Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Vizart

Wilder Mann – Charles Fréger: Istraživanje poganske tradicije 21. stoljeća

26.01.2016. Jelena Ratko
Foto: dangerousminds.net

„Ne opsjedaju vas duhovi, ali samovoljno ulazite u tijelo životinje i pokušavate biti ono što niste“, rekao je fotograf Charles Fréger govoreći o svojoj knjizi Wilder Mann (Divlji čovjek). U knjizi je moguće pronaći fotografije iz 18 europskih zemalja koje je autor posjetio kako bi proučio poganske običaje očuvane i danas, u 21. stoljeću, kao sastavnice kulture pojedninih krajeva.

Unazad nekoliko godina u Velikoj Britaniji priznat je Druidizam, antička poganska religija koju su prakticirali Kelti. Time se ona našla u središtu vjerskih zanimanja kao prva država koja je priznala pogansku religiju dajući joj zakonsko pravo svetkovanja prirode, planeta i zvijezda. Druidizam je zadobio i naklonost britanske javnosti zbog svojeg stava po pitanju ekologije. Situacija je doživljena kao pomalo bizarna od strane neeuropskih medija i javnosti, no možda zbog neznanja i krive procjene. Komisija za vjerska pitanja u Velikoj Britaniji je nedvojbeno učinila velik korak, međutim i mnoge druge europske države i dalje poštuju pogansku tradiciju. Sezona poganskih rituala upravo je u tijeku, a maskirane povorke diljem Europe zahvaljuju smrti i ponovnom rođenju u godišnjem krugu planeta.

Kostimi se razlikuju ovisno o ukusu i kulturi, no svi su svojevrsni arhetipi „divljeg čovjeka“ za kojeg se vjeruje da može otjerati zimu, zle duhove i loše misli. Sveprisutna magija 21. stoljeća očituje se u dizajnu kostima i vrstama kreativnosti koje se razlikuju ovisno o narodu. Fotografije predstavljaju vragove, krampuse i imaginarna stvorenja nalik na divlje životinje. Autentične su u svakom smislu; osim tradiconalnih kostima, Fréger je u istraživanju ponudio mogućnost usporedbe običaja s karakteristikama kraja iz kojeg oni potječu, pa se u pozadini svake fotografije nazire reprezentativni dio krajolika pojedine države.

U predstavljanju je sudjelovala i Hrvatska, poznata po Riječkom karnevalu, inače trećem najpopularnijem u svijetu, i tradicionalnim Zvončarima, najvažnijim predstavnicima hrvatske pokladne magije. Najpoznatiji i predstavljeni u knjizi su halubajski zvončari s područja Kastva koji s ostalima, ogrnuti ovčjim kožama, s „bačukama“ u rukama i životinjskim maskama, svake godine glasnim zvonima tjeraju zimu s riječkog područja.

Wilder Mann je onaj koji nadilazi ljudsko izgledom i ponašanjem, bori se za cijelu zajednicu i ne posustaje ni pred čim. Divlji ljudi razlikuju se ovisno o tome koga treba zaštititi i što otjeruju, no u svakoj državi oni su simbol poganstva. Ipak, kao ni u ostalim državama koje štuju dijelove poganske tradicije, u Hrvatskoj to nije ozbiljno u mjeri u kojoj bi mogla postojati potreba za priznanjem poganskih religija kao u Velikoj Britaniji. Treba uzeti u obzir i povezanost kršćanstva s takozvanim „maškarama“, „pokladama“, „fašnikom“. U većini zemalja koje slave u ovo doba godine, upravo je religija koja prevladava imala najveći utjecaj na očuvanje dijela poganske tradicije.

Komentari