James Earl Jones
12. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Dana 9. rujna preminuo je James Earl Jones, kazališni, filmski i televizijski glumac, omiljen zbog svojih uloga kao što su ona Mufase u „Kralju lavova”, Dartha Vadera u serijalu „Star Wars”, Jacka Jeffersona u filmu „Velika bijela nada”, Jamesa Greera u serijalu o Jacku Ryanu, ali i brojnim drugim ulogama.

Adele
3. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 6 minute 10 koncerata, najveća pop-up arena ikad i najduža setlista koju je Adele otpjevala. Riječi još uvijek nisu dovoljne, bilo je savršeno.

Vizart

Mali vodič kroz multimedijalnu izložbu Nikola Tesla – Mind from the Future u HDLU-u

Tesla
Foto: Ivana Čvek
Vrijeme čitanja: 6 minute

Kao što se mjesecima unaprijed najavljivalo, 25. studenog otvorena je izložba Nikola Tesla – Mind from the Future. Da bi se ugostio ovaj multimedijski izložbeni projekt inspiriran jednim od najvećih svjetskih izumitelja, u potpunosti je preuređen prostor Doma hrvatskih likovnih umjetnika, poznat i kao Meštrovićev paviljon. Za taj neuobičajen, pomalo futuristički postav, zaslužna je autorica i kustosica Helena Bulaja Madunić.

Kako bi se proniknulo u životnu priču ovog osebujnog vizionara i humanista, cjelokupni postav izložbe pretvoren je u jedinstveno umjetničko djelo koje se sastoji od tri dijela. Kružni prostor galerije preobražen je u futuristički hotel po uzoru na nikad realizirani projekt Hotel Attraction A. Gaudija te je konceptualno podijeljen na Predvorje, Piano Nobile i Teslinu sobu.

Suvremeni umjetnici i eksperimentiranje s Teslinim naslijeđem

Centralna prostorija u prizemlju, galerija Bačva, zamišljena je kao predvorje hotela u kojoj su smješteni  golemi zeleni tuljci u kojima su predstavljena, za ovu izložbu posebno napravljena, umjetnička djela suvremenih hrvatskih umjetnika nadahnuta Nikolom Teslom. Ovdje se mogu vidjeti radovi Vitra Drinkovića, Pere Jelsića, Alme Trtovac, Ivane Ožetski, Patricije Purgar i Janka Ivčića, Alane Kajfež, Mile Blaževića i Ivana Kujundžića. Tu posjetitelji imaju priliku poigrati se s konceptom cymaticsa, umjetne inteligencije, senzornim instalacijama, moždano-računalnim sučeljem…  Sve to nadvisuju listovi lipe autorice Ide Blažičko te dvanaest metara visoka i dvije tone teška željezna crvena skulptura Nikole Tesle, autora Nikole Vudraga, koja je zapravo skica za budući dalekovod. Kad se popnete stepenicama nađete se okruženi skulpturama Pere Jelsića i bistom Ivana Meštrovića koje prikazuju Teslin lik. Tu se nalazi i tzv. Teslin teatar gdje posjetitelji mogu čak i sami nakratko postati Nikola Tesla, što će se sigurno najviše svidjeti djeci, a sve zahvaljujući nadrealnom svijetu animiranog 3D filma Tesla – Izum sna čiji je autor beogradski redatelj Branislav Brkić.

Foto: Ivana Čvek

Na balkonu koji je za ovu prigodu prozvan Piano Nobile mogu se čuti interpretacije istaknutih živućih suvremenih umjetnika koji na poseban način iznose priču o svojoj inspiraciji Teslom kroz svoj život i rad. Tako se, između ostalih, mogu čuti npr. Marina Abramović, Terry Gilliam, Laurie Anderson, Douglas Rushkoff i Christopher Priest.

