Istaknuto
09.01.2018.

"Fantom u operi" Andrewa Lloyda Webbera na Broadwayu je premijerno zaigrao 9. siječnja 1988. godine. Riječ je o najdugovječnijem brodvejskom mjuziklu koji oduševljava u svakom aspektu. Ovaj kazališni spektakl odražava i razlike između američkog i europskog pristupa kulturnim sadržajima.

06.01.2018.

Animirani filmovi nisu samo za djecu, a u ovoj filmolisti donosimo izbor filmova koji zadivljuju svojom pričom, animacijom i originalnošću.

Knjige

Zola, sretan 173. rođendan!

02.04.2013. Martina Marčinko
Foto: facebook.com/ Emil Zola autor

Foto: facebook.com/ Emil Zola autor

Drugog dana mjeseca travnja u Parizu davne 1840. rođen je Emil Zola, poznati francuski pisac i utemeljitelj naturalističkog pravca.

Zolina majka bila je Francuskinja, a otac Talijan, koji vuče zadarske korijene. Tako da bi svi Colići koji žive u Zadru mogli biti u srodstvu sa Zolom (ukoliko ste se pronašli, provjerite oporuku!). Zola je od oca naslijedio temperament i energiju kojom je zračio i u životu i u svojim djelima.

Pohađao je internat Notre-Dame, a kasnije sveučilište u Aixu gdje se družio s Paulom Cezanneom, postimpresionističkim slikarom. Francuski jezik zadavao mu je toliki problem da je čak dva puta pao na maturi – što ulijeva nadu svim maturantima koji imaju problema s hrvatskim.

Vrijeme u kojem je živio Emil Zola bilo je prepuno novih otkrića na gotovo svim područjima znanstvenog rada. To je uvelike utjecalo na njegovo stvaralaštvo, te razvija teoriju eksperimentalnog romana: literarnu vrstu koja za uzor ima znanstveni eksperiment. Kao što znanstvenik stavlja predmet u kontekst koji želi promatrati, tako i pisac stavlja određeni lik, određenih karakteristika, u određeno okruženje.

Foto: facebook.com/ Emil Zola autor

Foto: facebook.com/ Emil Zola autor

Najpoznatije djelo ovog romanopisca je Therese Raquin u kojem analizira ljudske postupke upravo onakvim kakvi oni jesu, bez imalo uljepšavanja i sentimentalnosti. Sljedeće djelo po kojem ga pamte je J’accuse, odnosno Optužujem. U njemu Zola istupa protiv francuskog vrha zbog afere Dreyfus. Naime, radi se o židovskom časniku Alfredu Dreyfusu koji je, iako nedužan, optužen za pronevjeru tajnih dokumenata. Zolino je djelo toliko utjecalo na javnost, da se čak smatra prvim ostvarenjem istraživačkog novinarstva.

Svojim je književnim radom ostavio dubog trag u europskoj, ali i svjetskoj književnosti. Umro je u šezdeset i drugoj godini života, a njegove su posljednje riječi navodno bile. ”Ako me pitate što sam ja došao da radim na ovom svijetu, ja, umjetnik, odgovorit ću vam: Ja sam ovdje da bih živio naglas.”

(Visited 225 times, 1 visits today)

Komentari