Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Žena na novčanicama dolara?

19.06.2015. Pavle BončaFoto: Ziher/Facebook

Društvena pozicija žena u SAD-u bi uskoro mogla dobiti novu nijansu simboličke emancipacije. Naime, New York Times je jučer objavio vijest kako U.S. Treasury Department planira do kraja 2020. godine pustiti u promet novčanice s prvim ženskim portretom. Riječ je o novčanici u vrijednosti od deset dolara na kojoj se trenutno nalazi portret Alexandera Hamiltona, prvog američkog ministra financija.

Foto: Ziher/Facebook

Foto: Ziher/Facebook

Tako bi „Founding Fathers of the United States“ uskoro mogli dobiti svoju još uvijek nepoznatu žensku dvojnicu što je uvelike potaknuto od strane snažnih, usudio bih se reći i radikalnih feminstičkih inicijativa s upečatljivim sloganom „A Woman’s place is on the money“. Pitanje koje se nameće jest je li najbolji strateški potez za feminističku kritiku i njezinu retoričku dosljednost, stupanje u ikonografsku uniju s mrtvim, usahnulim i patrijarhaliziranim američkim očevima koji nesumnjivo predstavljaju upravo onaj aparat moći s kojim se feminizam toliko dugo godina nastojao obračunati?
Također, treba spomenuti da se vizualni izgled američkih dolara nije mijenjao još od davne 1929. godine, tako da će ovakav oblik likovne interpolacije zasigurno potaknuti brojne rasprave i polemike unutar medijskog polja komunikacije. Osobno smatram da svaki oblik osamostaljivanja ili emancipacije treba podržati, ali valja tek vidjeti koliko je zapravo površinska izmjena novčanice svrsishodna i plodotvorna ideja, a koliko samo bespotreban financijski napor koji nije u dosluhu s realnim društvenim problemima.

Komentari