Izložba suvremenih umjetnica “Živjeti svoj život” u Galeriji Nova
Izložba Živjeti svoj život koja se otvara večeras u 20 sati u Galeriji Nova predstavlja radove suvremenih umjetnica koje iz različitih perspektiva preispituju parametre umjetničkog medija, jezika i reprezentacije, kao i pretpostavke alata produkcije identiteta i proturječja principa suvremene umjetničke i političke reprezentacije. Izložba je naslovljena prema filmskom remek-djelu Jean-Luc Godarda Vivre sa vie (1962.), filmu koji predstavlja najtemeljitiju filmsku primjenu efekta očuđenja tada modernog Brechtovog epskog teatra, te kombinira filmsku melodramu i objektivnu društvenu analizu proučavajući sudbinu lijepe pariške prostitutke Nane, istodobno propitujući narav medija filma, pojavnosti i realnosti i načina na koji percipiramo svijet. Polazeći od sugestivne otvorenosti naslova filma, izložba zahvaća širi sklop pitanja identiteta, reprezentacije i političke tehnologije izvan usko shvaćene teorije roda, povezujući ih s pitanjima krize postojećih modela odnosa u režimu globalnog kapitalizma u kojem demokratizacija i medijatizacija slika iz temelja mijenjaju prirodu politike.
Video-instalacija Grad dama (2017.) Zanny Begg & Elise McLeod sastavljena je od polunasumično generiranih fragmenata filma snimljenog u suradnji s mladim aktivisticama i feministicama u Parizu. Svaki put kad se film prikazuje, fragmenti se slažu na drugačiji način, stvarajući više od 300 000 mogućih narativa koji zazivaju višestruke interpretacije feminizma. Projekt je plod suradnje Zanny Begg i australske redateljice s pariškom adresom Elise McLeod, a inspiriran je istoimenim protofeminističkim romanom iz 15. stoljeća prve francuske profesionalne spisateljice Christine de Pizan. Grad dama napisan je 1402., a prikazuje utopijski grad koji su sagradile, nastanjuju te kojim vladaju žene. Pizan je željela potkopati muške verzije povijesti opisujući ono što je ona nazivala feminanijom tj. proženskim pogledom na svijet. Dio filma su i razgovori s nizom feministica: Hélène Cixous, Silviom Federici, Sam Bourcier, Fatimom Ezzahra Benomar i Sharone Omankoy.
Izbor radova Vlaste Delimar obuhvaća niz autobiografskih (auto)portreta nastalih u različitim razdobljima umjetničinog života i koji, uz osobnu povijest, reflektiraju i šire društvene teme. Primjerice, Ovo sam bila ja 1980. kad je umro drug Tito, 1980. prikazuje umjetnicu koja svojim obnaženim tijelom izražava pobunu naspram sprege socijalističkog društva u kojem žena još uvijek nije ravnopravna unatoč službenom zagovaranju da se položaj žene u društvu ne smije razlikovati u odnosu na muškarce, te da ženi nije mjesto samo u kuhinji već i u svim segmentima građenja novog socijalističkog čovjeka. Vizualni orgazam (1981.) mapira sam početak umjetničinog istraživanja važnosti vlastite seksualnosti kao osnove egzistencije i emancipacije. Ravena V.D. (2002.) prikazuje poluodjevenu umjetnicu koja mlijekom pere pojedine dijelove tijela, te tako pretvara svakodnevnu gestu pranja u poetičan i ritualni čin koji istodobno istražuje i desimbolizira inicijacijske konotacije mlijeka. Duhoviti ready-made Torbica (1995.) koji se sastoji od gumenog penisa koji proviruje iz otvorene ženske torbice metafora je i kritika malograđanskog morala koja nadživljava različite ideološke kontekste.
Filmska instalacija Bete & Deise (2012.) Wendelien van Oldenborgh predstavlja susret dviju žena u Riju de Janeiru: Bete Mendes i Deise Tigrone. Te su žene, svaka na svoj način, definirale ideju javnog izjašnjavanja. Bete Mendes još od 1960-ih uspijeva uz glumačku karijeru u popularnim televizijskim serijama održavati i političku. Mendes je bila članica oružane pobunjeničke skupine studentskog pokreta protiv diktature, članica radničkog pokreta u 1970-ima te suosnivačica radničke stranke Partido dos Trabalhadores krajem istog desetljeća. Deise Tigrona ima jedan od najmoćnijih glasova u pokretu Funk Carioca. Odrasla je i nastupala kao pjevačica u osiromašenoj četvrti Cidade de Deus, a postala je međunarodno popularna kad je M.I.A. iskoristila njezinu pjesmu Injeção kao osnovu za svoj hit Bucky Done Gun. Bila je prisiljena povući se kad je postalo prenaporno kombinirati glazbenu karijeru s teškim obiteljskim životom u Cidade de Deus, no nedavno je ponovno počela nastupati. Ove žene zajedno razgovaraju o svojim iskustvima s performansima i svom položaju u javnoj sferi, dopuštajući pritom da proturječnosti koje nose u sebi isplivaju na površinu. Bete & Deise posljednji je rad u Van Oldenborghinoj trilogiji radova koji su svi rezultat istraživanja aktualnih promjena u uvjetima rada i našem razumijevanju kolektivnoga glasa te glasa javnosti, kao i uloge kulturnog stvaranja u tome.
Izložba je otvorena do 18. studenog.
