Nevjerojatni Alex Honnold ispisao povijest penjanja na neboderu Taipei 101
Alex Honnold ispisao je još jedno poglavlje u povijesti penjanja svojim usponom na Taipei 101 (Tajvan), jedan od najviših nebodera na svijetu i to potpuno slobodnim stilom. To znači da se penjao bez užeta i ikakve zaštite, pred milijunima gledatelja u Netflixovom posebnom programu Skyscraper Live.
Taipei 101 visok je oko 508 metara i bio je najviša zgrada na svijetu od 2004. do 2010., a i danas je među najvišim neboderima na planetu. Honnold, koji je globalnu slavu stekao free solo usponom na El Capitan u Yosemiteu, za koji je snimljen Oscarom nagrađen dokumentarac Free Solo, ovim je projektom prvi put glavnu pozornicu prebacio s prirodnih stijena na veliko arhitektonsko čudo.
Riječ je o događaju koji je Netflix pretvorio u veliki televizijski spektakl, s prijenosom uživo i golemom globalnom publikom, čime se penjanje još snažnije gurnulo u mainstream, na teritorij na kojem inače žive američki nogomet, košarka ili hokej.
Prilagođavanje neboderu i jak vjetar
Za razliku od granitne ploče El Capitana, fasada Taipei 101 kombinira staklo, čelik i niz balkona i izbočina koji diktiraju potpuno drugačiji ritam penjanja. Honnold je morao prilagoditi klasičnu tehniku urbanom terenu: koristiti rubove prozorskih okvira, metalne spojeve i arhitektonske detalje kao hvatišta i nožna stajališta, često u monotonim, ponavljajućim sekvencama koje dodatno troše koncentraciju.
Posebna dimenzija je i vjetar te izloženost na visini. Kod visokih zgrada strujanje zraka i mikroklima znaju biti nepredvidivi pa penjač ne kontrolira samo pokrete tijela, nego i vlastitu reakciju na hladnoću, udare vjetra i činjenicu da se ispod njega nalaze stotine metara praznine, asfalt i promet, a ne šuma i stijena.
Dobio je „sramotno mali iznos“
Iako je riječ o free solu s potencijalno smrtonosnim posljedicama, Honnold je sam istaknuo da je specifična geometrija Taipei 101 donekle ublažila krajnost rizika. Zgrada ima balkone i terase svakih nekoliko katova, pa u određenim zonama potencijalni pad ne znači nužno slobodan let svih 500 metara do tla, nego mogućnost da se tijelo zaustavi na platformama, što nipošto nije sigurno, ali donekle mijenja profil rizika u odnosu na gole litice.
Zanimljiv sloj priče je i financijska pozadina. Honnold je javno rekao da bi se na Taipei 101 popeo i besplatno, kad bi mu vlasnici zgrade to dopustili bez TV spektakla.
U intervjuu za New York Times, prenesenom u više medija, opisao je svoj honorar kao „sramotno mali” u usporedbi s ugovorima u mainstream sportovima; usporedio je svoju naknadu s MLB igračima koji potpisuju ugovore od 170 milijuna dolara, dok on za pothvat s potencijalno smrtnim ishodom dobiva tek “srednje šesteroznamenkaste iznose“, dakle raspon između 300 i 700 tisuća dolara.
Naglasio je i da u svojoj glavi ne doživljava taj novac kao plaću za penjanje, nego za događaj, odnosno za to što se čitava stvar odvija uživo, s TV produkcijom, komentatorima i publikom. Penjanje samo po sebi, kaže, ostaje besplatno jer bi to ionako radio.
Najbolje trenutke Honnoldovog penjanja na Taipei 101 pogledajte u sažetku koji je Netflix objavio na YouTubeu. Ili ako imate strah od visine, bolje nemojte.
