Ekranizacije romana koje ne mogu bez sretnog završetka
Prva epizoda ekranizacije prvog ‘romana za odrasle’ J. K. Rowling (iako meni zbilja nije jasno kako Harry Potter nije roman za odrasle) ugledati svjetlo dana već sutra, no s nešto izmijenjenim završetkom, piše The Guardian.
Prijevremeni izbori pretvoreni su u miniseriju u produkciji BBC-ja u suradnji s HBO-om. Krimić pokušava prikazati malograđanštinu američkog predgrađa i međusobnu povezanost ljudi i događaja koji naoko nemaju veze jedni s drugima. Scenaristica Sarah Phelps je odlučila da kraj ne smije biti tmuran kao cijela priča, već da treba preporod barem jednog lika koji će, iz sve te nevolje koja ih je zgromila, izvuči pouku i razviti se.
Kako je sve to ukomponirano u originalan roman možemo vidjeti sutra, no budući da je sama J. K. Rowling sudjelovala u ekranizaciji, kao što je to uostalom činila i kod snimanja serijala o Harryju Potteru, vjerujemo da osim ovoga neće biti većih odstupanja. Iako ljubitelji knjiga u pravilu okreću očima na izmjene u njihovim filmskim/serijskim verzijama, ova promjena je čak zdravorazumska. S ekonomske točke gledišta, naravno. U ovom depresivnom svijetu u kojem živimo, ne moramo gledati crnjake i na televiziji.
Tako je i ovaj roman još jedan u nizu izmijenjenih izdanja za potrebe malih ekrana. Osim standardnih Disneyjevih bajki, tu su i poneki filmovi toliko uvriježeni kao hitovi da je teško zamisliti da tako ne izgledaju u originalu.
Nikada ne bismo rekli da Will Smith zapravo ne bi trebao završiti junački u filmu Ja sam legenda – barem ako je suditi po istoimenom romanu Richarda Mathesona. Roman završava puno kompliciranije i čini smislenu cjelinu skupa s naslovom, a sam pisac je izjavio kako ne razumije oduševljenje Hollywooda njegovom knjigom kada je nisu snimili onako kako je napisana.
Režiser Stanley Kubrick uspio je svojim filmskim adaptacijama razjariti čak dvojicu autora. Horor Isijavanje nastao po romanu Stephena Kinga dobio je drastičnu promjenu na kraju filma. Film završava požarom u kojem ukleti hotel ostane stajati, no glavni lik umire. Knjiga je također zaključena scenom požara, no baš taj glavni lik preživi i javlja se u nastavku Opasni snovi. Pretpostavljam da će ekranizaciju nastavka biti teže napraviti.
Znanstveno-fantastični film Paklena naranča, poprilično je razljutio autora romana po kojem je film nastao, Anthonyja Burgessa. Izjavio je kako film veliča seks i nasilje i da čitatelje, koji nisu isprva shvatili knjigu, navodi na potpuno krive zaključke. Minus za Kubricka.
Popis nije izbjegao ni najslavniji tajni agent na svijetu. Čak ni James Bond nije ostao netaknut. Producenti su odlučili da Agent 007 definitivno mora preživjeti na kraju filma, te ga je njegova djevojka (ili jedna od njih) spasila. Ian Fleming je ipak u romanu Iz Rusije s ljubavlju odlučio ostaviti kraj ‘da visi’. Pa tako Bonda nalazimo na podu, na onoj tankoj granici između života i smrti, a mi ostajemo s jednim velikim upitnikom iznad glave.
Svi su ovi filmovi postali uspješnice, bez obzira na razlike koje nalazimo u usporedbi s romanima. Ali ne možemo zanemariti da je sretan završetak sada već forsiranje. Filmove na koncu i gledamo, dakako iz razonode, ali i da bismo se u njima pronašli, da bismo nešto iz njih i naučili. A život nam ne servira prečesto sretne završetke. I ako je suditi po uspješnicama ‘filmova za mozak’ kao što su Početak (Inception), Otok Shutter ili Donnie Darko, publika je željna misterija i filmova koji tjeraju kotačiće u mozgu na rad.
