Reflektira – „Životinjska farma”: Diktatore stvaramo sami!

George Orwell engleski je književnik rođen u Indiji 1903. godine, a živio je u Parizu i Londonu. Počeo je pisati u tridesetim godinama svog života i bio je najpoznatiji po svojim novinarskim radovima. 1933. godine objavio je svoje prvo djelo „Nitko i ništa u Parizu i Londonu”. Roman „1984” objavio je 1949. godine, samo godinu dana prije svoje prerane smrti u 48. godini života.

U tom romanu pojavljuje se nova varijanta engleskog jezika, „Newspeak”. Taj jezik je strogo ograničen zakonom vlade koja tako kontrolira i misli. Tijekom Drugog svjetskog rata objavljivao je političke i književne članke u novinama, a bio je i ratni izvjestitelj. 1944. godine Orwell je završio svoju alegorijsku novelu „Životinjska farma”, koja je objavljena sljedeće godine i postigla veliki uspjeh kod kritike i čitatelja. Prihod od „Životinjske farme” donio je Orwellu solidnu zaradu po prvi put u životu.

Radnja na doslovnoj razini

Radnja ove satirične novele prati razvoj događaja na jednoj vlastelinskoj farmi, kojom vlada gospodin Jones, a nakon pobune životinja on je protjeran te životinje počinju vladati i nazivaju je Životinjska farma. Do pobune je došlo na početku radnje, kada Stari Major osjeti da umire i obraća se svim životinjama na farmi i govori im da se trebaju pobuniti protiv čovjeka koji ih tlači, istaknuvši kako su ljudi jako zli i puno iskorištavaju životinje:

„Čovjek je jedino stvorenje koje proizvodi a ne troši. On ne daje mlijeko, ne nosi jaja, preslab je da vuče plug, prespor da uhvati zeca. Pa ipak je gospodar svih životinja. Zapošljava ih i daje im minimum koji će ih spriječiti da skapavaju od gladi, a ostatak zadržava za sebe.”

U njegovom govoru jasno se daje do znanja da ljude treba mrziti: „Upamtite zauvijek da je neprijateljstvo prema čovjeku naša dužnost”. Major je usnio san, dobro poznatu životinjsku pjesmu, koju želi da ostale životinje upamte i pjevaju generacijama. Stihovi pjesme naglašavaju važnost slobode: „U borbu! Svak slobodi da hrli!” Životinje tako jedne noći napadnu Jonesa i otjeraju ga s farme te preuzmu vlast. Na vlast dolaze dvije svinje, Napoleon i Snowball. Oni odmah uvode pravila koja omogućavaju životinjama bolji život. Ta su pravila sumirana u sedam zapovijedi:

1. Tko god ima dvije noge, taj je neprijatelj.
2. Tko god ide na četiri noge, ili ima krila, taj je prijatelj.
3. Nijedna životinja ne smije nositi odjeću.
4. Nijedna životinja ne smije spavati u krevetu.
5. Nijedna životinja ne smije piti alkohol.
6. Nijedna životinja ne smije ubiti bilo koju drugu životinju.
7. Sve su životinje jednake.

Životinjama je isprva odlično nakon što su se riješile čovjeka i napokon žive u slobodi. Veselo rade, pjevaju, a one pametnije životinje čak su naučile čitati i pisati. Svi žive složno, no kako vrijeme prolazi, pojavljuju se poteškoće: životinje su se mučile s brojnim poslovima koje je prije obavljao čovjek, a oruđe je bilo izrađeno za ljudsku uporabu.

Gospodin Jones u međuvremenu se odao alkoholu i jedne noći je s ostalim farmerima napao farmu. Međutim životinje su se uspješno obranile jer su smislile plan obrane. Nakon uspješne bitke čak su i ustanovile vojno odlikovanje: „Životinjski heroj prvog reda”. Problem je nastao kada svinja imena Snowball iznosi ideju da naprave vjetrenjaču koja će životinjama puno olakšati posao. Na sjednici se dogodi nagli preokret i svinja imena Napoleon s krvoločnim psima protjera Snowballa i preuzme vlast. Od tada na Farmi počinju nasilje i strah.

