Istaknuto
14.11.2018.

Ponovno smo izdvojili najzanimljivije aktualne singlove ovog tjedna, a sve ostalo je na vama. Vi odlučujete koji novitet zaslužuje biti na vrhu.

13.11.2018.

Kako bi vam još malo olakšali (i odluku i novčanike!) probrali smo naslove koje biste svakako trebali potražiti na ovogodišnjem Interliberu.

Intervju

Cinkuši: “Pjevali smo o mladosti i rugali se smrti”

29.12.2017. Helena KezerićFoto: spancirfest.com / Cinkuši

Lagano zvone zadnja zvona, bliži nam se zadnja noć ove godine. Dok tražite načine kako kvalitetno iskoristiti što je ostalo od dana u 2017. godini, mi imamo savršeni prijedlog za vas. Bogatu koncertnu godinu Močvara u petak, 29. prosinca zatvara spektakularnim koncertom kojim grupa Cinkuši promovira svoj novi album “Krava na orehu”, objavljen za Croatia Records. Ovaj koncert se održava u sklopu programa Vrelo zvuka, novog Močvarinog projekta posvećenog promociji etno/world music/tradicijske glazbe.

Povodom koncertne promocije albuma imali smo čast i priliku voditi ugodni razgovor s velikanima domaće scene, jedinstvenim i neponovljivim Cinkušima.

Pročitala sam negdje da se dio Cinkuša upoznao u birtiji, a prijateljstvo ste njegovali uz susrete u planinarskim domovima. Koliko je na vaš međuodnos u sastavu i na vaše stvaranje utjecala Majka Priroda?

Majka priroda i osobne sklonosti, pa i prema glazbi, učinile su svoje. Baš poput svih ljubavi koje začaraju i zarobe te postanu “ne-možeš-me-izbaciti-iz-glave-makar-se-trudio” i uvijek dolaziš po još. Tako stvari krenupa traju dok traju. Naša stvar, hvala Nevidljivcu, još traje.

Preuzimate tekstove i melodije iz narodnog stvaralaštva. Folklor koje regije vas najviše inspirira u stvaranju?

Odavno smo si kao bendu dali veliku slobodu kretanja. Pogled na svijet koji zastupamo promovira bezgraničenost u svakom pogledu pa se ne zamaramo tematskim pretresanjem regija. Moglo bi se reći da izvlačimo što je idealno za naše potrebe. Ako se gleda statistički, Međimurje je nekako najviše zastupljeno.

Koliko dugo ste radili na albumu “Krava na orehu”? Možemo li na album gledati kao na povezanu cjelinu koja priča priču ili se pjesmama treba pristupiti individualno?

“Krava na orehu” se zbog raznih stvari dugo stvarala. Jedan od razloga je i taj da nas ima podosta i potrebno je uložiti dosta organizacije kako bi se svi okupili prilikom stvaranja. Sve smo snimili kod Jure i Ivana Havidića, tamo imamo mogućnost snimanja svih instrumenata od jednom. Album je miksao i producirao Dragutin Smokrović Smokva i to je izvrsno napravio. Želimo zahvaliti još jednom i dragim i nadarenim curama Klasji Habjan i Ziti Nakić koje su napravile dizajn. Način na koji nastaju pjesme je taj da ih kuhamo zajedno i svatko mora biti zadovoljan svojim doprinosom. Ako preslušate album od početka do kraja, vidjet ćete da vas vodimo kroz još jednu našu priču.

Koja pjesma s albuma “Krava na orehu” predstavlja vaš osobni favorit i zašto?

