Istaknuto
23.09.2020.

Vrijeme čitanja: 3 minute Uz strane preporuke za slušanje, Nova glazba i ovog tjedna donosi devet novih domaćih i regionalnih glazbenih noviteta u borbi za singl tjedna.

14.09.2020.

Vrijeme čitanja: 7 minute Koliko vam je dobar bio godišnji na skali od 1 do 'Ziherung od svibnja izlazi u rujnu'?

Film

MEDENA ZEMLJA: Jedna od povijesti pčela i njihova čuvarica

22.01.2020. Filip KušterFacebook Honeyland
Vrijeme čitanja: 4 minute

Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane.

Indijanski poglavica Seattle

Za, nazovimo to tako, zapadnu civilizaciju 21. stoljeća teško je pojmiti i shvatiti život ljudi na selu. Ni sami ne shvaćamo žrtvu, trud, znoj, krv i suze potrošene na poljima i poslovima koji zahtijevaju mukotrpni cjelogodišnji rad, strpljivost, pažnju i vrijednosti koje priroda nudi ako se prema njoj odnosiš s poštovanjem.

Ako sada iz gornje jednadžbe izbacimo selo i stavimo izolirano planinsko mjestašce sa žarkim ljetima i nesnosnim zimama, pedeset i nešto godišnju ženu te njezinu bolesnu majku, jedno od prvih pitanja koje se nameće samo od sebe je pitanje razloga – koji je ključni element što ih drži na tom mjestu?

Medena zemlja (Honeyland) dojmljiv je dokumentarni film iz Sjeverne Makedonije, izašao na velika svjetska vrata dvostrukom nominacijom za Oscara (kategorije: Najbolji strani film i Najbolji dokumentarni film). Redatelji – Tamara Kotevska i Ljubomir Stefanov – više su od tri godine proveli u zabačenom makedonskom mjestu s, prvotno, doslovno dvije stanovnice u krugu od nekoliko kilometara.

medena zemlja, honeyland

Facebook Honeyland

To su Hatidže Muratova i njena majka Nazife. Njih dvije ne žive u kući, iako bi bilo lijepo kamenu nastambu nazvati domom, već u trošnoj prostoriji koja im služi i kao dnevna soba, spavaća soba, hodnik, kuhinja. U dokumentarcu nam nije prikazan cjeloviti izgled obitavališta ‘na zatvorenom’, ali uvjeti života su im ispod svake granice koje današnje moderno društvo može zamisliti. Tu dolazi do prvih razmišljanja i osvješćivanja, a dolazak glavne teme približava se kao zvuk zujanja pčele.

Dolazak ‘kapitalizma’

Hatidže je prijateljica pčela, ona se o njima brine, na nekoliko mjesta u okolici ima nekoliko primitivnih, ali prirodnih vrsta košnica iz kojih uvijek uzima po principu ‘pola meni, pola ostavljam vama’. Košnice s nepokretnim saćem daju joj priliku da bude zahvalna životinjskim radilicama na tome što njezinom životu daju poseban smisao.

Pčele je rijetko kad bodu, Hatidže ima razvijene i mehanizme koji joj dopuštaju bivanje u njihovoj blizini pa je tako cijela situacija o njezinom odnosu s njima prikazana vrlo neprerađeno. U Medenoj zemlji nema mjesta idealiziranju i pretjerivanju. Med koji s vremena na vrijeme nosi na prodaju u Skoplje kupci neizmjerno cijene. Znaju što mogu za nešto više od desetak eura dobiti, ali isto tako, često ostanu i praznih ruku. Naime, proizvod koji Hatidža dobiva od svojih vjernih pomagačica, iznimne je i visoke kvalitete, ali isto tako ona ga proizvodi u ograničenim i malim količinama. Život i zdravlje pčela na prvom joj je mjestu.

medena zemlja, honeyland

Facebook Honeyland

Dolazak ”kapitalizma”, pod debelim navodnicima, označava Hussein Sam, njegova žena Ljutvie i sedmero djece koji pristižu u neposrednu blizinu Hatidžine nastambe u svojoj kamp prikolici. Oni su podrijetlom Turčini koji se pomalo bave pčelarstvom, uzgajaju stoku i primjetno su disfunkcionalna obitelj. Hussein je ‘glava obitelji’, a karakterizira ga nedostatak empatije, pa i osjećaja općenito, sa stalnim ponavljanjem da samo on radi (što nije istina), a posla ima napretek (što je djelomično istina), pokazuje da kao pater familias nema dovoljno znanja ni mogućnosti ovladati nad svojom obitelji i imovinom kako bi sam to želio (što je istina). Oni su suvremeni nomadi, a djeca pokazuju nepatvorenu ljubav prema Hatidže, kao i ona prema njima.

Pustoš iza nas

Dokumentarac se tada dijeli na dva svijeta koji se do njegovog kraja neprekidno miješaju. Iza Hatidže je dug i vrijedan rad s pčelama. Hussein želi instant proizvod u kojem nema suosjećanja s onima koji ti taj proizvod omogućavaju. Ljudska pohlepa pokazala se još jednom kao ‘rupa bez dna’ jer čovjek s njom ne dobiva konačno zadovoljstvo, već privremeno osobno zadovoljavanje potreba.

medena zemlja, honeyland

Facebook Honeyland

‘Pusta zemlja’ koju Hatidže promatra zbog iracionalnosti i kršenja prirodnih zakona ostavlja ožiljke, ostavlja osokoljenu, blagu i poštenu, nemoćnu ljudsku dušu u borbi sa samoćom. Ostavlja ju samom s bolesnom i nepokretnom majkom u divljini bogu iza leđa.

Povijest pčela Maje Lunde u području književnosti ostavila je trag nakon kojeg su ljudi počeli zamišljeno, ali i s pažnjom cijeniti, ako već dotad nisu, što pčele znače za život na Zemlji. Medena zemlja progovara drugačijim jezikom o pčelinjim zajednicama. On je vizualiziran kroz protagonisticu koja ima osobine toliko rijetke da ih praktički možemo vidjeti samo u ovakvim djelima koja mogu pomicati planine.

Kotevska i Stefanov ovim su dokumentarnim filmom vjerojatno napravili vlastiti životni pothvat nakon kojeg ostaje knedla u grlu.

Dokumentarac Medena zemlja debitirao je na prošlogodišnjem Sundance film festivalu. Uzeo je nagrade od Atene, Camerimagea, Montclaira pa do Barcelone, São Paula i Mumbaija. Oscari su najpoznatije priznanje za filmska postignuća na svijetu i iz jedne perspektive, ponekad, sasvim proizvoljna nagrada. Ali isto kako su klimatske promjene globalni izazov, tako bi nagrada filmu globalno odjeknula i kod gledatelja potaknula više razmišljanja i angažmana prema prirodi u smjeru kojim nas je kroz Honeyland vodila jedna od posljednjih čuvarica pčela.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

(Visited 779 times, 3 visits today)
Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(32 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari