Istaknuto
07.08.2020.

Vrijeme čitanja: 10 minute Donosimo vam listu nekih od najpoznatijih svjetskih književnika koji su se, izuzev što su za sobom ostavili književna djela koja ćemo još dugo pamtiti, suočavali sa svojim nemilosrdnim demonima.

06.08.2020.

Vrijeme čitanja: 2 minute Limbo je igra bez priče, bez dijaloga i bez uputa na ekranu. Istovremeno, Limbo je jedna od najposebnijih igara svih vremena.

Film

U prepunom kinu Tuškanac otvoren 17. Human Rights Film Festival

02.12.2019. Ziher.hrKino Tuškanac
Vrijeme čitanja: 3 minute

Projekcijom nagrađivanog makedonskog dokumentarnog filma Medena zemlja sinoć je u do posljednjeg mjesta popunjenoj dvorani kina Tuškanac otvoren 17. Human Rights Film Festival.

Direktor i selektor festivala, Petar Milat, pozdravni govor je započeo naglasivši kako je zatvaranjem kina Europa HRFF preselio u manje kino Tuškanac, zbog čega se, premda je cjelokupan program besplatan, za udarne termine projekcija u 19 sati od sada trebaju podizati ulaznice.

Milat je istaknuo kako je za zatvaranje kina Europa i velikog broja drugih zagrebačkih kina, odgovorna gradska vlast: “Kada navečer prolazite pored kina Europa, jedina osoba koja tu nešto gleda jest čuvar koji promatra ekran svoga mobitela. Svi mi kojima je Europa bila dom moramo drugačije organizirati festivale, a cijela situacija nije katastrofalna samo za kina, distribuciju i filmsku proizvodnju, nego i za puno širi kontekst,” istaknuo je Milat koji smatra da je od pitanja uplitanja politike u kulturu ostalo samo pitanje politike, a HRFF se kao aktivistički orijentiran festival može zapitati kako prostore poput kina Europa ili prošle godine izgubljenog Studentskog centra vratiti publici.

Makedonski kandidat za nagradu Oscar i dobitnik više od 20 međunarodnih nagrada, Medena zemlja Tamare Kotevske i Ljube Stefanova o vrsnoj i karizmatičnoj medarki Hatidže, zbog velikog će se interesa publike ponovo prikazati u ponedjeljak 2. prosinca u 17 sati u kinu Tuškanac, a film bi trebao početkom siječnja krenuti u redovnu kino distribuciju.

Human Rights Film Festival traje do nedjelje 8. prosinca, a paralelno s glavnim filmskim programom koji broji 25 naslova i prikazuje se u kinu Tuškanac, odvijat će se i govorni dio programa s tribinama, okruglim stolovima i tematski pripadajućim projekcijama u Dokukinu KIC.

Govorni program započinje u ponedjeljak u 18 sati masterclassom nagrađivanog srpskog redatelja Ognjena Glavonića, a u 20 sati će se prikazati njegov eksperimentalno-dokumentarni triler Dubina dva o masovnoj grobnici u Batajnici nadomak Beograda po kojem je nastao njegov igrani film Teret, o čemu će biti govora na predavanju. Ostalih će se dana u Dokukinu KIC održati tribina o političkoj komunikaciji i manipulaciji biračima uz projekciju dokumentarnog filma Na rubu, panel diskusija o nasilju na porodu uz projekciju filma U boli ćeš rađati djecu, tribina o promjenama i izazovima u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama inspirirana akcijom Pravda za djevojčice te izbor egipatskih filmova (utorak, srijeda i četvrtak u 21 sat).

Prvi dio festivalskog tjedna obilježit će projekcije dokumentarnih filmova s kontroverznim i fascinantnim protagonistima: Stieg Larsson – Čovjek koji se igrao vatrom portretira autora milenijske književne trilogije s fokusom na njegovu borbu protiv ekstremista desnice i neonacista; Suđenje Ratku Mladiću daje ekskluzivan zakulisni pristup suđenju ratnom zločincu; Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld uz pomoć višestruko isprepletenih teorija zavjere pokušava otkriti istinu o misterioznom padu zrakoplova i smrti generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Daga Hammarskjölda 1961. godine. U utorak i srijedu s novim filmovima će se predstaviti autori mlađe generacije regionalnih filmaša: Ivan Salatić (Sinovi smo tvog stijenja), Ivan Marković (Centar, Od sutra počinjem da) i Mate Ugrin (Prazni sati) te cijenjena kineska dokumentarstica mlađe generacije Shengze Zhu s filmom Present.Perfect.

Hrvatsku premijeru imat će i novi film švedske dokumentaristice Anne Eborn Transnistrija, liričan portret svakodnevice adolescenata u Transnistriji, zemlji koja je proglasila nezavisnost od Moldavije nakon raspada Sovjetskog saveza, ali je do danas ostala nepriznata. Snimljen na 16-mm vrpci i u pratnji melankoličnih pop pjesama, film evocira američke dokumentarce o mladenačkoj kulturi iz 1970-ih i 1980-ih.

Drugi dio festivalskog tjedna, odnosno vikend, obilježit će projekcije nekih od najzapaženijih novih igranih i inovativnih filmova nagrađenih na cijenjenim međunarodnim festivalima: Bit će vatre festivalskog miljenika Ólivera Laxea empatičan je i meditativan portret majke i sina, života u izoliranim galicijskim predjelima te humana studija o društvenoj stigmi i emocionalnom teretu koji nose bivši osuđenici; Vitalina Varela — novi maestralni i višestruko nagrađivani film velikog Pedra Coste nastavlja dokufikcijsku priču o redateljevoj muzi Vitalini, sredovječnoj udovici sa Zelenortskih otoka koja dolazi u Portugal tri dana nakon muževa pogreba i upoznaje se s njegovim tridesetogodišnjim pečalbarskim životom o kojem nije ništa znala; Obojena ptica Václava Marhoula monumentalan je film snimljen po istoimenom kultnom romanu Jerzyja Kosińskog i donosi kontroverzan portret istočne Europe na izmaku Drugog svjetskog rata.

Prikazat će se i dva najistaknutija queer filma godine: Kraj Stoljeća Lucia Castra — neodoljiva romantična priča o ljubavnicima Javi i Ochou koje vrijeme i prostor iznova spaja i razdvaja te Portret djevojke koja izgara miljenice publike HRFF-a, redateljice Céline Sciamma koja je preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela ispisala povijest reprezentacije žena u slikarstvu i snimila jednu od najljepših i najstrastvenijih lezbijskih ljubavnih priča godine. U kategoriju “tihog festivalskog aduta” spada prvijenac belgijskog redatelja Basa Devosa, Ghost Tropic, elegantan i zaokružen minimalistički film na križanju socijalne drame i meditativne poeme o neobičnoj nokturalnoj šetnji skromne i samozatajne čistačice.

HRFF vikend obilježit će i dva filma dokumentarnih teškaša – Kordiljeri snova Patricia Guzmána bavi se kompleksnom političkom povijesti Čilea i posvećen je Kordiljerima, impozantnom planinskom lancu koji se prostire cijelom dužinom zemlje, i Heimat je prostor od vremena Thomasa Heisea – monumentalni povijesni esej koji kroz prizmu autorove kompleksne genealogije nudi uvid u stotinu godina njemačke povijesti te je snažna politička gesta protiv rata i zaborava.

(Visited 71 times, 2 visits today)

Komentari