Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Knjige

Žene spekulativne fikcije

10.03.2013. Lorena Grubišić
foto: facebook.com

foto: facebook.com

Nerijetki smatraju da su žene zakinute u nekim sferama života. Rasprave o tome posebno se razbuktaju na Međunarodni dan žena, 8. ožujka. Jedna od sfera koja se često spominje u književnosti je ravnopravnost žena kao pisaca znanstvene fantastike koja je dugo smatrana „muškim“ žanrom u kojem muškarci pišu za muškarce, premda se začetnicom ovog žanra smatra Mary Shelley. Autorice u ovom žanru i danas često pišu pod pseudonimom. Ziher je početkom godine intervjuirao hrvatsku autoricu spekulativne fikcije Milenu Benini koja pak ne dijeli mišljenje da su žene u Hrvatskoj zakinute u ovom žanru. Za Ziher je izjavila da: “smo posve iznimni i kao spekulativna zajednica, a i kao zajednica u odnosu na ostatak svijeta. Jer činjenica jest da se, pogotovo u anglosaksonskom SF-u, još uvijek smatra da je fantasy za curice, a znanstvena fantastika za dečke.” Benini smatra da su hrvatske autorice SF-a priznatije nego u drugim granama umjetnosti navodeći za primjer da nagradu SFera u prosjeku dobije oko 25% žena, dok se taj postotak za primjerice nagrade Goranovo proljeće ili Vladimir Nazor broji u jednoznamenkastim brojevima. No mi vam nećemo držati predavanje o položaju žena u odnosu na muškarce, niti o feminizmu. Svoja mišljenja i stavove vjerojatno ste razmijenili proteklog petka. Mi ćemo vam pak ponuditi nekoliko naslova koji će vam poslužiti da unaprijedite svoje znanje kako bi sami mogli procijeniti utjecaj i važnost žena u ovom žanru. Pa krenimo.

Romani

Ime Ursula K. Le Guin (Legvin) dobro je poznato ljubiteljima spekulativne fikcije. Njezina trilogija “Zemljomorje” spada u takozvani Hainski ciklus čija je poveznica ideja o postojanju humanoidne prarase Hainaca koji su začetnici života na više svjetova (uključujući Zemlju) u jednom dijelu Galaktike.

Margaret Atwood proslavila se 1985. godine mračnom utopijom “Sluškinjina priča” koja je odmah izazvala podvojene reakcije. Dok su je neki smatrali kvalitetnom književnošću, drugi su je prozivali zbog navodnih antikršćanskih, antiislamtističkih i antifeminističkih stavova. Sama Atwoodova za roman je rekla da opisuje što se dešava kad određeni stavovi o ženama dođu do svojih logičkih posljedica.

“Kaos” već spomenute Milene Benini izazvao je mnoštvo pozitivnih kritika. Jesu li opravdane saznajte čitanjem ovog romana!

Priče

Mlada Antonija Mežnarić na prošlogodišnjoj je SFeri osvojila nagradu Protosfera koja se dodjeljuje najboljem autoru do 21 godine starosti za svoju priču “Svakoj priči jednom mora doći kraj” objavljenoj u zbirci “Laboratorij fantastike 2”.

Katarina Brbora objavljivala je znanstvenofantastične, fantasy i horor priče u časopisu UBIQ, SFeraKonskoj godišnjoj zbirci Parasvemir te u zbirci Priče iz knjižnice. Za spekulativnofikcijsku priču “Starozavjetna” također je nagrađena SFerovom nagradom.

Sanja Tenjer u svojoj kratkoj priči „Kao iz pera Abrine bake“ space-operom opisuje različitost propagande i stvarnosti.

 Ako se nakon čitanja ovih naslova navučete na ženski pogled spekulativne fikcije, svoje iskustvo obogatite i djelima poput “Black Wine” Candas Jane Dorsey, “The Female Man” Joanne Russ, “The Holdfast Chronicles” Suzy McKee Charnas, “Don Huanov kraj” Marijane Nole, “Evici, s ljubavlju” Vere Ivosić-Santo, i brojnim drugima čije će vas priče zasigurno osvojiti.

Komentari