Komentar: Želim biti TikToker! – kako su društvene mreže oblikovale snove nove generacije
TikTok i druge društvene mreže pojedincima nude neusporedivu priliku za brzo stjecanje pažnje, popularnosti i potencijalne financijske dobiti bez dugotrajnog ulaganja u formalno obrazovanje ili profesionalni razvoj. Samim time ne čudi da sve više osnovnoškolaca na pitanje “što žele biti kad odrastu” odgovaraju s “Tiktoker”.
Instant gratifikacija odgovara psihološkim mehanizmima nagrađivanja u mozgu, aktivirajući dopaminske putove povezane s užitkom. Mladi tako brzo uče da viralni video može donijeti priznanje i novac, što ih čini manje zainteresiranima za tradicionalne, zahtjevnije i sporije puteve.
Prema podacima OECD-a iz 2020., veliki broj mladih izvještava o smanjenoj motivaciji za nastavak školovanja i manje povjerenja u klasične karijere, brojke do 2025. znatno rastu. Ova tendencija djelomično je povezana s percepcijom da su tradicionalna zanimanja preteška, manje atraktivna i da ne donose brzu ili dovoljnu financijsku nagradu. Istovremeno, ekonomska nesigurnost i tržište rada koje se brzo mijenja stvaraju osjećaj neizvjesnosti, što mladima otežava dugoročno planiranje.
Iluzija brze slave: Zašto TikTok nije odgovor na životna očekivanja mladih
Unatoč sveprisutnosti Instagram influencera i TikTok kreatora u digitalnom prostoru, istraživanja dosljedno pokazuju da je održiva karijera u ovom području izuzetno rijetka. Prema izvješću Influencer Marketing Hub (2023), manje od 1% korisnika na platformama poput TikToka ostvaruje značajan prihod kojim mogu stabilno živjeti. Većina kreatora zarađuje vrlo malo ili uopće ništa, iako ulažu puno vremena i energije u stvaranje sadržaja.
Mnogi mladi korisnici doživljavaju emocionalni udarac kada shvate da njihovi napori ne rezultiraju željenom slavom ni prihodom. To može dovesti do osjećaja neuspjeha, niskog samopoštovanja, a u težim slučajevima i do anksioznosti, depresije i povlačenja iz stvarnih socijalnih odnosa.
Nerealni standardi i pritisak za savršenstvom
TikTok i slične platforme promoviraju sadržaje koji su estetski dotjerani, pažljivo editirani i često potpuno nerealni. Mladi korisnici uspoređuju se s influencerima čiji je život prezentiran kao savršen, što stvara lažnu sliku o tome kako „uspješan“ tinejdžer treba izgledati, govoriti i ponašati se.
Kontinuirana izloženost ovakvim idealiziranim prikazima može značajno narušiti mentalno zdravlje djece i adolescenata, povećati osjećaj neadekvatnosti i doprinijeti razvoju poremećaja prehrane, socijalne anksioznosti te ovisnosti o pozitivnoj online potvrdi (likeovi, komentari, follow). Ovakvo digitalno okruženje sve češće utječe na pojavu poremećaja pažnje i hiperaktivnosti kod mladih korisnika, osobito ako su sadržaji brzi, kratki i emocionalno preopterećujući.
Površnost i fokus na viralnost
Jedan od ključnih problema kod TikToka i INstagrama je sadržajni algoritam koji nagrađuje kratke, vizualno stimulirajuće i često plitke videozapise. Time se zanemaruje kreativni i intelektualni razvoj, a sadržaj koji zahtijeva više pažnje ili promišljanja postaje nevidljiv široj publici. Djeca i mladi sve češće internaliziraju poruku da je “brza slava” vrjednija od truda, znanja ili etike rada.
Sociologinja Sherry Turkle u knjizi „Reclaiming Conversation” upozorava kako digitalne platforme oblikuju društvo u kojem mladi preferiraju „što kraću“ i „što jednostavniju“ komunikaciju, a vrijednosti poput empatije, pažljivog slušanja i stvarne povezanosti polako blijede.
Osim toga, dodatna istraživanja potvrđuju kako je fokus na viralnost i popularnost među mladima doveo do smanjenog interesa za akademski razvoj, usvajanje životnih vještina te profesionalne ciljeve koji zahtijevaju dugoročan trud. Ukratko, sve veći broj adolescenata vidi tradicionalne karijere kao zastarjele, dok digitalni „uspjeh preko noći“ postaje dominantni uzor.
Što to govori o današnjem društvu?
Ovaj fenomen reflektira šire društvene i kulturne promjene i neće ti se nužno svidjeti ono što sada slijedi.
Nalazimo se uslijed kulture instant zadovoljstva. Prevelika dostupnost digitalnih sadržaja oblikovala je kulturu u kojoj mladi očekuju brze rezultate, što negativno utječe na razvoj strpljenja i upornosti potrebnih za dugoročni uspjeh.
Tradicionalna zanimanja sve manje bude interes među mladima, dijelom i zato što u javnom prostoru nedostaju privlačni primjeri profesionalaca koji bi ih inspirirali. Mladi danas rijetko vide učitelje, liječnike, znanstvenike ili obrtnike kao uzore, jer društvo većinu pažnje pridaje digitalnim slavnim osobama i brzoj zaradi. Kult brzog uspjeha zasjenio je vrijednosti koje nose klasične karijere, a upornost, stručnost i odgovornost sve su rjeđe na listi poželjnih osobina. U vremenu kad dominira ideja o „instant slavi“, tradicionalna zanimanja izgledaju naporno i nezahvalno, pa sve manje mladih pokazuje interes za njih.
