Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Film

Ziher filmolista: Filmske preporuke ekološke radijske emisije ‘A gdje su kitovi?’

18.06.2016. Marija VukšićFoto: worldofwhales.tumblr.com

A gdje su kitovi?” radijska je emisija na Radio Studentu čija je glavna tema ekologija i sve što se uz nju veže, uključujući i održiv razvoj, ekološki aktivizam, očuvanje flore i faune te mnoge druge “zelene” teme. Emisiju realiziraju i vode Antonia Pejaković, Lovorka Šošić, Josipa Knez, Marija Vukšić, a nedavno im se pridružila i Sunčana Dorčić. Često u eteru razgovaraju s osobama koje su i same na neki način involvirane u svijet ekologije, a u emisiji imaju i rubriku koja se zove EkoDox u kojoj predstavljaju zanimljive filmove koji se, naravno, tiču zelene tematike. Cure su nam dopustile da prenesemo njihove ovogodišnje filmske preporuke u toj rubrici.

For the Next 7 Generations

Dokumentaran film For the Next 7 Generations prati 13 pripadnica autohtonih naroda koje progovaraju o prirodi i ugroženosti koja joj prijeti. Ovih 13 žena, većinom učiteljica, iscjeljiteljica i travarki, prozvanih bakama zbog mudrosti i duhovnosti kojom obilježavaju svoju misiju, sastale su se prvi put 2004. godine potaknute brigom za planetu te formirale savez nazvan: International Council of 13 Indigenous Grandmothers.  Dokumentarac koji su režirali Carole i Bruce Hart prati njihov put kroz Amazonsku prašumu, planine Meksika, Sjevernu Ameriku i Indiju tijekom kojeg pokušavaju ostvariti svoju misiju a to je zacjeljenje Majke Zemlje. Dokumentarac progovara o snazi prirode kroz biljke koje bi neki prozvali drogom, a one ih smatraju svetima. Pomoću njih majke liječe AIDS i srčana oboljenja, čak i rak. Kraj dokumentarca fokusira se na susret 13 žena s Dalaj Lamom u Indiji. On ih podupire u nastojanju da dogovore sastanak s Vatikanom te da ishode priznavanje odgovornosti za nasilje Katoličke crkve nad domorodcima i njihovim nasilnim pokrštavanjem. Ovaj dokumantarac kroz perspektivu mudrosti domorodačkih žena pokazuje kako se suočiti sa svijetom u krizi. One s gledateljem dijele svoje vizije ozdravljenja i pozivaju na promjenu sada, prije nego što bude prekasno.

Climate heroes: Stories of Change

Ovaj mozaični dokumentarac govori o klimatskim herojima tj.  junacima diljem svijeta koji su najčešće obični ljudi s vizijom održivije i sigurnije okoline za koju su se spremni boriti i uspješno to rade u Indiji, Keniji, Australiji, Gani, Meksiku i mnogim drugim lokacijama. Narator filma Ian Somerhalder, inače i ambasador dobre volje UN-a, govori o primjerima pozitivne prakse koji potencijalno kreiraju putokaz za niskougljičnu i na klimatske promjene otpornu budućnost svih nas. Tako u dokumentarcu možete vidjeti genijalne inicijative i saznati kako nastaju bicikli od bambusa, kišobrani i kabanice od otpadne plastike ili kako funkcioniraju solarne ploče u slumovima Indije. Ovaj kratkometražni dokumentarac možete pogledati na YouTubeu.