Teško je reći. Svaka ima svoj faktor i zasluženo mjesto na albumu. Ovog puta imamo dvije pjesme od Krleže. Prva je Mizerere tebi Jeruzalem, a druga je genijalni prijevod na njemački Borisa Perića Krave na orehu pod nazivom Die Kuh im Nussbaum. Nježna međimurska Da bi imel perje ili autorska Ženidba udaja kojoj tekst ide “Tražim ženu za zajednički život, kod nje”. Tiček, opet ljubavna tematika i opet aktualna “jer jastuk od zlata je tvrd, a perje je meko” gdje smo ugostili Darka Rundeka. Pjesma s najviše gostiju je Deca moja deca, valjda jedina pjesma o majci koju se ne obožava jer je ova sve prodala i rastrajbala. Pjevali smo o mladosti i rugali se smrti. Ispričali smo kako postoje različiti pogledi na religiju (Baba), ali ima jedna istina (Ulica birtija država istina). Jedino smo pjesmu U gori raste zelen bor prepolovili i poput himne stavili na početak i kraj albuma.

Postoji neka neraskidiva veza Cinkuša i Krleže. Osjeti se i na novom albumu. Planirate li njegovati tu vezu i u budućim pjesmama?

“Balade Petrice Kerempuha“ su jedna trajna inspiracija kojom smo vezani za Miroslava Krležu. Trudimo se biti dostojni uglazbljivači i često se pitamo što bi on rekao da je tu s nama.

Što publika može očekivati od vašeg nastupa u Močvari 29. prosinca?

Jako smo ponosni na album i sretni jer će nam doći svi koji gostuju na albumu. To će biti jedna super svirka, dostojna ispraćaja ove godine, a društvo će nam praviti dragi i veliki Darko Rundek, Igor Pavlica na trubi, Krešo Oremuš na usnoj harmonici, Zok Zoran Perić iz Picksiebnera i Marica Mateja Lanović. Sva ova imena uz Cinkuše su svakako preporuka za otići u Močvaru, navečer pred kraj 2017. kad je već sve obavljeno.

Imate li neke rituale prije izlaska na pozornicu?

Kao i svaka neprofesionalna sportska momčad – okupimo se u krug i nešto pojedemo i naravno zalijemo (smijeh).

Možete li izdvojiti neku od anegdota s nekog od vaših koncerata koja vam je ostala u pamćenju?

Ima puno anegdota, ali nema ni jedne koju bi bilo pametno objavljivati (smijeh).

Koliko je po vašem mišljenju teško ili lako probiti se ili doprijeti do šire mase danas? Kako je to bilo u vrijeme vaših početaka? Jeste li imali borbe s vjetrenjačama ili je sve nekako išlo svojim putem?

Mogli bi reći da je uvijek isto. Prije je bilo manje izvođača, ali uvijek se po radiju vrte isti. Drago nam je da se više ne postavljaju pitanja poput “što znači cinkuš”, no još uvijek postoji potreba da nas se svrstava u glazbene kategorije. Ako već mora biti, voljeli bismo da je to world music. Mislimo da ne spadamo u estradu i da postojimo jer nismo dio nje. Živimo svoju mjuzu iskreno iz dana u dan, iz srijede u srijedu kad je obično proba.

U kojoj mjeri internet pomaže, u kojoj odmaže bendovima na našim prostorima?

Definitivno je lakše uz internet zaviriti u svaki kutak svijeta iz svoje fotelje, kako nama, tako i ostalima da upoznaju svo to glazbeno blago. Problem nastaje kako izabrati jer se u poplavi neki put ne primijeti drvo od šume. Kaj se naše promocije preko interneta tiče, mi je ne koristimo dovoljno, to je jedna od stvari na kojoj moramo poraditi.

Kakvu vrstu glazbe slušate privatno?

Svaki od nas sluša svoje.

Pratite li domaću i regionalnu scenu? Možete li izdvojiti neko od mlađih glazbenih imena na koje vrijedi skrenuti pažnju?

Teško je izdvojiti izvođače, ali možda je dovoljno reći da se na radiju Student čuje friška fenomenalna mjuza, odabrana i puštana s entuzijazmom srcem, ali i hebenim znanjem.

Koja je najranija uspomena vezana uz glazbu koje se možete sjetiti?

Ono kad roditelji pjevuše ne bi li uspavali bebu, a beba pleše.

(Visited 257 times, 1 visits today)

Komentari