Istaknuto
17.08.2018.

Ove godine već smo imali prilike gledati nekoliko kvalitetnih hrvatskih naslova, a što u nastavku gledamo na velikom platnu donosimo u jesenskom pregledu.

16.08.2018.

Iako zadnjih godina nije u naponu snage, Madonna je kroz 35 godina karijere definirala glazbenu scenu kakvu poznajemo danas. Njezin 60. rođendan prilika je da se podsjetimo na veliku karijeru koja je promijenila svijet.

Film

Yorgos Lanthimos: Poetika ekscentričnosti

12.08.2018. Tina ČatlaićFoto: facebook.com/yorgoslanthimos

Za ovog se neobičnog grčkog redatelja pročulo šire od njegove domovine tek nakon premijere Očnjaka, njegovog najpoznatijeg i najreprezentativnijeg filma koji mu je donio nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma. Lanthimos publiku uvijek dijeli u mišljenjima – jedni su gledatelji potpuno oduševljeni njegovim stilom, dok su drugi zgroženi i/ili zbunjeni. Uspoređuju ga s Buñuelom, ali kaže da su mu najveći idoli Cassavettes, Bresson, Godard i Woody Allen. Sviđao vam se ili ne, Lanthimosov su talent i originalnost neosporivi; s razlogom ga smatramo jednim od najvažnijih imena moderne europske kinematografije. On sa svakim novim filmom stvara svoj jedinstveni redateljski potpis.

U nedavnom intervjuu nakon prikazivanja svog najnovijeg filma Ubojstvo svetog jelena (2017), Lanthimos je izjavio da doista ne snima i ne zna snimati filmove koji bi se mogli lako svrstati u žanr. Dapače, želi da njegova djela budu iznad obične žanrovske kategorizacije, stoga ga mnogi zovu ocem čudnog grčkog vala“ koji je počeo njegovim debitantskim filmom Kinetta (2005).

“Ne znam snimiti jednostavan film”

“Želim publici omogućiti da se aktivno angažira tijekom gledanja. Kao da snimam filmove koji će pobuditi nelagodu, ali i dalje će svi moći uživati u njima i razmišljati o značenju pojedinih detalja”, kaže redatelj i drži se svojih načela. Nijedan njegov film nema sličnosti s komercijalnima, bez obzira govorimo li o sinopsisu,  načinu glume ili cjelokupnoj atmosferi.

Foto: ozu-teapot.tumblr.com

Pročitamo li sažetak ili najavu njegovih najpoznatijih djela kao što su Očnjak, Jastog, Ubojstvo svetog jelena ili Alpe, već iz prve rečenice zaintrigirat će vas atipična i originalna radnja. U Očnjaku nas Lanthimos upoznaje s peteročlanom obitelji, roditeljima, već odraslim sinovima i kćerima koje otac i majka drže u izolaciji i uče o vanjskom svijetu dajući im besmislene i netočne informacije. Jastog, prvi Lanthimosov projekt na engleskom jeziku, distopijski je prikaz budućnosti u kojoj svi moraju pronaći ljubavnog partnera ili su u protivnom silom pretvoreni u životinje.

Ubojstvo svetog jelena govori o tinejdžeru-psihopatu Martinu koji se na okrutan način želi osvetiti kirurgu koji je pogreškom usmrtio njegovog oca tijekom jedne operacije, a u Alpama pratimo društvo koje pruža utjehu obiteljima koje su izgubile najmilije tako da glume pokojnike.

Emocionalno reducirani likovi

Uvijek je zanimljivo primjećivati elemente koji se ponavljaju u Lanthimosovim filmovima, primjerice govor glumaca i međusobni odnosi. Njegovi su likovi uvijek ravnodušni, gotovo ukočeni, govor im je mehaniziran, ne pokazuju emocionalne reakcije i rijetko mijenjaju izraz lica. Prema tome su i odnosi s ostalim likovima distancirani, službeni i hladno ljubazni.

Ta se specifična pojava snažno uočava u Ubojstvu svetog jelena – pri kraju filma odvija se jedna od najzanimljivijih scena gdje se kći, Kim Murphy, želi žrtvovati kako bi ocu pomogla izaći iz teške situacije. “Daj da se ja iskupim za tvoje grijehe, oče, ubij me sada i ovdje, ubij me da spasim svoju majku i brata od sigurne smrti, molim te, učinila bih sve za tebe, umrla bih za tebe”, produžuje Kim svoju litaniju bezizražajnim glasom. Svi su Murphyjevi ironično prikazani kao „savršena“ obitelj koja pazi na formalnost i uljudnost u svakom trenutku. Svojim letargičnim i anemičnim dijalozima prepunim službene, distancirane kurtoazije Murphyjevi na trenutke podsjećaju na obitelj Smith iz  komedije Ćelava pjevačica, teatra apsurda dramatičara Eugenea Ionesca.