Disobedience

U dokumentarcu Disobedience (2015) pratimo masovni pokret aktivista u borbi protiv fosilnih gorivia. Na Filipinima, lokalni stanovnici prosvjeduju protiv naftne rafinerije. Kažu da ne vide nikakve benefite poput novih poslova, boljih škola i većeg bogatstva koje su im političari obećali dolaskom naftne industrije. Čak se i vjerski autoriteti tog područja bore protiv lažnog napretka u obliku konzumerizma i bezosjećajne globalizacije. Jedna od naratorica filma je i Naomi Klein, poznata autorica knjiga The Shock Doctrine i NO LOGO.  Naglašava kako nema srednjeg puta kada je riječ o borbi s fosilnim gorivima, ili ćemo pobijediti i napraviti zaokret prema čišćoj energiji ili ćemo izumrijeti. Kao i mnogo puta do sada, šokiraju nas podaci o bezobzirnosti korporacija, poput podatka da je naftna kompanija Exxon prije 20godina napravila izračun o štetnosti klimatskih promjena te je dizajnirala platforme koje će moći funkcionirati i kada se razina mora podigne. Kroz film se provlači pojam građanskog neposluha kao jednog od najmoćnijih instrumenata svakog aktivista. Iako se građanski neposluh predstavlja kao jedno od najučinkovitijih oružja u svijetu gdje korporacije svakodnevno kucaju na vrata i lobiraju za svoje interese, iz radnje filma vidljivo je da su te prognoze pretjerano optimistične. Ovaj mozaičan dokumentarac kombinira aktualne klimatske probleme s teorijom društvenih promjena, povlačeći paralele s radničkim i antirasističkim pokretom kroz zanimljive arhivske snimke.

Racing Extinction 

U Racing Extinction (2015), Oskarovac Louie Psihoyos okuplja tim umjetnika i aktivista na tajnome zadatku čiji je cilj pokazati skriveni svijet ugroženih vrsta. Radi se, naime, o utrci da se te vrste zaštiti od izumiranja. Ugrožene životinje snimane su u divljini, ali i u ilegalnim trgovinama u kojima se prodaju dijelovi njihovih tijela. Često je ispreplitanje scena klaoničkih praksi i zapanjujućih snimaka živog svijeta prirode, a znanstvenici u filmu upozoravaju nas da će za 100 godina samo 50 posto životinjskih vrsta i dalje biti živo. Ovaj dokumentaran film pokušaj je da se podigne globalna svijest o tematici ugroženih vrsta, ali i da se ljude potakne na ekološki održiv način življenja. Louie Psihoyos inače je poznat po dokumentarcu The Cove (2009) u kojem je razotkrio nehumane japanske praske lovljenja dupina.

Disruption

Disruption je dokumentarac o klimatskim promjenama i najvećem prosvjednom maršu organiziranom upravo njih. Iako ovo nije prvi dokumentarac o klimatskim promjenama i istu su temu obradili Inconvenient Truth i Chasing Ice, Disruption je svakako unikatan. Snimljen je s ciljem globalnog ujedinjavanja ljudi upravo zbog tog prosvjednog marša. Iako ga to zapravo čini propagandom, nije zbog toga manje kvalitetan. Način na koji je objašnjena znanost globalnog zatopljenja je jednostavan i shvatljiv svima. Također je na pametan način prikazana povijest pokušaja od strane svjetskih vođa da, bezuspješno, naglase važnost sprječavanja daljnjeg zatopljenja. Veliki dio narativa sastoji se od intervjua s ljudima koji su puno učinili za osvještavanje javnosti o globalnog zatopljenju. Zato je Disruption prvenstveno edukativan dokumentarac i za one koji tek uče o globalnom zatopljenju,ali  i za one koji o toj temi već mnogo toga znaju. Disruption možete pogledati na Vimeu.

