novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

Ničija zemlja („Hell or High Water“, D. Mackenzie)

mackenzie
Foto: facebook.com/hellorhighwater
Vrijeme čitanja: 4 minute

Filmovi čija se radnja odvija u Teksasu uvijek će na neki način biti zanimljivi, pogotovo ako je prikazan što realnije, sa svim svojim specifičnostima, vrlinama i manama. David Mackenzie iza sebe ima par zamjetnih i kvalitetnih naslova čija se tematika uvijek veže s određenom vrstom borbe. Većinski se tu radi o unutarnjoj borbom protagonista kako bi spoznao sebe pa zatim ostvario cilj koji si je zacrtao u vanjskom životu. Ni jedan Mackenziev film do sada nije imao takvu čvrstu, izravnu i na pravu adresu upućenu kritiku teksaškog društva, ali i američkog bankarskog sustava. Zbog toga i iznenađuje nominacija Hell or High Water za Oscara u kategoriji najboljeg filma.

Vrijeme radnje, iako nije precizirano, događa se nekoliko godina nakon svjetskog financijskog kolapsa 2008. godine, a njoj je prethodila kriza tržišta nekretnina 2007. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Cijena nekretnina doživjela je nagli pad, puno ljudi razmišljalo je na način na koji svi povremeno razmišljamo – da nam je samo jedna kuća za obitelj – i uzelo se zemljište, zajedno s nekretninom, po nevjerojatno niskoj cijeni. Nekoliko godina nakon, dogodio se isto tako nevjerojatno visoki rast cijena kredita koje su srednjem sloju bile neotplative. Kada čovjek više nema svojih prihoda jer sve odlazi na kredit, banka dolazi po svoje i najčešće uzmu nekretninu, a obitelj završi na cesti.

Foto: mya-stone.tumblr.com
Vlast bolje naoružanog

Tanner Howard (Ben Foster) bivši je zatvorenik, agresivne naravi i privržen svom mlađem bratu Tobyu (Chris Pine). Dvojica glavnih likova različite su osobnosti, povezuje ih prošlost i sama činjenica da su ista krv, a suosjećanje koje gaje jedan prema drugome, tjera ih na međusobnu brigu i odanost. Ipak, Toby iza sebe ima razvod, dvojicu sinova i plaćanje alimentacije, a Tanner nema nikoga i jedino na koga se može osloniti je jedina preostala obitelj. Kada tome pridodamo da su braća Howard naslijedila ranč od majke koji će pripasti banci ako ne plate cifru puno veću nego što su ikada imali na računu, dolazimo do ljudskog instinkta koji je spreman učiniti sve kako bi preživio.

Naravno, sve ovo ne znamo prije početka, a uvodna scena s dvije pljačke banke i uspješnim bijegom te rješavanjem dokaza čini ih zaista običnim kriminalcima. Dok bi za Tannera ta pretpostavka stajala jer je njegova narav tempirana bomba, a i sam priznaje da ne zna kako je izdržao godinu dana bez zatvora, Toby je spreman učiniti sve, ali samo kako bi izvukao bivšu ženu i sinove iz života opterećenog siromaštvom i dugovima. Chris Pine oduševio je svojim pristupom liku koji ima dozu ljudskosti u svim počinjenim zločinima, čak i znajući sve njegove motive i smirenost u nekim odlukama, preostaje samo krajnji cilj koji želi dostići. Možemo reći kako je spreman riskirati, odnosno odigrati na sve ili ništa, što s jedne strane može djelovati sebično, ali s druge strane, ima starijeg brata koji ga uvjerava kako je taj način jedini moguć.

Poznato stanje stvari

Teksaški rangeri koji vode istragu za dvojicom pljačkaša su prekaljeni čuvar zakona pred mirovinom Marcus Hamilton (Jeff Bridges) i Alberto Parker (Gil Birmingham). Obojica vjeruju u krajnji cilj pravde, imaju specifičan, podbadajući, ali prisan i prijateljski odnos pun poštovanja koji „krade“ svaku scenu u kojoj se pojave. Hamilton dosta često ističe Parkerovo indijansko porijeklo, a ovaj mu često uzvraća i odgovara da on živi na zemlji koja je nekada pripadala njegovim rođacima, a i da je sam Hamilton u jednom genu Indijanac. Tu se dolazi do same ideje zemlje i kome ona na kraju pripada – onome tko je prvi živio na njoj ili onome tko ju je pokorio i preuzeo?

Foto: mya-stone.tumblr.com

Ako gledamo to iz perspektive braće Tanner, oni imaju zemlju koja će im zbog plaćanja hipoteke biti oduzeta, a desetljećima su na njoj bezbrižno obrađivali polja i gradili svoj dom. I tu do izražaja dolazi destruktivna strana samog Teksasa. Redatelj prikazuje propast ranča, usporednu s propašću sela i manjkom interesa mladih prema poljoprivredi. Djeca se iseljavaju u velike gradove poput Houstona ili San Antonia, osjeća se napetost u zraku zbog slanja vojske u Irak (fantastičan grafit odmah na početku), poskupljenja nafte i življenja na dug. Prema bankama građani osjećaju odbojnost i strah, gotovo su željni da ih se pljačka, ali im konzervativni teksaški mentalitet ne dozvoljava da uzmu stvari u svoje ruke.

Imovina i vlast

Taj mentalitet tiče se zakona o nošenju oružja i svakodnevnoj mogućnosti da budeš upucan. Religijski raspoloženi stanovnici, tradicionalisti su u svojoj srži, ne odstupaju od svoje monotone svakodnevnice i nalaze se u limbu gdje žive na dug, otplaćuju kredit, sjede na kavi i razgovaraju o ratu i gledaju kako sve oko njih propada. Moderni Divlji zapad pružen je kroz jak južnjački naglasak svih likova te marginaliziranim ženskim ulogama čiji je prikaz usputan. One su konobarice, domaćice, prostitutke, a zajednički nazivnik je slabo obrazovane.

Foto: pretty-pics.tumblr.com

Bridgesova uloga rangera zasluženo mu je donijela nominaciju za Oscar u kategoriji najbolje sporedne uloge, ali ne mogu se oteti dojmu kako se ugledao na lik rangera Eda Toma Bella kojeg je uprizorio Tommy Lee Jones u remek-djelu braće Coen No Country for Old Men. U filmu se kroz prekrasnu fotografiju i široke kadrove na kojima se spajaju nebo i zemlja vidi rijetko viđena depresija, nemoć i primitivnost žitelja zapadnog Teksasa. Nebo kao da je glavna atmosferska nit vodilja u kojoj se vedrina sukobljava s društvenim paklom na zemlji koji se ocrtava u oružju, pljačkama i bijednom životu na kojeg je spao nekadašnji srednji sloj.

U crpilištima nafte vidi se jedina mogućnost za preživljavanje i otkriće nafte na zemlji koju stanovnici posjeduju ravno je dobitku jackpota u kockarnici. Ako ćemo analogijom razmatrati kome zemlja zaista pripada, mislim da se odgovor ne bi svidio ljudskom rodu. Na kraju, on ga je preuzeo, iskorištava prirodne resurse, a na isti način nešto moćniji ljudi u hijerarhiji iskorištavaju one manje sposobne. Bilo govorimo li o Indijancima koji su se trebali pokoriti europskim osvajačima, tako su s vremenom ti osvajači pali pod zakone koji su pridonijeli razvitku tehnologije i industrije, što je automatski značilo dolazak kapitalizma na vlast.

Be social
Što misliš o ovom filmu?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari