Mediteran Ive Dulčića u Umjetničkom paviljonu
Povodom obljetnice sto godina rođenja slikara Ive Dulčića, u Umjetničkom paviljonu priređena je izložba koja se usredotočuje na poseban aspekt njegovog opusa. Hrvatski slikar s bogatim smislom za kolorit i ljubavi prema motivima iz svog rodnog grada majstor je atmosfere, a u portretiranju ljudskog lika vrsni psiholog. U postavu su motivi krajolika i mediteranskih ambijenata nadopunjeni portretima i skicama ljudi i životinja. Niz radova nadahnuto je sredozemnim krajevima, svjetlošću i on ostvaruje svoj likovni potencijal upravo tim vrijednostima.
U dva desetljeća intenzivnog slikanja mijenja se repertoar motiva i morfoloških obilježja, umjetnik istražuje i udaljuje se od pukog preslikavanja stvarnosti, uzimajući samo glavne silnice motiva koje sintetizira i izolira. Put prema apstrakciji ipak se zadržava na povezanosti s predloškom uz slobodu interpretacije kojom stvara tzv. strukturalne pejzaže.
Ivo Dulčić rodio se u Dubrovniku 1916. godine i u rodnom gradu pohađa Klasičnu gimnaziju. Studira pravo u Beogradu i Zagrebu. Prekida studij i 1941. godine upisuje slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Omera Mujadžića i Ljube Babića. Zbog svađe s profesorima napušta faks i vraća se u Dubrovnik. Uređuje atelier u Zagrebu 1955. godine i od tada živi između sjevera i juga domovine.
U hrvatskom slikarstvu ostat će zapamćen i kao slikar koji se bavio sakralnim temama uz ostvarenje djela koja su u taj žanr unijela novosti koje su izazvale prosvjede predstavnika Crkve. Prvi njegov zapažen rad je freska Krista Kralja u crkvi Gospe od zdravlja u Splitu, a značajni su i crkveni vitraji koje je radio u Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Kreševu i mnogim drugim gradovima.
Izložena djela u Umjetničkom paviljonu objedinjuju njegov opus i pružaju pogled u razvojni put od kolorističkih portreta do granica apstrakcije u pejzažima. Naslikani portreti većinom prikazuju figure izduljenih proporcija s neobičnim mješavinama boja na licu i odjeći. Slikar je u svakom uspio stvoriti posebnu atmosferu i uhvatio karakter osobe. Crteži su pak zaseban segment uhvaćenog trenutka sa živim linijama, od dobro prostudiranih lica do skicuoznih obrisa životinja. Apstraktne slike svijet su za sebe, kreiran titrajućim motivima usred površine boje.