The Future of Energy

Aktualan dokumentarac The Future of Energy (2015)  govori nam o trendovima i mogućnostima koje nam se nude na području energetike. Uvodeći nas u tragičan scenarij koji nam slijedi uslijed nastavka korištenja fosilnih goriva, ovaj dokumentarac nudi alternativu u obnovljivim izvorima energije.  Koristeći koncept treće industrijske revolucije Jeremya Rifkina, redatelji Maximilian Dearmon i Missy Lahren govore da nam predstoji promjena energetske paradigme nošena na valovima moderne komunikacijske tehnologije, konkretno mikročipova i interneta.  Fosilna goriva će postati prošlost, jer je potreba za njima veća, a ona nisu obnovljiv. Samim time nafta, ugljen i zemni plin postaju sve skuplji i nedostupniji,  uzrokujući sve veću recesiju i financijsku nestabilnost. Zbog toga je potreban preokret na obnovljive izvore energije.  Film nosi snažnu poruku o potrebi demokratizacije energije te prenosi priču o brojim gradovima gdje je postojala politička volja za tranzicijom na obnovljive izvore energije, ali nisu naišli na financijsku podršku ni pristup kreditima. Zbog toga su se okrenuli lokalnom financiranju i to se pokazalo izuzetno uspješnim. Samim time imali su isključivo pravo odlučivati o vrsti i izvoru svoje energije te tako demonstrirali  društvenu i okolišnu odgovornost. The Future of Energy pozitivan je dokumentarac koji nagoviješta nadolazeću energetsku revoluciju. Pogledajte ga radi dinamičnog prikaza recentnih promjena u svijetu u kojem ni pisanje ovakve recenzije ne može proći bez korištenja energije iz fosilnih goriva. Dostupan je u cijelosti na YouTubeu.

All Watched Over by Machines of Loving Grace

All Watched Over by Machines of Loving Grace (2011) dokumentarna je trilogija čiji je naslov indikativan za ono što vas čeka ako se upustite u ovu kinematografsku pustolovinu. Svaki dokumentarac zasebna je cjelina, no s ostalima dijeli zanimanje za pitanje uloge tehnologije u našoj svakodnevnici. Naime, dokumentarac istražuje način na koji smo kolonizirani od istih onih mašina koje smo stvorili. Premisa je kritički pristup načinu na koji promatramo i pristupamo svijetu koji je pod utjecajem naše rastuće ovisnosti o kompjuterima. Redatelj serije Adam Curtis navodi nas na zaključak da pretjerana vjera u tehnologiju koja će stvoriti stabilno, nehijerarhijski orgnanizirano globalno društvo lišeno problema zagađenog okoliša, rata, siromaštva i sl., ustvari doprinosi njihovu pogoršanju. Naše sve intenzivnije povlačenje u ovaj svijet fantazije u kojem doslovno deus ex machina misteriozno spašava cijelu stvar, jednako je nepouzdano kao i naša vjera da će Smithova ‘nevidljiva ruka’ učiniti tzv. Slobodno tržište pravednim. Ako vas zanima uistinu neobičan dokumentarni serijal koji povezuje nešto naizgled nepovezivo, ali isto tako nerazdvojivo, toplo preporučamo ovo BBC-ijevo remek djelo.

How to change the world

How to change the world (2015) prati eklektičnu ekipu mladih studenata, hipija, znanstvenika i sanjara koji su se igrom slučaja ili pak sudbine našli na istom brodu. Destinacija? Amchitka Aljaska! Razlog? Svi su htjeli spriječiti testiranje nuklearnog oružja 1971.godine! Operacija je na obje fronte podbacila, no rodila se legenda iz koje je nastao Greenpeace. How to change the world nije samo ekološki dokumentarac (iako je to svakako jedan njegov važan element) već je sociološki orijentiran na promatranje razvoja jednog grassroots pokreta koji je prerastao svoje stvaratelje i postao globalno prepoznatljiva sila ekološke borbe. Priča prati protagnoiste u prvih 15 godina Greenpeacea, objašnjava nam njihove raznolike motive i neslaganja oko sredstava putem kojih planiraju postići zajedničke ciljeve, no isto tako pokazuje nam gdje su svi oni danas, kako razmišljaju i kako gledaju na prošlost. Naracija je zasnovana na tekstovima Roberta Huntera – prvog među jednakima Greenpeacea – a priča je prepuna finesa koje karakteriziraju ljudske odnose s drugim ljudima, ali i s njihovom okolinom. Ako se odlučite spašavati svijet, ako vas zanima povijest ekoloških nevladinih pokreta ili pak želite vidjeti što se dogodi kada se u mlade ideale umiješa slava, moć i veliki zeleni svijet svakako preporučamo ovaj dokumentarac. Ono što je velika prednost ovog filma može, za neke gledatelje, biti i njegova mana. Naime, većina scena originalne su snimke iz 70-ih koje ponekad znaju šokirati svojom autentičnosti – ova gledateljica snažnog želuca u jednom je trenutku morala izaći na svježi zrak.

