Istaknuto
13.07.2017.

Osim što Šimek aktivno radi na novim materijalima, publiku će počastiti dvostrukim nastupom na Ferragosto JAM festivalu u Orahovici. Na Izštekanom stageu predstavlja se u solo izdanju, dok će sa svojim matičnim bendom She Loves Pablo nastupiti na glavnoj pozornici kao support metal divovima braći Cavalera, osnivačima čuvene Sepulture. Povodom tih nastupa i novog singla razgovarali s jednim od najboljih vokala hrvatske scene.

09.07.2017.

U skrivenim ambijentima diljem Lijepe naše i ovog nas ljeta čekaju najpoznatiji dramski naslovi, opere i baleti. Provjerite što sve nude Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Kazalište Ulysses, Riječke ljetne noći, Histrioni i Ljetne noći Teatra Exit.

Knjige

Stjepan Bajić – zaljubljenik u poeziju okupio generaciju pjesnika koja tek dolazi

03.06.2015. Hrvoje KorbarFoto: Stjepan Bajić/privatni album

Iako je njegov projekt ostao u sjeni istoimenog projekta Hrvatskog društva pisaca, Stjepan Bajić, mladi pjesnik i student filozofije, uspio je izdati zbirku Hrvatska mlada lirika 2 u nakladi Društva hrvatskih književnika nakon gotovo godina dana priprema. U razgovoru nam je Stjepan objasnio ključnu razliku između zbirke koju on potpisuje kao urednik, ali i kao jedan od autora: „Za razliku od izdanja Hrvatskog društva pisaca, koje je okupilo već etablirane pjesnike uključujući i urednika Marka Pogačara, naš projekt doista okuplja mlade i neafirmirane pjesnike, kakvi su 1914. godine, nakon Matoševe smrti, bili i Ivo Andrić, Janko Polić Kamov, Tin Ujević i ostali pjesnici okupljeni u zbirku“. U zbirci su objavljeni pjesnici do trideset godina, a to su, uz našeg sugovornika Mirko Božić, Bruno Brežac, Jakob Filić, Marin Lisjak, Boris Kvaternik, Šima Majić, Lara Mitraković, Monika Tomljenović, Nikolina Turudić, Vigor Vukotić i Augustin Orešković.

U tom smislu, zbirka koju je uredio Bajić doista je autentična – u predgovoru citira predgovor Ljube Wiesnera iz 1914., koji gotovo u potpunosti odgovara pjesnicima koje je okupio u zbirci te se na njega nadovezuje. S obzirom da na našoj književnoj i izdavačkoj sceni vlada rezerviranost prema mladim autorima, smatra kako je potrebno da si mladi sami stvore priliku i plasiraju se na scenu – u tom naumu pomogla je i Facebook stranica koju je pokrenuo, a koja je u nešto više od dvije godine prikupila više od četiri tisuće fanova što demantira stalno ponavljanu tezu o tome kako poeziju nitko ne čita.

Priča o stranici Društvo živih pjesnika nerazdvojna je od ovog projekta: „Za razliku od Marka Pogačara koji je uredio izdanje Hrvatskog društva pisaca, ja nisam imao bazu mladih pjesnika kao što je Zarezov natječaj Na vrhu jezika. Unatoč tome, Facebook stranica Društvo živih pjesnika poslužila je kao baza – većina pjesnika objavljenih u zbirci javili su se upravo na tu stranicu, dok manji dio njih i osobno poznajem.“ Naime, Stjepan je zajedno s nekoliko prijatelja jednom tjedno objavljivao pjesme pjesnika koji su se neposredno prijavljivali svojim radovima, ali i obilježavao važne datume iz povijesti poezije – obljetnice rođenja i smrti važnih pjesnika te izdavanja ključnih djela.

stjepan2

Foto: Stjepan Bajić/privatni album

Kao što obično biva, izdavanje zbirke bilo je popraćeno mnogim problemima prvenstveno proceduralne prirode, ali ni izbor književnika i osmišljavanje strukture zbirke nije prošlo bez nedoumica: „Svoj izbor ne smatram mjerodavnim niti se smatram autoritetom u tom području – izbor je nastao pomnim probiranjem radova koje smo objavili na stranici Društvo živih pjesnika i radova mojih poznanika i prijatelja i zbog toga u prvi plan stavljam projekt“. Za razliku od mnoštva domaćih kulturnih djelatnika, Stjepan projekt Hrvatska mlada lirika 2 nije pokrenuo zbog želje za samopromocijom, već iz istinskog entuzijazma, koji je vidljiv kad govori o svojoj poeziji, ali i o poeziji suvremenih pjesnika, među kojima ističe Danijela Dragojevića, Dortu Jagić i Miljenka Jergovića.

Kad govori o proceduralnim problemima, kaže da je začuđen indiferentnošću institucija, ali ističe potporu akademika Stamaća kojeg je susreo na kongresu koji se bavio Hrvatskom mladom lirikom 1914., subvencija Ministarstva kulture te potporu svojih prijatelja Svena Scherra i Nikoline Turudić. Teško mu je prognozirati budućnost pjesnika koji su okupljeni u zbirci – smatra kako se dio njih možda i neće nastaviti baviti književnošću, dok nekima prognozira svijetlu budućnost, pa čak i velike domaće i međunarodne nagrade.

Kao prilike u kojima se mladi pjesnici mogu prezentirati prvenstveno ističe program Zagrijavanje književnika i književnog urednika Romana Simića Bodrožića, koji daje priliku mladima rame uz rame sa starijim, iskusnijim i etabliranim kolegama, ali i različita događanja kao što je kultno Jutro poezije u kafiću Pod starim krovovima, djelatnost udruge Kultura snova te brojne, kako sam kaže, opskurne organizacija s kojima nije sklon surađivati. Na pitanje o tome koliko je teško raditi selekciju mladih autora u doba kad doista svatko može pisati i objavljivati na (društvenim) mrežama, Stjepan odlučno odgovara da će kvaliteta uvijek isplivati iz hiperprodukcije kojoj svjedočimo. Razgovor ugodni o poeziji, književnosti, raznim aspektima kulture i peripetijama koje ih u stopu prate Stjepan ipak zaključuje u optimističnom tonu kojim je obilježen i čitav njegov projekt: „Neka živi poezija!

Komentari