Slično je i u Očnjaku, samo što tamo grčka obitelj svoju odraslu djecu odgaja abnormalnim mjerama. Otac i majka drže ih u svom mikrosvijetu i tretiraju kao sedmogodišnjake,  stvarajući u njihovim umovima sasvim kontrarnu predodžbu vanjskog svijeta, ali i spolnog odgoja, međuljudskih odnosa i sličnog. Savršeno mirna i pripremljena, majka u jednoj sceni kćeri nonšalantno objašnjava da određena riječ, koja je zapravo vulgarni izraz za ženski spolni organ, znači „velika lampa“ (!). Na prvi pogled mogli bismo reći da ih žele zadržati zauvijek nevinima i sigurno ušuškanima u svijetu dječje ignorancije, ali taj se dojam gubi nakon što otkrivamo na kakve ih perverzije nagovaraju, među kojima je i incest.

Foto: artfilmfan.tumblr.com

Metafore i utjecaj grčke kulture

Slično kao i s filmovima Davida Lyncha (koji, usput rečeno, obožava ovog grčkog redatelja i smatra Očnjak „izvrsnom komedijom“), često se traži skriveno značenje Lanthimosovih filmova. Međutim, svaki je od njegovih filmova podložan interpretaciji i nije lako tumačiti ovako kompleksne i bizarne prizore.

Najjednostavnije bi bilo analizirati Jastoga s obzirom na radnju: u prvom dijelu pratimo Davida, jednog od samaca prisiljenih da borave 45 dana u hotelu gdje moraju naći partnera  ili partnericu. Iako pomno uređen i udoban, hotel zbog svojih vojničkih mjera kojima tjera samce da nađu svoju „bolju polovicu“ liči na totalitarnu ustanovu – ljubazno, ali nemilosrdno osoblje gurnut će vam ruku u vrući toster saznaju li da se ne držite propisa. David jedva jedvice pronalazi partnericu, ali ipak naposljetku bježi i pridružuje se odbjeglom jatu samaca, društvu čija su načela sasvim suprotna od načela hotela – oni žive zajedno,  ali ne smiju se ni u kojem slučaju zaljubiti u nekoga člana skupine. Ironično, upravo će ovdje David pronaći svoju istinsku ljubav.

Antička grčka tragedija

Jastog se nesumnjivo bavi zamršenom tematikom muško-ženskih odnosa i psihološkim aspektima ljubavi i zaljubljivanja, ali interesantna je činjenica što je to zapravo prikaz budućnosti. Možemo primijetiti suptilni redateljev komentar o emocionalnoj zakržljalosti sadašnjih, ali i budućih generacija. Danas je sve više i više elemenata modernog društva podložno mehanizaciji i industrijalizaciji. Nastavimo li tako, ubuduće ćemo robotizirati i iskrene ljudske emocije, a ljubav svesti na bezosjećajni nagon i potrebu za reprodukcijom. To se vidi iz pristupa osoblja hotela samcima: njima nije važno hoće li se parovi istinski, dubinski zavoljeti, bitnije im je da se mogu podnijeti do te razine da žive zajedno i stvaraju potomke.

Ubojstvo svetog jelena nadahnuto je antičkom grčkom tragedijom. Sveti jelen iz naslova jelen je kojeg je ubio Agamemnon i zbog toga morao žrtvovati kćer Ifigeniju, a u filmu kirurg mora ubiti jednog člana svoje obitelji kako bi platio cijenu za smrt Martinovog oca.

Foto: cinema-screens.tumblr.com

Vrhunski prikaz noćnih mora na kinoplatnu

Šlag na vrhu torte je činjenica da Lanthimos svoj uspon na svjetskoj sceni tek počinje. Ove nas godine čeka s najnovijim filmom The Favourite u kojem će glavnu ulogu tumačiti Emma Stone. Sjajno je što za ovakve nesvakidašnje art-filmove, koji nisu za svačiji ukus i vjerojatno nikada neće postići veliki komercijalni uspjeh, Lanthimos uspostavlja suradnju s poznatim glumcima. Nekima od njih je to prvi susret s glumom u ovoj vrsti filma.

Ako ste ljubitelj nadrealnog i opscenog na kinoplatnu, Lanthimos vas nikada neće razočarati. Od brutalnih prizora izbijanja zuba, incesta i ubijanja mačke u Očnjaku do tjeskobne atmosfere u kojoj su likovi primorani odabrani životnog partnera dok im sobarice svako jutro provjeravaju seksualne sposobnosti u Jastogu, Lanthimos se sa svakim novim filmom poigrava našim  umovima i stvara kaotičnu sliku ljudi koji propadaju emocionalno i psihički. Izaziva gađenje i oduševljenje, kontinuirano prelazi iz čiste ljepote do potpune odvratnosti i isprepliće odbojno i privlačno u noćnu moru koja vrlo često neodoljivo liči realnom stanju društva.

(Visited 68 times, 32 visits today)

Komentari