Musicwood

Musicwood (2013) uzima kao naslov i predmet radnje iznimnu koaliciju: proizvođače gitara, čelnike indijanskih korporacija i Greenpeaceove aktiviste.  Barem kroz neko početno vrijeme, trude se pronaći kolektivno rješenje svojih kontradiktornih interesa. U pitanju je budućnost Aljaskine TONGASS National Forest, najveće u SAD-u, posljednjeg spremišta rijetkih, stoljetnih hrastova Sitka. Koriste se za izradu zvučnih kartica finih akustičnih gitara. Dio dokumentarca obilježen je glazbom, dio putopisnim pričama, a dio okolišnim zagovaranjem. Redateljica Maxine Trump  gubi fokus kako film napreduje, iako njezini uvidi u proizvodnju gitara, sječu šume i okolišnih borbi snažno rezoniraju. Na prvi pogled, čini se kako ova koalicija ima sve zajedničko: Greenpeace želi zaštititi prašume; proizvođači gitara žele jamčiti nesmetan dotok Sitka lužnjaka, a Indijanci žele osigurati opstanak na zemlji svojih predaka. Ipak, ako Sealaska, korporacija starosjedilačkih Indijanaca, nastavi sa sječom šume,  malo je vjerojatan opstanak šume. Ne čudi onda da je Greenpeace prvi koji je shvatio potencijalnu štetu ove okolišne katastrofe. Predstavnik Greenpeace poziva menadžere  gitarskog brenda Martin, Gibson i Taylor (zajedno s publikom) u obilazak TONGASSa, misleći da jezik glazbe može premostiti kulturni jaz. Oduševljeni ljepotom golemih hrastova, proizvođači su šokirani potpunom devastacijom uzrokovanom sječom šume. U početku, sve izgleda mirno, dok koalicija i njezini članovi razmatraju različite opcije za očuvanje šume. No, kako sukob raste,  film odlazi u raznim smjerovima.

Stealing Africa

Rüschlikon je naselje u Švicarskoj s vrlo niskom poreznom stopom i vrlo bogatim stanovnicima. To rezultira većim poreznim prihodima nego što se može iskoristiti. Zasluge u velikoj mjeri pripadaju jednom stanovniku – Ivanu Glasenbergu, predsjedniku Uprave Glencore, čiji rudnik bakra u Zambiji ne stvara izdašne porezne prihode za Zambijce. Zambija ima treće najveće rezerve bakra u svijetu, ali 60% stanovništva živi s manje od 1 $ dnevno i 80% Zambijaca je nezaposleno. Temeljeno na izvornim istraživanjima, Stealing Africa (2012) opisuje porezni sustav multinacionalnih kompanija u Africi te sustavno bogaćenje pojedinaca, ali i čitavih država na bogatstvima Afrike, dok stanovništvo Afrike grca u siromaštvu. Iako Afrika službeno više nije u vlasništvu svjetskih kolonijalnih sila, čini se kao da se ništa nije promijenilo. U srcu Afrike nalazi se lice svjetske pohlepe. Stealing Africa možete pogledati na Vimeu.

The Story of Stuff – Bottled Water

Amerikanci kupuju više od pola bilijuna boca vode svakog tjedna, to je dovoljno da se njima 5 puta obujmi zemlja. Ovaj kratkometražni animirani film u nizu je filmova iz edicije Story of stuff koju možete besplatno pogledati na YouTube kanalu “storyofstuffproject”. Sveznajuća pripovjedačica u o ovom animiranom filmu objašnjava kako su se Amerikanci doveli u situaciju da, iako imaju pitku vodu iz slavine, masovno kupuju vodu. U tek koju sekundu duže od 8 minuta, iznenadit će vas svojim zaključcima, ali i ponuditi rješenja. 

