Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Vizart

Život i smrt Pompeja i Herkulaneja

10.03.2013. Jurica Mlinarec
Foto: britishmuseum.org

Foto: britishmuseum.org

Prije više od dvije tisuće godine, točnije 79. godine prije nove ere dva grada doživjela su jednu od najpoznatijih i najozloglašenijih sudbina. Pompeji te, manje poznati, Herkulanej, pokopani su od posljedica erupcije Vezuva te zamrznuti u vremenu.

The British Museum u Londonu oživljava te nevjerojatne sudbine dvaju antičkih rimskih gradova kroz izložbu Life and Death in Pompeii and Herculaneum. Postav predstavlja svakodnevni život nekadašnjih žitelja tih gradova, približava posjetitelju Rimljana te ga upoznaje s tipičnom rimskom kućom sjetno ga vodeći kroz atrij, vrt, spavaću i dnevnu sobu i kuhinju, a raspored rimske kuće budi nekakvo lažno sjećanje o izgubljenom i davnom, ali i toliko poznatom životu. Prvi “profesionalni“ prolasci gradovima od strane arheologa 1700 godina nakon ovog događaja vodili su kroz neočekivanu očuvanost nesretne i neočekivane sudbine pa nailaze na romantično-jezive trenutke poput kruha u pećnici ili ključeva i novaca u džepovima stanovnika.

Foto: britishmuseum.org

Foto: britishmuseum.org

“Prepoznajemo važnost u podršci ovakvih kulturnih platformi i oduševljeni smo što možemo podržati jedno ovako iskustvo u Londonu“, rekao je jedan od sponzora iz Goldman Sachs Internationala na službenoj stranici muzeja. U suradnji s Archeological Superintendency od Naples and Pompeii, u muzeju će biti izloženo preko 230 fascinantnih objekata koji oduzimaju dah. Koncentriran više na život nego na smrt, postav nudi izrazito životne predmete počevši od poznatog Cave canem mozaika ili freski poput one koja prikazuje vrt Kuće zlatne narukvice (The House of the Golden Bracelet). Naglasak na domestikalnom kontekstu transformira muzejske objekte u one svakodnevne. Komadi raznih drvenih namještaja uključuju vrtne klupice, stolice, razne kovčege, a jedan od fascinatnijih predmeta je dječja kolijevka.

Izložba uključuje i nekoliko kalupa tijela nekih žrtava katastrofe. Roditelji s dvoje djece sklupčani ispod stepenica kuće u svojim posljednjim trenucima te jedan od najpoznatijih – kalupa psa.

Nesretna sudbina i ponovno otkrivenje ovih dvaju gradova imali su veliki utjecaj na daljnja događanja u umjetnosti. Priča se kako je Mozart nakon posjeta Izidinom hramu dobio inspiraciju za Čarobnu frulu, Marka Rothka za njegov poznati Seagram murals koji se nalazi u Tateu, Proustovu usporedbu prijeratnog Pariza prije “lave njemačkog Vezuva“, a pompejska upotreba žute i crvene na slikama utjecale na ekspresionističku paletu.

Komentari