“Arhitektura i performans”: Ilustracija jednog kraljevstva
Muzej za umjetnost i obrt prvi put široj javnosti predstavlja vrijednu francusku kraljevsku grafiku iz druge polovice 17. stoljeća. U okviru Festivala francuske kulture u Hrvatskoj Rendez-vous, izložbom “Arhitektura i performans: grafike iz Kabineta Luja XIV. u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt“ obilježava se 300. godišnjica smrti najvećeg francuskog vladara Luja XIV. i 135. godišnjica kontinuiranog rada MUO-a. Zahvaljujući Izidoru Kršnjaviju i njegovoj predanoj kolekcionarskoj aktivnosti, grafike se čuvaju u fundusu Muzeja još od njegova osnivanja 1882. godine.
Autorice izložbe su voditeljica Zbirke grafike MUO dr.sc. Anđelka Galić i zamjenica pročelnika Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr.sc. Dubravka Botica. Autor izložbenog postava i vizualnog identiteta te oblikovanja kataloga izložbe je dizajner Ranko Novak.
Francuski kralj Luj XIV. (1643.– 1715.) u povijesti je ostao upamćen po čuvenoj rečenici “L’Etat, c’est moi.” (“Država, to sam ja.”) koja najjezgrovitije objašnjava njegovu apsolutističku vladavinu te želju za štovanjem i veličanjem vlastita lika i djela. Projekt monumentalne zbirke grafike osmislio je kraljev ministar Colbert, uvidjevši njenu prednost u brzom umnožavanju i vrijednost grafike kao komunikacijskog sredstva u vidu diplomatskih darova europskim veleposlanicima. Francuska je postala primjerom države s uspješnom vanjskom politikom i istovremenim procvatom kulture (Grand Siècle).
Na izložbi se nalaze tri cjelovite grafičke cjeline iz Kraljevskog kabineta (Cabinet du Roi) koje se grupiraju u tematske cjeline, ovisno o sadržaju i boji zidova u prostorijama koja omogućuje preglednost. Prva i druga cjelina odnose na dio “Arhitektura“ u naslovu izložbe, a posvećene su kraljevskim palačama Louvreu i Tuileriesu te povijesti i transformaciji Versaillesa, neizostavnog primjera barokne rezidencijalne arhitekture. Izloženi su radovi najboljeg kraljevog grafičara Isrӓela Silvestrea koji s gotovo fotografskom preciznošću bilježi žanrovske scene pariškog života (trgovanje seljaka, plemići na konjima), uokvirene grandioznom arhitekturom koja ujedno prati i kontinuitet razvoja kraljevskih rezidencija. Multimedijski sadržaji upotpunjuju grafičke prikaze, poput 3D prikaza Versaillesa koji na jednostavan i efektan način pokazuje njegove etape izgradnje.
Fantastičan svodni oslik Charlesa Le Bruna nalazio se iznad Stubišta veleposlanika, koje nažalost nije očuvano. Radi se o dijelu dvorca Versailles u kojemu je kralj svečano primao veleposlanike ili vojskovođe pri povratku iz bitke, stoga su sačuvane grafike od izuzetnog dokumentarističkog značaja. Postavljene su tako da prikazuju nekadašnji položaj pojedinog prikaza u prostoriji, pa tako, uz malo mašte, mnogi mitološko-alegorijski prikazi oživljuju u iluzionističkoj igri za promatrača. Alegorijski prikaz Europe kao žene ratnice sa štitom na kojemu je motiv ljiljana, simbol Francuske, jasno pokazuje kako je država Luja XIV. predvodnica europske kulture. Sam kralj Luj XIV. uklopljen je u scene koje slave kraljeve vojne pothvate, a egzotične životinje poput paunova potenciraju osjećaj bogatstva i raskoši.
Dio naslova izložbe “Performans” odnosi se na treću cjelinu koja se prisjeća spektakularnih svečanosti koje su priređivane u kraljevskim vrtovima nakon svakog većeg francuskog vojnog ili diplomatskog uspjeha. Luj XIV. je za ove prigode donio ono najbolje što je u tom trenutku bilo na pariškim pozornicima: koncerte Jeana Baptistea Lullyja, Molièrove komedije (premijerno je izveden Tartuffe) te komične balete, uz viteške turnire, gozbe, vatromet i iluminacije parkova. Uz barokne haljine, uvećani grafički prikaz kulminacije svečanosti uz raznobojno svjetlo i glazbenu pozadinu, atmosfera vas zaista ponese u prošlost.
Iza čitave izložbe stoji zaista opsežan i temeljit istraživački rad. Zahvaljujući vodenim znakovima, bilo je moguće točno odrediti starost papira i atribuirati ga u kraljevsku grafičku ediciju. Kronikalni prikazi arhitekture i francuske svakodnevice, odnosno performansa, ovdje su neodvojivi i svjedoče o značaju izložbe u europskim razmjerima.
Izložba je otvorena do 3. siječnja 2016. godine. Najavljen je ciklus tematskih predavanja vezan uz arhitekturu, lijepe i primijenjene umjetnosti te glazbu, dramsku umjetnost, operu i balet. Detaljnije informacije nalaze se na stranici MUO-a i Facebook stranici.