FLOW: For Love of Water

Ako više volite duge dokumentarce, stvarne ljude, stručnjake i zanimljive prikaze iz svijeta, pogledajte Film FLOW: For Love of Water. Nagrađivani dokumentarac Irene Saline istražuje jedan, kako ga stručnaci nazivaju, najvažniji politički i okolišni problem 21. stoljeća – svjetsku krizu pitke vode. Salina stvara priču oko rastuće privatizacije opskrbe pitkom vodom, stavljajući naglasak na bitne stvari- politiku, zagađenje, ljudska prava i mafiju. Razgovora sa znanstvenicima i aktivistima te inteligentno razotkriva krivce , ali se i pita: „Može li se voda posjedovati?“ Putujući svijetom otkriva probleme koje skriva ova tekućina bez koje ne možemo, od zagađenja koje uzrokuje razna oboljenja, preko priča aktivista koji kažu da je borba protiv privatizacije vode zapravo borba za opstanak, do prozivanja multinacionalnih kompanija kao što su Coca Cola , Pepsi i Nestle zbog iskorištavanja i zagađivanja zaliha pitke vode u raznim dijelovima svijeta. Film donosi i zanimljivu priču iz Indije, o borcima protiv tvornice Coca-cole u Plachimadi koja je odlagala opasni otpad u njihove vrtove, uvjeravajući ih da je to gnojivo. Srećom, ali i nakon mnogo štete, 2005. naređeno je gašenje tvornice, dok se Coca-Cola još ograđuje od nastalih šteta po lokalnu zajednicu i vodu. Svakako vrijedno gledanja!

Baraka i Samsara

Dokumentarni film Barka (1992) i njegov nastavak Samsara (2011) jedno su od najljepših vizualnih ostvarenja u području dokumentarnog filma. No, osim što su oku ugodni, dokumentarci prikazuju stanje ljudskog društva u svim njegovim najboljim i najgorim izdanjima. Scenama bujne prirode i zdravog okoliša kontrastirane su scene mesne industrije, nehumanog uzgoja pilića i industrijskog zagađenja. Prometnom i tehnološki visoko razvijenom Japanu suprotstavljen je miran budistički život redovnika na Tibetu. Ljudsko se stanje, društvena nepravda i ugroženost okoliša na taj način preispituju, a gledatelju su otvorene dvije mogućnosti. Budućnost u kojem ćemo postići ravnotežu ili budućnost u kojoj će svijet zapasti u kaos. Obje su strane prisutne u sadašnjosti, no samo će jedna prevladati. Cilj je ovih dokumentaraca pokazati nam koliko prirodno bogatstvo zapravo imamo te da se moć očuvanja, ali i uništenja, tog bogatstva krije u nama samima.

An Ecology of Mind

An Ecology of Mind (2010) je filmski portret antropologa, biologa i psihoterapeuta Gregoryja Batesona koji je rekao da su „najveći svjetski problemi rezultat razlike između načina na koji priroda funkcionira i načina na koji ljudi razmišljaju.“ Ovaj je dokumentarac svojevrsni uvod u „systems thinking“ i međuveze u prirodnom svijetu. Dokumentarac je režirala Batesonova kći Nora. Norin je cilj bio prikazati da Batesonove ideje nisu rezervirane samo za akademsko teoretiziranje već mogu znatno utjecati na polje antropologije, psihijatrije, informacijskih znanosti, urbanog planiranja, biologije i ekologije. An Ecology of Mind postavlja pitanja koja bi mogla pomoći da se naš svijet obnovi tako da prvenstveno promijenimo sami sebe i naviknemo se na suživot s planetom koji nastanjujemo.

A gdje su kitovi?” ove su godine također popratili i Treći E?! – Okolišni filmski festival te su iz njegovog bogatog repertoara posebno izdvojile filmove: Stealing Africa, Disruption, This Changes Everything i Story of Stuff.  Kitove možete slušati svake srijede u 17:20 sati, a neke su od njihovih prošlih emisija dostupne online i na njihovoj Facebook stranici.

Komentari