Napoleon i Squealer uvjere ostale životinje da je Snowball izdajica, špijun i da je radio da im nanese zlo. Polako uvode načelo: „Napoleon je uvijek u pravu”. Pod vodstvom Napoleona gradi se vjetrenjača koju prvo uništi oluja, a zatim se gradi druga koju su ljudi raznijeli eksplozivom. Životinje su razočarane jer su je teškom mukom gradile. Napoleon se s vremenom sve više odvaja od mase, na kraju zauzima kuću, počne spavati u krevetu, surađivati s ljudima i mijenjati onih sedam zapovijedi. Uspio je uvjeriti sve životinje da je Snowball glavni krivac za sve što im se loše znalo dogodit, tako da su naposljetku svi ponavljali da je Snowball glavni neprijatelj.

Neke životinje su se znale pobuniti, ali su u strahu odustale ili  bile pogubljene. Na kraju pripovijesti, od svih zapovijedi na zidu je ostala samo jedna koja je preoblikovana u sljedeću: „SVE SU ŽIVOTINJE JEDNAKE ALI NEKE ŽIVOTINJE SU JEDNAKIJE OD DRUGIH”. Naposljetku su životinje opet bile zatočene i mučene te su ponovno morale mukotrpno raditi.

Simbolika likova

Svinje su na farmi najinteligentnije životinje i one predstavljaju političke vođe Orwellove epohe. U najvećem sukobu su Napoleon (koji simbolizira Josifa Staljina) i Snowball (koji simbolizira Lava Trockog):

• Napoleon – Josef Staljin
• Snowball – Lav Trocki
• Squeleer – Vječeslav Molotov
• Minimus – najvjerojatnije Maksim Gorki
• Stari Major – Lenjin
• Pinkeye – Napoleonov kušač
• praščići – Napoleonova djeca

Ljudski likovi također simboliziraju političke vođe, a ostale životinje na farmi predstavljaju određene klase i tipove ljudi:

• Boxer – proletarijat
• Clover – srednja klasa
• Mollie – viša klasa
• Benjamin – najvjerojatnije sam George Orwell
• Moses – Ruska pravoslavna crkva
• Muriel – inteligencija
• ovce – proletarijat
• psi – policija

Satira ljudskih slabosti

Ispričano alegorijski, prožeto naizgled trivijalnom radnjom, ovo djelo  prožeto je univerzalnim poukama. Ključni motiv djela je pobuna koja nadilazi granice prostora i vremena. Simbolična je to pobuna iza koje se nazire prava ljudska priroda, borba vladajućih i potlačenih, inteligentnih i manje inteligentnih, sloge i nesloge.

Iako je čovjek inteligentan, nije uvijek u pravu i u trenutku njegove slabosti životinje ga uspijevaju nadmudriti. Životinje, kao što je već spomenuto, simboliziraju ljudske slabosti. Vrlo brzo zaboravljaju onoga tko im je činio zlo (čovjek), kao i onoga tko im je činio dobro (Snowball). Takva je ustvari ljudska priroda.

Svi vole dobro, ali kada zlo pokuca na vrata kao da oslijepe – ispočetka ga ne priznaju, zatim žive u zabludi pokušavajući ga ignorirati, a na kraju ga prihvaćaju i ponovno postaju robovi – sami sebi. Strah je jaka emocija koja nas tjera da učinimo strašne stvari, ali i da ne poduzmemo ništa – životinje su u strahu i što se više boje, to je Napoleon sigurniji u sebe.

Unatoč tome što ih ima puno i raznih vrsta, životinje ipak ne uspijevaju zadržati svoju slobodu jer nisu dovoljno inteligentne – opet traže nekoga tko će im biti zamjenski čovjek, tko će ih voditi jer same to ne znaju. I već spomenuti natpis na kojemu piše: SVE SU ŽIVOTINJE JEDNAKE ALI NEKE ŽIVOTINJE SU JEDNAKIJE OD DRUGIH aktualan je i u današnjim životnim situacijama. Unatoč tome što učimo o tome da smo svi jednaki, ipak u stvarnosti nije tako – netko ima više prava, netko prođe nekažnjeno, netko živi bolje, a nije to zaslužio. No unatoč svemu, glavna pouka je jasna: rad i znanje su ono što nas spašava od bilo kakve propasti.

Pročitajte više o tome kako je ono što je Orwell napisao istinito i danas:

https://www.rijekadanas.com/zivotinjska-farma-razlikujemo-li-svinje-od-ljudi/

https://www.liberal.hr/george-orwell-zivotinjska-farma-329

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.