„Pisma koja su promijenila svijet“ (S. Sebag Montefiore): Pisma su prozor u prošlost
Kada biste pitali povjesničara, arhivista i mnoge druge istraživače koji izvor smatraju jednim od najznačajnijih za povijesna istraživanja, vjerujem da bi odgovor bio – pismo. Pismo je jedan od najvažnijih izvora pisane komunikacije koji predstavlja dragocjeno svjedočanstvo prošlih vremena te bogat izvor za buduća povijesna istraživanja. Mnoga pisma danas predstavljaju arhivsko gradivo tj. gradivo koje ima trajnu vrijednost za kulturu, povijest, znanost i druge djelatnosti ili služi kao temelj za zaštitu i ostvarenje prava i interesa pojedinca ili zajednice. Arhivsko gradivo se čuva u arhivima – specijaliziranim ustanovama kojima je temeljna zadaća čuvati, obrađivati i omogućiti korištenje dokumentarnog i arhivskog gradiva. U arhivima, pisma su dio brojnih obiteljskih i osobnih fondova, ali i sustava poslovnih spisa.
Uspoređujući današnje vrijeme s prošlošću, pisma su bila ekvivalent današnjim novinama, telefonima, radiju, televiziji, e-mailu, SMS-ovima i blogovima. Pismo se uvelike promijenilo kao način komunikacije, ali je i dalje ostalo fascinantan i vjeran pokazatelj kulture, običaja, međuljudskih odnosa, stavova i razmišljanja te političkog stanja nekog prošlog vremena.
Instinktivna potreba za zabilježiti
„Dragi čitatelju, ništa se ne može mjeriti s neposrednošću i autentičnošću pisma”, prva je rečenica uvodnog dijela knjige „Pisma koja su promijenila svijet” (Mozaik knjiga, 2021.), poznatog britanskog autora, povjesničara i romanopisca Saimona Sebaga Montefiorea, koji se može pohvaliti i međunarodnim bestselerima te nagrađivanim knjigama dosad objavljenim na četrdeset osam jezika. Knjiga „Katarina Velika i Potempkin” ušla je u uži izbor za godišnju britansku nagradu za najbolje publicističko djelo na engleskom, a naslovi „Staljin: dvor crvenog cara”, „Mladi Staljin”, „Jeruzalem: biografija i Romanovi: 1613. – 1918.” osvojili su brojne nagrade i međunarodna priznanja. Autor je i moskovske trilogije romana: „Sašenka”, „Crveno nebo u podne” i „Jedna zimska noć”, a (u paru s autoricom Santom Montefiore) napisao je i seriju dječjih knjiga „Royal Rabbits of London”. Uz „Pisma koja su promijenila svijet” napisao je i djelo „Govori koji su promijenili svijet”.
„Ljudska bića instinktivno osjećaju potrebu na papir zabilježiti i s drugima podijeliti osjećaje i sjećanja koje bi u suprotnome progutao zaborav vremena. Kao da očajnički moramo potvrditi veze, osobne ili političke, spone ljubavi ili mržnje jer svijet nikad ne miruje i naši su životi tek niz početaka i krajeva: bilježeći ih, možda nam se čini da ćemo ih učiniti stvarnijima, možda čak i vječitima.”
Povijest intimno
Zbirci pisama ništa ne nedostaje, ali ono što ovu zbirku čini posebnom su okupljena pisma iz brojnih kultura, tradicija, zemalja i rasa – od drevnog Egipta i Rima do suvremene Amerike, Afrike, Indije, Kine i Rusije. Pisma obuhvaćaju širok raspon tema – ljubavna pisma, pozivi na oslobođenje, objave ratova i razmišljanja o smrti. Neka su intimna i dirljiva, a neka skandalozna i zla. Čitajući ovu knjigu otkrit ćete što su u vremenu u kojem su živjeli pisali Mahatma Gandhi, Frida Kahlo, Napoleon Bonaparte, Oliver Cromwell, Staljin, Lenjin, Marija Terezija, Simon Bolivar, Adolf Hitler i mnogi drugi.
U uvodnom dijelu knjige autor promišlja o pismu kao važnom izvoru koji svjedoči o životu pojedinca ili nekom važnom događaju u povijesti i činjenici da čovjek ima potrebu bilježiti na papir vlastite misli i osjećaje. Također, zapisuje niz povijesnih činjenica o razvoju pisma i uspoređuje ga s današnjim načinima komunikacije.
Zaljubljenici u povijest ponovno će se zaljubiti – u povijest
U zbirku su uvrštena javna pisma, službena pisma putem kojih je objavljena vojna pobjeda ili poraz, pisma koja nisu bila namijenjena široj javnosti, pisma na nekoliko stranica u kojima se razglaba o svim oblicima vlasti ili raznim kućnim temama, privatne korespondencije s naglaskom na ljubav – o njezinom završetku ili početku, pisma koja prepričavaju poznate događaje ili prizore, obiteljska pisma, ona koja svjedoče o hrabrim borbama za slobodu i mnoga druga. Pisma su s obzirom na sadržaj podijeljena u nekoliko skupina – ljubav, obitelj, stvaralaštvo, hrabrost, otkrića, turizam, rat, krv, razaranje, sudbina, katastrofa, prijateljstvo, ludost, uljudnost, oslobođenje, sudbina, moć, pad i zbogom.
Knjigu „Pisma koja su promijenila svijet” preporučila bih zaljubljenicima u povijest, onima koji žele zaviriti u fascinatne živote i slojeve karaktera osoba koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti, ali i onima koji su u potrazi za knjigom koja će im poslužiti kao koristan izvor informacija u procesu povijesnog istraživanja. Čitanje ove knjige bila je jedna interesantna šetnja kroz prošlost. Uz svako pismo, autor je dodao i kratko pojašnjenje povijesnog konteksta, što je zaista bilo od velike pomoći za bolje razumijevanje sadržaja pisma. Iako su sva pisma napisale osobe koje su vrlo značajne za povijest, nije svako pismo imalo ulogu onog koje je promijenilo svijet, stoga bi možda bio prikladan drugačiji naslov, no to nikako ne znači da su ta pisma dosadna ili nedostojna ove zbirke. Uz čitanje ove knjige preporučila bih i nekoliko dostupnih intervjua.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
