Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Vizart

Zbirka Roglić: Biseri strastvenog kolekcionara i poduzetnika u Umjetničkom paviljonu

25.01.2017. Anja Tomljenović
Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Umjetnički paviljon udomio je još jednu impresivnu kolekcionarsku izložbu. Dvjestotinjak djela predstavljeno je javnosti iz privatne zbirke poduzetnika Branka Roglića sinoć u Umjetničkom paviljonu. Ona je, nakon zbirki Vugrinec i Hanžeković, treća u slijedu izložbi ciklusa Privatne kolekcije u javnoj instituciji. Otvorenju je nazočio velik broj ljubitelja umjetnosti, na čelu s kolekcionarom Roglićem i obitelji, a nisu ga propustili ni uglednici poput Ive Josipovića i Milana Bandića.

Izložba je žanrovski vrlo raznolika i uključuje aktove, portrete, urbane i seoske pejzaže, mrtve prirode. Slike i skulpture pokazuju interes hrvatskih autora i za figuraciju i apstrakciju u različitim umjetničkim stilovima tijekom 20. stoljeća. Tako je zanimljivo vidjeti na koji način se ostvaruje dijalog između pojedinih radova, od začetnika hrvatske moderne i vrhunskog portretista Vlahe Bukovca do suvremene dubrovačke slikarice Anabel Zanze i njezinih tekstualnih slika. Štoviše, ugođaj devetnaestostoljetnog salona, zbog boje zidova i načina gustog postavljanja slika u raskošnim okvirima, prožima i povezuje sve radove jednom posebnom emocijom zbog koje čitav postav funkcionira kao cjelina.

zbirka roglić

Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Autor izložbe je cijenjeni povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Igor Zidić koji izdvaja posebnost u nastajanju ove izložbe. Prema njegovim riječima, prvi savjetnik kolekcionaru koji ga je uputio u tajne slikarstva bio je akademski slikar, rođak Roglićeve majke, Antun Gojak. To je zasigurno utjecalo na kvalitetu odabira djela i općenito Roglićevu kolekcionarsku aktivnost, što je rezultiralo stvaranjem zbirke respektabilnog karatera i opsega. Uvrštavanjem Gojakova platna Snijeg u Lici (1962.) u izložbeni postav njegovu liku i djelu dan je svojevrsni hommage.

Vlaho Bukovac kao rodonačelnik moderne umjetnosti
zbirka roglić

Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Teško je izvojiti najimpresivnije djelo iz ove zbirke, buduća da ona stvaraju presjek domaćeg likovnog stvaralaštva u 20. stoljeću. Rodonačelnik moderne umjetnosti i najistaknutiji slikar na prijelazu stoljeća Vlaho Bukovac svojim umjetničkim izrazom predvodi generacije budućih slikara i kipara. Stilski prvenstveno impresionist, pa zatim posljedično i plenerist, na izložbi je zastupljen portretima izvedenim u svijetloj paleti boja (Portret mlade žene, 1921.) i studijama olovkom (Studija za Magdalenu, 1898).

zbirka roglić

Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Uz bok predstavnicima Münchenskog kruga (Vladimir BecićOskar Herman) i Praške četvorke (Marijan Trepše, Vilko Gecan Vladimir Varlaj) stoje i naistaknutiji hrvatski kipari u prvoj polovici stoljeća: Ivan Meštrović, Frano Kršinić i Antun Augustinčić. Jedan od dojmljivijih svakako je Augustinčićev Ženski torzo (1952.) koji u, rodinovskoj maniri, nedovršenosti i nesavršenosti traga za ljepotom.

zbirka roglić

Foto: Eleonora Glišić/Ziher.hr

Na izložbi su predstavljeni i udžbenički primjeri teme krajolika poput Splitske luke (oko 1914.-1918.) Emanuela Vidovića, Crvene kuće (1923.) Vladimira Varlaja i morskog pejzaža Mencija Clementa Crnčića. Osim toga, dionicu apstraktnog slikarstva slijede Oton Gliha, Edo Murtić i Vatroslav Kuliš kao najsuvremeniji predstavnik. Uz to, slijede i radovi Kuzme Kovačića, Gorane Težak i Nives Kavurić-Kurtović, čime se odlično zaokružuje priča o hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.

Izložba se može pogledati do 5. ožujka.


Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(15 votes, average: 2.467 out of 5)

Komentari