Istaknuto
21.04.2017.

U Galeriji Klovićevi dvori trenutno je, uz Izazove moderne i retrospektivu Željka Senečića, postavljena i samostalna izložba All you need is luck Nikoline Ivezić. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica (pogotovo za češće posjetioce Kluba na zagrebačkom Filozofskom, Limba ili kafića Boja) koja je razvila autentičan umjetnički izraz, stvorivši tako već poznate tzv. slikoreljefe ili piktoplastike, odnosno slike koje izlaze izvan svojih okvira u prostor.

21.04.2017.

U novoj seriji intervjua okupljenim pod nazivom "Let's jazz" predstavit ćemo novu hrvatsku jazz scenu. Njen prvi predstavnik je pijanist Zvjezdan Ružić.

Vizart

Prošlost i sadašnjost pod velom magije Antona Högera

18.01.2017. Katarina Jukić
Foto: Eleonora Glišić/ Ziher.hr

Sinoć je u Galeriji Prsten, jednoj od najvećih galerija HDLU-a, svečano otvorena izložba Antona Franza Högera pod nazivom Ravnoteža. Postav od preko 40 radova nastalih od 2003. pa sve do danas, predstavljen je zagrebačkoj publici zahvaljujući suradnji HDLU-a, Henry Stag Art Managementa i Arnea Hartiga, voditelja Odjela za kulturu Veleposlanstva SR Njemačke u Zagrebu.

Na ceremoniji otvaranja govorio je i sam autor, zahvalivši se zagrebačkoj publici i iskazavši veliku čast što su njegovi radovi izloženi baš u paviljonu koji nosi ime po njemu izrazito dragome umjetniku, Ivanu Meštroviću. Osim toga, sinoćnja je svečanost bila obogaćena i popratnim programom – gostovanjem poznatog njemačkog glazbenika POTSCH POTSCHKE na akustičnoj gitari. Nakon toga uslijedio je audio-vizualni performans istaknutog američkog akcionističkog slikara, Nortona Wisdoma, koji je svoje performanse izvodio na Zimskim olimpijskim igrama 2002. u Salt Lake Cityju i u suradnji s brojnim svjetski glazbenicima poput Flea (RHCP) i Becka. Njega je pratio Zam Johnson, koji je u svoj životopis upisao suradnju s Barryjem Whiteom, Beach Boysima i  Tomom Pettyjem.

Foto: Eleonora Glišić/ Ziher.hr

Njemčki fantastični realist

Anton Franz Höger njemački je slikar rođen 1956. godine u Münchenu. Pripadnik je bečke škole fantastičnog realizma. “Bečka škola“, Högerovo umjetničko ishodište, prepoznatljiva je po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnom stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora.

Unatoč divljenju slikarskoj finoći starih majstora i ekscentrično-dinamičnog slikarstva baroka, koji se može smatrati prirodnim temeljem Högerove umjetnosti, njegove slike sadrže esenciju filozofskoga, te nadilaze ‘čiste tehnike’ njegova slikarskoga stila. Moderni umjetnici kao što su Francis Bacon, Andy Warhol, Jaspar Johns ili Sigmar Polke ne samo da su utjecali na njegov razvoj, već su u njegovim djelima djelomice i obrađeni.

Högerova djela izložena su u brojnim gradovima, između ostalog u Montrealu (Gora Gallery), New Yorku (Agora Gallery, Chelsea), Münchenu (Störpunkt), Bambergu (Senger) te Nürnbergu (raum für zeitgenössische kunst). Dobitnik je priznanja nekoliko njujorških galerija te umjetničkih manifestacija Biennale Florenz 2008., Kunstpreis Blau-Orange Coburg, Art Fair Köln, Art Stroke München, NordArt i dr.

