Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Vizart

Džungla Romane Nikolić u Galeriji Vladimira Nazora

30.05.2017. Jelena KovačevFoto: Facebook/ Romana Nikolić - Džungla

U Galeriji Vladimira Nazora večeras se otvara izložba Džungla Romane Nikolić. Riječ je o crtačkoj instalaciji koja predstavlja stilizirano tropsko raslinje koje posjetiteljima približava fantazmagorijski Rousseauov svijet kojim se autorica inspirira lišavajući ga boje u izvedbi dekorativnog grafizma.

Izmaštane prašume svedene su na uzorak što se, sukladno modnim trendovima, može otisnuti na robu široke potrošnje, od odjeće do tapeta. Postav Džunglu ne čini samo ambijentom, pretvarajući ju u moguće mjesto radnje kakvog grafičkog romana, već i izmješta koreografiju razgledanja i doživljavanja umjetnosti. Kako je crtež smješten na podu galerije, svakim korakom iza sebe ostavljamo vlastite stope, upisujući svoje prisustvno u tu izmaštanu, stripovsku džunglu. Naš otisak postaje vidljiv, poput otisaka svih prethodnih posjetitelja, i njegov je upis doslovan. No agresija promatrača ili posjetitelja ne zaustavlja se samo na neizbježnom dodatku tijelu crteža – gaženjem, prljanjem i raznim mehaničkim oštećenjima crtež će, do kraja izložbe, jednostavno prestati postojati. Ekološki otisak održavanja umjetničkog djela (zanemarimo li zasada otisak izvedbe samog rada) na životu nakon izvedbe u galeriji, izostat će.

Instalacija džungle, dekorativne i prijeteće, ugrožene i moćne u isto vrijeme, te zaziranje od sakupljačkog impulsa u instalaciji Romane Nikolić postavlja pitanje o tome koja je razlika između proizvodnje umjetnosti i proizvodnje nekih drugih predmeta ili događaja, što čine ljudsku kulturu u najširem smislu te riječi. Na kraju, kolika je odgovornost i dosljednost kritičke umjetnosti u njezinom stvaranju ekonomskih i ekoloških odnosa u današnjem svijetu, kroz prizmu osobne umjetničke, ali i šire shvaćene brige i odgovornosti za vlastiti okoliš. (iz teksta Jasne Jakšić)

Komentari