Teslin životni put isprepliće se s promjenama u svijetu

Glavni dio izložbe smješten je u galeriji Prsten gdje posjetitelji ulaze u Teslinu sobu podijeljenu na pet narativnih prizora: Knjižnica, Europa, New York, Teslopolis i Radio San. U ovom dijelu izložbe zapravo prolazimo kroz Teslin um uz pratnju isječaka iz dokumentarnog filma Mehaničke figure – inspirirani Teslom, autorice Helene Bulaje Madunić, koji  je 11 godina putovao po cijelom svijetu. Možemo reći da je autorica uspjela stvoriti atmosferu ulaska u svijet mašte u kojem je glavni lik Nikola Tesla. Ovdje je predstavljen Teslin životni put od rođenja u Smiljanu do smrti u New Yorku, popraćen njegovim izumima i otkrićima, ali ne na uobičajen način, nizanjem faktografskih podataka. Naime, podaci o Teslinom životu tek su diskretno naznačeni u postavu, a paralelno s tim predstavljene su promjene koje su se zbivale u to vrijeme u svijetu: Teslin život prate promjene i događaji s kojima se on susretao kroz život te promjene koje su nastale kao posljedica njegovih izuma.

Kao prva i polazna točka Teslinog školovanja u smjeru fizike, znanosti i inženjerstva, posebno je istaknuta Realna gimnazija u Rakovcu, današnja Karlovačka gimnazija. Ovdje je izložena originalna vitrina iz Teslinih školskih dana s instrumentarijem za sat fizike pomoću kojih se Tesla imao prilike prvi put susresti sa znanstvenim i eksperimentalnim proučavanjem elektromagnetizma i elektriciteta. Od eksponata treba još istaknuti školsku klupu i školske dnevnike iz kojih saznajemo da je bio odličan đak iz svih predmeta, osim iz crtanja. Prolaskom kroz izložbeni prostor posjetitelji su pozvani istražiti oznake, upute i likove koji nose razne informacije vezane uz Teslin život i vrijeme u kojem je živio. Promatramo kako je u netaknutoj prirodi Like, naznačenom listovima lipe – simbolom Slavena i čuvara gromova, odrastao ovaj genijalac i gdje je već kao dijete napravio svoj prvi izum – turbinu koju su pokretali hruštevi.

Foto: Ivana Čvek

Zatim pratimo Teslin odlazak u Europu gdje se imao prilike susresti s novostima u svijetu umjetnosti i kulture; upravo u to vrijeme širi se novi stil, Art Nouveau, te se razvijaju animacija i fotografija. Na izložbi je to predstavljeno replikama optičkih igračaka (dvama optičkim kolima) koje su u to vrijeme zapravo predstavljale filmove. Nakon školovanja u Grazu i Pragu, Tesla se zapošljava u Budimpešti i Parizu. U Budimpešti je usavršio telefon i kreirao telefonski zvučnik, što je rezultiralo novim napravama za zabavu, tzv. teatrophonima, koji su se nalazili u čekaonicama te su pomoću njih ljudi mogli slušati operne probe, predstave i sl. U posebnoj vitrini možete vidjeti i Tesline osobne predmete (rukavice, štap, šešir i torbu) koji se za ovu priliku posuđeni iz muzeja u Beogradu.

Kolumbovo jaje, rasvjeta za svjetsku izložbu u Chicagu, elektrana na Niagari

Nakon toga ukrcavamo se na brod i slijedimo Teslu na putovanju iz Liverpoola do New Yorka gdje se upoznao s teškim i tragičnim životom imigranata. Užas života u toj svjetskoj metropoli prikazan je kroz simboličku prezentaciju četiri siromašna kvarta gdje posjetitelji mogu vidjeti fotografije iz knjige How The Other Half Lives Jacoba Riisa s kraja 19. stoljeća nastale zahvaljujući izumu fosfornog blica. U New Yorku susrećemo Marka Twaina,  J.E.R. Houdana, Thomasa A. Edisona, Georgesa Meliesea i druge suvremenike koji su obilježili njegovu epohu. Zanimljiva je priča o Edisonu koji, nakon što je izgubio bitku s Teslom i shvatio da neće zaraditi na žaruljama, kreira prvo komercijalno kino, kinetoskop, i uvelike pridonosi razvoju kinematografije. Tu je izloženo Kolumbovo jaje koje je zapravo primjer prvog device art uređaja koji je Tesla kreirao kako bi prodao patente G. Westinghousu.