Foto: Eleonora Glišić/ Ziher.hr

Degradacija ljudskog postojanja

Galerija Prsten svojom se veličinom i oblikom ispostavila kao savršen odabir za ovu izložbu impresivnih slika rađenih tehnikom ulja na platnu. Izloženo je i nekoliko studija i skica koje raščlanjuju Högerove radove, a time se posjetitelju daje prilika da shvati kako autor gradacijski dostiže renesansi humanizam pomiješan s hladnim realizmom po kojemu je poznat. Slikar prikaze nesavršenosti ljudskoga tijela koji gotovo da dosežu točku zgražanja promatrača, postiže hiper-stilom, a sve u svrhu progovaranja o onome o čemu se ne progovara. Mane čovjekove anatomije obavijene mračnim velom Högerova realizma, analogija su degradacije ljudskoga postojanja pa čak i čovjekove biti. Slikar, dakle, ne strahuje od filozofskog propitkivanja onog zvjerskog u ljudskom biću, pa svojim radovima kao da nastoji shvatiti uzroke čovjekove destrukcije u modernom svijetu.

Foto: Eleonora Glišić/ Ziher.hr

Bogatstvo motiva

Neupitna je raznolikost motiva koji se protežu Högerovim opusom – od biblijskih, preko geometrijskih i matematičkih pa sve do motiva koji se vežu uz psihoanalizu snova. U tom smislu, jasno je i da slikar svoju tematiku proteže kroz tri vremenske dimenzije. Prošlost, koju svodimo na mitove i biblijske likove, Höger smješta u moderan kontekst, naglašavajući neprolaznost i univerzalnost problematike kao što je čovjekova grešnost. Oslikavajući protjerivanje Adama i Eve, on oslikava probleme žene i muškarca zatečenih u kaosu koji je 21. stoljeće.

Žena je, očito, iznimno važan i čest motiv slikarovog stvaralaštva. Iako ženu, u fizičkom smislu, uglavnom prikazuje savršenijom od muškarca, čini se da je autor svjestan kompleksnosti ženskoga lika, i nikako ne zanemaruje psihičku, duševnu i karakternu slojevitost žena. Štoviše, smještajem i perspektivom često se ističe važnost žene i svih njezinih uloga. Osim toga, autor stavlja fokus i na sadašnji položaj žena u društvu, ponovno naglašavajući kontrast, ali i isprepletenost prošlosti i sadašnjosti, uz pomoć lika Eve i lika moderne žene.

Foto: Eleonora Glišić/ Ziher.hr

Uz to, autor često bira motive radnika i kralja. Međutim, Högerovi kraljevi nisu prikazani raskošnije od radnika, oni djeluju hladno i ogoljeno. Ovom nejasnom distinkcijom između pripadnika različitih društvenih slojeva, slikar propituje autoritet i odnose moći u društvu.

Realizam i magija

Ulaskom u galeriju, u potpunosti se osjeća dominacija magičnih, fantastičnih, nadrealističkih elemenata, no jasno je da slikar progovara upravo o surovoj realnosti i nerijetko ružnoj sadašnjosti. Sve skupa djeluje, kao što sam već naglasila, kao nekakva mješavina onoga što će se dogoditi u budućnosti, onoga što se upravo događa i onoga što se događalo davno prije. Ipak, opusu koji očito progovara o ozbiljnim temama ne nedostaje groteske i ironije.

Foto: Eleonora Glišić/ Ziher.hr

Kako zaključuje Željko Marciuš, kustos izložbe – ”Znamo, često secirane, raslojene, najhladnije, najtamnije onostrane čovjekove pojave i prikazi, stanja svijesti i nesvjesnoga, dubinskim uvidom u mitsko i religijsko otkrivaju promatraču suprotnost – slikarovu čežnju za ljudskim i ljudskošću.”

Ironično, izgleda da rijetko koja tehnika ostavlja toliko prostora mašti i magičnosti koliko to čini hladni realizam i hiper-stil.

Izložba ostaje otvorena do 5. veljače 2017. godine.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(10 votes, average: 3.600 out of 5)

Komentari