Ekonomska nesigurnost i socijalni pritisci ne idu nam u prilog. Mladi su često svjesni promjenjivosti tržišta rada, što ih motivira da traže brze i sigurnije izvore prihoda, koje vide u digitalnim platformama (OECD, 2020).
Komercijalizacija i ekonomija pažnje dovodi do toga da platforme poput TikToka potiču stvaranje i konzumiranje sadržaja na način koji maksimalno angažira korisnike, često manipulišući njihovom pažnjom i oblikujući njihove prioritete i vrijednosti.
Kultura slavnih i utjecaj Kardashian fenomena
Pojava obitelji Kardashian i njihov globalni utjecaj simboliziraju duboku promjenu u percepciji uspjeha, vrijednosti i identiteta među mladima. Kroz reality format i društvene mreže, članice ove obitelji etablirale su se kao arhetipi tzv. celebrity influencera – osoba koje su poznate prvenstveno zbog vlastite izloženosti, a ne zbog specifičnih stručnih ili umjetničkih postignuća.
Prema istraživanju American Psychological Association (2021), mladi koji konzumiraju veće količine sadržaja tzv. „influencer kulture“ češće iskazuju želju za slavom kao primarnim životnim ciljem, pri čemu slava nije nužno povezana s određenim zanimanjem, već s vidljivošću i prepoznatljivošću.
Kardashianke su među prvima stvorile brend koji počiva na privatnosti kao proizvodu, svaki aspekt njihova života, od svakodnevne rutine do estetskih zahvata, postaje sadržaj za publiku. Time se normalizira ideja da je uspjeh rezultat vidljivosti, a ne truda, znanja ili doprinosa zajednici. To posebno utječe na mlađe korisnike TikToka i Instagrama, koji upijaju vrijednosti estetike, luksuza i društvene moći kroz prizmu savršenih tijela, viralnih trendova i sponzorstava.
U tom kontekstu, djeca i tinejdžeri sve češće navode da bi “radije bili poznati influenceri nego liječnici, učitelji ili znanstvenici”, uz rastući osjećaj da klasična zanimanja nisu dovoljno atraktivna ni društveno nagrađena.
Društvena odgovornost influencera i medijskih uzora
Uloga influencera, slavnih osoba i brendiranih pojedinaca, poput članica obitelji Kardashian, ne završava na stvaranju sadržaja. Postoji etička odgovornost javnih osoba prema mladoj publici, osobito kada se radi o promoviranju određenih stilova života, izgleda ili vrijednosti.
Kada slavne osobe promoviraju nerealne standarde ljepote, materijalnog uspjeha i površnih odnosa bez konteksta truda, rada ili društvenog doprinosa, one (svjesno ili nesvjesno) sudjeluju u oblikovanju vrijednosnog sustava mladih. Djeca tada sve češće mjere vlastitu vrijednost kroz broj pratitelja, fizički izgled i „lajkabilnost“, a ne kroz znanje, empatiju ili kreativnost.
Prema UNESCO-ovom izvješću o medijskoj pismenosti (2021), nedostatak kritičkog pristupa sadržaju u školama dodatno otežava mladima da razlikuju autentične uzore od pažljivo konstruiranih digitalnih persona. Time društvo, uključujući obrazovni sustav, medije i roditelje, snosi dio odgovornosti za porast aspiracija koje su kratkoročne, nestabilne i emocionalno rizične.
Društvena odgovornost također uključuje i regulaciju sponzoriranog sadržaja: influencerima bi trebalo biti jasno kada promoviraju proizvode, estetske zahvate ili “životni stil” koji može negativno utjecati na mentalno zdravlje mladih (na primjer promoviranje „detox“ čajeva, estetskih tretmana, skupih odjevnih predmeta kao nužnog standarda).
Kako pomoći mladima?
Jačanje kritičkog mišljenja i medijske pismenosti je jedan od važnijih načina. Obrazovni programi trebaju uključivati digitalnu pismenost koja pomaže mladima razumjeti mehanizme društvenih mreža i kritički pristupiti online sadržajima.
Podrška raznovrsnim ambicijama i karijerama treba također biti prisutna u društvu. Važno je promovirati različite životne i profesionalne puteve, ističući vrijednost i dugoročnu stabilnost tradicionalnih zanimanja (OECD, 2020).
Nešto za što je možda sada kasno, no potrebno nam je generacijsko mentalno zdravlje i emocionalna podrška obitelji i zajednice. Potrebno je osigurati adekvatne resurse za psihološku pomoć i preventivne programe koji će pomoći mladima (ali i ostalim dobnim skupinama) u suočavanju s pritiscima digitalnog doba.
Nastavno na sve navedeno važno je i poticanje stvarnih socijalnih interakcija i usađivanje ispravnih životnih i moralnih vrijednosti od rane dobi. Promicanje druženja uživo, timskih aktivnosti i hobija koji razvijaju emocionalne i socijalne vještine ključno je za balansiranje digitalnog i stvarnog svijeta.
