Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Film

Vukovar film festival – Čudovišne bajke i povratak u zlatne dane diskoteka

27.08.2015. Hrvoje KorbarFoto: Press

Priča nad pričama, visoko estetizirana barokna bajka u režiji Mattea Garronea, stigla je iz službene kanske konkurencije u Vukovar, a prikazan je i glazbeni dokumentarac Zvonimira Rumboldta Pola stoljeća diska koji nas je odveo u početke tih popularnih okupljališta.

U prvom filmskom poluvremenu ove smo godine imali prilike vidjeti dva Disneyjeva igrana filma utemeljena na bajkama – nimalo inovativnu Pepeljugu koja, osim sjajnog utjelovljenja zla u maćehi Cate Blanchett, nema mnogo za ponuditi i Into the Woods, filmsku adaptaciju poznatog mjuzikla Stephena Sondheima koji je u filmskoj verziji namijenjenoj širokoj, a posebno mlađoj publici izgubila mnogo od svoje makabričnosti. U tom kontekstu, Priča nad pričama Mattea Garronea nadmašila je čak i izvorni Sondheimov mjuzikl, a o filmskoj verziji ne treba ni govoriti.

Utemeljen je na sedamnaestostoljetnim bajkama Gianmbattista Basilea, svojevrsnom napuljskom Dekameronu iz kojeg su inspiraciju crpili slavni bajkopisci poput braće Grimm i Charlesa Perraulta. Za potrebe filma, Garrone je izabrao tri bajke – o kraljici koja mora pojesti srce morske nemani da bi zatrudnila, kralju koji udaje svoju kćer za gorostasa i dvije stare sestre koje kralj, ujedno i seksualni manijak, poželi imati u svojim posteljama. Tri priče odvijaju se potpuno odvojeno do samog završetka krunjenjem spašene princeze koja je pobjegla od gorostasa, gdje se protagonisti okupljaju, a priče dobivaju i posljednju preobrazbu u nizu.

Foto: press

Foto: press

Govoreći o preobrazbi, nemoguće je izbjeći poveznicu s Ovidijevim Metamorfozama. U ekstravagantnom svijetu Garroneove Priče nad pričama život je isprepleten sa smrću, starica postaje lijepa poput Boticcelijeve Venere, kraljica postaje čudovište da bi spasila svog sina, a u pravom baroknom tonu, svaka ljepota je prolazna, a život samo dim na vitru,
snijeg na suncu.

Za razliku od gore spomenutih filmova, Garrone ne inzistira na napetosti fabule i banalnim elementima spektakla. U vizualno besprijekornom filmu koji pažnju posebno plijeni sjajnim kostimima inspiriranim baroknom modom, Garrone najzačudnije događaje prikazuje kao potpuno obične i upravo tu nastaje magija ovog filma. Iako tijekom filma niz epizoda izgleda potpuno sumanuto, gledatelj polako pristaje na snovitu atmosferu čitavog filma kojom ne vlada aristotelovska logika, a naposljetku se ipak sve tri priče spajaju poput slagalice i dobivamo lijepo metaforičko značenje svega viđenoga.

Garroneovu Priču nad pričama virtualni će svijet svakako pamtiti po fotografiji Selme Hayek koja jede srce morske nemani, a svima koji su opčinjeni tom fotografijom svakako predlažem gledanje filma ispunjenog ovakvim fantastičnim i zastrašujućim prizorima. Ono što nije uspjelo filmskoj verziji Into the Woods uspjelo je Garroneu – ovo nije film za djecu, već zastrašujući spoj Ovidija i napuljskih bajki besprijekornih vizuala i dubokog značenja.

U potrazi za najstarijom hrvatskom diskotekom

Nakon velikog uspjeha njegovog filma Lavanderman – istina ili mit? redatelj Zvonimir Rumboldt ponovno se odlučio za djelomično otočku temu. Naime, njegov film Pola stoljeća diska premijerno je prikazan na Solo Positivo Film Festivalu, a iz priče o prvim diskotekama u Jelsi rodio se jedan kvalitetan prilog istraživanju glazbene kulture u Hrvata. U kratkom razgovoru prije prikazivanja filma, scenarist i koproducent filma Toni Faver rekao je da je cilj bio rasvjetliti jugoslavenski srednji vijek, rane 60-e godine kojih se, prema Faverovim riječima, čak i njihovi protagonisti malo srame.

Foto: press

Foto: press

Nastao u suradnji s dokumentarnom redakcijom HRT-a, Pola stoljeća diska izvrstan su televizijski dokumentarac koji kronološki prati razvoj kulture diskoteka, od najpoznatijih zagrebačkih diskoteka (legendarnog Saloona) do manje poznatih začetaka diskoteka u Splitu, Rijeci i na Jelsi na otoku Hvaru.  Uz izvrsne sugovornike (glazbeni kritičar Zlatko Gall koji pojašnjava fenomen diskoteke, urednik Đelo Hadžiselimović govori o svojim prvim izlascima, članovi raznih VIS-ova, osnivači i posjetitelji disko klubova u svim navedenim gradovima) i simpatične vizuale, mnoštvo arhivskog materijala (članci iz novina koji pišu o pozitivnim i negativnim aspektima prvih diskoteka) i dobro strukturiranu priču, Rumboldt i njegovi suradnici pričaju nam priču o samom pojmu diskoteke i njegovom razvoju, kako u Hrvatskoj, tako i u Parizu. Na samom završetku filma, s jednim od pokretača disko kulture u Hrvatskoj, takozvanim Perom Francuzem, jelšaninom koji je bio foto model u Parizu, odlazimo u Pariz u potrazi za prvom diskotekom na svijetu i tako zaokružujemo priču o tim lokalitetima.

Ovakav doprinos dokumentiranju domaće glazbene kulture izvrstan je nastavak nekih prijašnjih radova na sličnu temu (npr. Sretno dijete Igora Mirkovića), s tim da uspjeva izbjeći preveliku dozu nostalgije i mitologizacije tog razdoblja, što je gotovo nemoguće izbjeći kad se govori o 80-ima, koje su posljednji pokušaj apoteoze doživjele u seriji Crno bijeli svijet. Naposljetku, vrijedi zaključiti da je ovako dobar dokumentarni program vukovarskog filmskog festivala još jedan dokaz da doista živimo u zlatnom dobu dokumentarizma, a Rumboldtov film dokaz da i televizijski dokumentarac, naizgled okovan u strogoj formi, može parirati autorskim uratcima.

(Visited 141 times, 1 visits today)

Komentari