Pozornost plijeni i rekonstrukcija čuvenog slavoluka na Petoj aveniji u New Yorku, rad Teslinog prijatelja arhitekta Stanforda Whitea, pokraj kojeg se nalazio njegov slavni laboratorij u kojem je za njujoršku elitu priređivao preformanse nalik na iluzionističke. Ovdje se nalaze četiri interaktivne diorame kojima su predstavljeni ključni trenuci Teslina rada; između ostalog su prikazane svjetska izložba u Chicagu za koju je Tesla izradio kompletnu rasvjetu i gdje je demonstrirao bežičnu neonsku rasvjetu te elektrana na Niagari. Zahvaljujući tim uspjesima koji su mu donijeli i financijsku dobit, Tesla je sagradio laboratorij u Colorado Springsu zbog  geološki pogodnog tla za istraživanje visokih frekvencija i dobivanje energije iz prirode. Tu je zabijanjem žarulja u pod uspio dokazati da one mogu svijetliti bežičnim prijenosom električne energije, zahvaljujući velikim zavojnicama u labosu, a sve je to simbolički predstavljeno i na ovoj izložbi.

Foto: Ivana Čvek
Život u hotelu i Vilma Lwoff-Parlaghy

Nakon laboratorija u Colorado Springsu ulazimo u lift i penjemo se na vrh New Yorka te se  nalazimo okruženi vrhovima poznatih njujorških zgrada. Zahvaljujući izumu izmjenične struje i izumu lifta, New York postaje metropola kakvu danas poznajemo. Izgradnjom centrale na Niagari, Tesla je oslobodio ljudima vrijeme za stvaranje i umjetnički rad, a film i glazba postali su svakodnevni dodaci životu svih klasa. Sa svake strane lifta vidimo i skice za neke od Teslinih izuma, a posebno bih istaknula brodić koji je zapravo prvi predmet u svijetu na daljinsko upravljanje. U Teslopolisu susrećemo i njegovu prijateljicu, princezu Vilmu Lwoff-Parlaghy. Jedino je njoj Tesla pozirao za svoj jedini, za sad poznati, portret i to samo zato što mu je dopustila da sam namjesti rasvjetu u njezinom atelijeru. To je ujedno i jedan od prvih portreta naslikanih u uvjetima umjetne rasvjete. Zanimljiva je i činjenica da su oboje bili poznati po svojem životu u hotelima. Tesla je tada živio u jednom od najluksuznijih hotela toga doba, Waldorf Astoriji, a ona je dobila smještaj u hotelu Plaza gdje je izgrađen poseban lift za njezine ljubimce: zebru, medvjeda, krokodila i lava.

Umjetnici su napravili zanimljive interaktivne radove pa tako npr. posjetitelji ovdje mogu pomoću uređaja koji mjeri  znojenje ruku i brzinu disanja doznati koliko su smireni. Na kraju ove prostorije nalazi se maketa Teslinog toranja s Long Islanda koji nažalost nije nikad dovršen. Naime, Tesla je zamislio sagraditi više ovakvih tornjeva po cijelom planetu koji bi dijelili besplatnu energiju i signal svim ljudima što naravno nije bilo u interesu bogatih investitora tako da se od cijelog projekta odustalo. Ulaskom u Radio San primjećujemo da su se izlošci prorijedili i da glazba nije tako glasna. Ovdje možemo vidjeti kratke filmiće na ekranima koji su ispunili cijelu prostoriju. Time smo zapravo došli na kraj priče o Teslinom životu.

Ovom izložbom uistinu se napravio korak više pri suradnji umjetnika svih područja i generacija te je zahvaljujući tome nastala jedna od najskupljih i produkcijski najzahtjevnijih izložaba održanih u Meštrovićevu paviljonu. Dosad ni jedna izložba o Nikoli Tesli nije predstavljena u konceptu kakav je napravila Helena Bulaja Madunić. Tesla je često portretiran kao izvanredan znanstvenik, a ovdje je dana druga perspektiva koja otkriva svu slojevitost njegova lika i djela, ujedno slaveći njegovu genijalnost i kreativnost. Kako je cilj izložbe promovirati i Hrvatsku, najavljeno je da se radi na organizaciji njezinog gostovanja u gradovima u kojima je Tesla živio i radio (New Yorku, Parizu, Pragu i Budimpešti), a 2020. godine bi trebala otići na EXPO u Dubai gdje će fokus biti na ljudskoj genijalnosti.

Izložba će u Meštrovićevom paviljonu biti otvorena do 20. ožujka.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari