im nedostaje. Užitak je gledati ju i samu za sebe, a kretanje likova po sceni oživotvoruje ju na posve neočekivane načine. Oblik surovog otoka, kretanjem likova, postaje valovito olujno more. Glumci svojim pokretima, koji imitiraju padanje i pokušaje održavanja ravnoteže (samo da bi se ponovno strovalili niz strminu), stvaraju sliku broda na moru i posade koja jedva zadržava živu glavu pred brodolomom.

Posebno su lijepe tihe scene u kojima likovi, raspoređeni u različitim dubinama, gledaju u daljinu. Napetost u njima može se rezati nožem, čuje se samo mljackanje čeznutljivih suhih ustiju i mrmorenje vode koja je svuda oko njih, a tako daleko. Te scene pozivaju na empatiziranje i kontemplaciju o vodi koja se proteže i umirujućim tonovima svjetla (Alan Vukelić). Ferlin stavlja veliki naglasak na kretanje likova koje je izraženo, scenično i akcentuirano. To dolazi do izražaja u sceni konačnog dolaska bunar-lađe kada svjetina ne može dočekati potrebnu okrjepu. Grupa glumaca se kreće u skupini stvarajući svojim pokretima razne dinamične oblike. Zanimljiva je i igra sa zakulisnim prostorom kojeg Ferlin koristi za dolazak bunar-lađe. Samu lađu ne vidimo, no vidimo spuštanje stepenica s kojih silazi kapetan (Denis Brižić) te povlačenje dugog crijeva za vodu koje ilustrira kontinuum scene i prostor koji nije pred našim očima.

Foto: Karlo Čargonja / HNK Zajc

Kostimografija (Desanka Janković/Matija Ferlin) i oblikovanje frizura, u kombinaciji sa zanimljivim starinskim bačvama i kantama, pridonose lokalizaciji likova na otočko područje. Kostimima u potpunosti dominira crna boja, a glumci na licima imaju našminkane crne crte koje gotovo da ih pretvaraju u stripovske likove. To izjednačavanje likova njihovim jednostavnim, a efektnim kostimima, produbljuje njihovu vezu s toliko željenom vodom. Njome nam se daje do znanja da smo pred prirodom svi jednaki, u žeđi i u gladi ne postoje bogati ni siromasi, samo bića, neodvojiva od onoga od čega su postala. Ta se jednakost ne proteže samo među ljudima, ona ih nadilazi i stavlja nas u isti krug sa svim živim bićima, sa životinjama.

Životinje, točnije ovce (baletni ansambl) javljaju se u mnogim scenama te rame uz rame s ljudima pate i iščekuju bunar-lađu. Njihovi su pokreti (Ferlinova koreografija) zaista prekrasni, vjerni životinjskima, oživljavaju scene i vraćaju nas u neke toplije dane, gotovo kao da možemo osjetiti taj miris primorskih mjestašaca ljeti. Uz savršeno usklađene i osmišljene pokrete, Ferlin koristi drvene predmete koje plesači drže u rukama te, krećući se četveronoške, proizvode zvukove udaraca kopita. Ti se specifični zvukovi stapaju sa zvonjavom zvona koja im vise oko vrata, nadograđujući harmoniju zvukova koji kreiraju otočku, naizgled arkadičnu atmosferu.

Glazba (Marinada) također sudjeluje u kreiranju tradicionalne otočke atmosfere te je zaista dragulj za ljubitelje etno pjevanja. Tijekom ranije spomenute procesije posebno do izražaja dolazi a capella pjevanje glumaca koje imitira liturgijske napjeve izvedene na način koji bismo čuli prolazeći uz neku otočku crkvicu. Specifični stisnuti vokali i ponavljajuće melodije uvode nas u taj jednostavan svijet samo da bi nam ubrzo razotkrili tužnu pozadinu lijepih napjeva.

Foto: Karlo Čargonja / HNK Zajc

Posebno bih pohvalila interpretaciju lika Vlade. Jeleni Lopatić djetinje i nevino svakim pokretom sve više vjerujemo, baš kao što ona, djetinje i nevino, vjerno prikazuje jednog dječaka čije nevolje promatramo. Vladina je obitelj također pod snažnim udarcem suše, žeđ ih nije zaobišla, no on najveću nevolju vidi u brigama svog oca (Dean Krivačić). Pokušaji Vladina oca da zadrži mir među mještanima i dostojanstvo njihova međusobna ophođenja, kao i njegova konačna odluka o Vladinu školovanju, pokazuju snagu ljudskosti u kojoj je utisnuta i sama divljina vode. Naime, iako je kiša napokon pala, ona se pretvorila u tuču koja je razorila loze i masline. Bez obzira na tu prevrtljivost prirodnih sila, koje u jednom času mogu dati, a istom brzinom mogu i oduzeti, Vladu obitelj ipak šalje, na uštrb sebe, teti u Split na školovanje. U tome leži važnost ove epizode koja prikazuje odlučujući trenutak u formiranju Nazorova životna puta.

Predstava je najavljena kao predstava za mlade, čemu pridonosi i činjenica da je novela “Voda” dio osnovnoškolske lektire. Njezina je narativna struktura vrlo pitka i jasna pa time zaista može ponuditi učenicima bolje udubljivanje u ovaj lektirni naslov. No ona time ne gubi na svojoj meditativnosti koja poput magneta privlači sve gledatelje pred pozornicu.

Motiv vode veoma se snažno osjeća na riječkom području, ona je dio našeg identiteta, naše svakodnevice i naš ponos. Ova je predstava podsjetila upravo na njezinu važnost i ljepotu pa ju nemojte propustiti 20. i 21. travnja u HNK Ivana pl. Zajca.

(Visited 183 times, 1 visits today)
Što misliš o ovoj predstavi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(6 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari