Članice kustoskog kolektiva WHW imenovane ravnateljicama Kunsthalle u Beču
Odjel za kulturu Grada Beča imenovao je jučer članice kustoskog kolektiva Što, kako i za koga/WHW Ivet Ćurlin, Natašu Ilić i Sabinu Sabolović za nove direktorice jedne od najvažnijih bečkih institucija za suvremenu umjetnost – Kunsthalle Wien. WHW je izabran između više od osamdeset kandidata iz cijelog svijeta te je posao direktorica preuzeo na razdoblje od pet godina.
Kunsthalle Wien je institucija koja raspolaže s dva prostora smještena u samom centru Beča: velikom zgradom unutar kompleksa Museumsquartiera te manjim paviljonom na Karlsplatzu. Kunsthalle Wien osnovana je 1992. godine s namjerom da bude mjesto produkcije i izlaganja suvremene umjetnosti. Krećući od privremene strukture kontejnera, u međuvremenu je narasla na instituciju s trideset i osam zaposlenih, budžetom od 4,1 milijuna eura te infrastrukturom koja proizvodi osam do devet ambicioznih izložbi godišnje te ima opsežni program edukacije i izdavaštva. WHW je posao direktorica preuzeo na razdoblje od pet godina. Ana Dević će voditi WHW Akademiju i druge programe kolektiva u Zagrebu, u koje će i ostale članice kolektiva nastaviti biti uključene.
Bečka pročelnica za kulturu Veronika Kaup-Hasler istaknula je na konferenciji za medije, održanoj jučer u Kunsthalle Wien na Karlsplatzu: “Ovo je prvi put da Kunsthalle Wien vodi jedan kolektiv. Beč ima sreće što je dobio ove kompetentne, iskusne kustosice za Kunsthalle. One će ponovo promisliti, razviti i otvoriti ovu kulturnu ustanovu kao mjesto suvremene umjetnosti, diskursa i refleksije. Radujem se njihovoj trostrukoj moći, željama, radostima, idejama, kreativnosti i vizijama.”
WHW svoj predloženi program temelji na orijentaciji na teme relevantne u bečkom, regionalnom, i globalnom kontekstu; interesu za veze umjetnosti s društvenim i političkim kontekstom te na fokusu na nove umjetničke produkcije. Istaknule su da program namjeravaju razvijati kroz suradničke razmjene s nizom međunarodnih saveznika, ali i da ih zanima razgovor s neistomišljenicima te gradnja institucije koja je odgovorna prema napetostima i polarizacijama koje trenutno obilježavaju suvremeno društvo.
Budući da su upravo ovo principi koje je WHW razvijao u svom radu u Zagrebu, ovo veliko međunarodno priznanje kustoski kolektiv doživljava u tužnom nesrazmjeru s lokalnom valorizacijom rada WHW-a. Kulturna politika godinama samo pogoršava uvjete u kojima radi WHW i većina kolega s kulturne scene. WHW već pet godina vodi Galeriju Nova bez ugovora za prostor i bez reguliranog statusa, usprkos mnogim molbama Gradskom uredu za kulturu da razriješi ovaj problem s pozicije kulturne politike – valorizirajući doprinos galerijskog programa zagrebačkoj sceni. Sredstva koja Grad Zagreb i Ministarstvo kulture daju za izložbeni program WHW-a toliko su mala da ne pokrivaju ni pola bazičnih troškova čuvanja i tehničkog postava izložbi te na taj način onemogućuju galeriji da bude upravo ono što je njena temeljna zadaća – podrška umjetnicima i proizvodnji novih umjetničkih radova.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva već nekoliko godina nisko ocjenjuje relevantnost i utjecaj udruge WHW te odbija institucionalnu podršku koju, kao što znamo, prema njihovoj valorizaciji zaslužuje niz udruga konzervativnog usmjerenja. WHW kolektiv smatra da bi činjenica da će još jedan vrlo aktivan doprinos lokalnoj kulturnoj produkciji biti preusmjeren na inozemstvo, trebao potaknuti nositelje kulturne politike u Hrvatskoj da preispitaju uvjete rada na kulturnoj sceni.
