Recenzija – ‘World peace is none of your bussines’ (Morrissey): Lekcija kako iskoristiti pesimizam kao prednost
Vječno gunđalo, romantičar, vegetarijanac, bivši pjevač punk benda, simbol Manchestera, obavezna lektira indie obožavaoca – sve su to epiteti koji definiraju lik i djelo Stevena Patricka Morrisseya. Nekadašnji lider kultnih The Smithsa i dalje je u glazbenom smislu reklo bi se (re)aktivan. To dokazuje i novi album te posljednja turneja (promocijski dio za album traje već dva mjeseca), na kojoj je nekoliko datuma bilo odgođeno zbog bolesti. Trash špekulacije o ponovnom okupljanju The Smithsa, koje Moz apsolutistički odbija uopće debatirati jer nikada neće zaboraviti tužbu Andyja Rourkea (bivšeg basista Smithsa), protežu se nekoliko desetljeća. Također je u završnom stadiju dovršetka prvog romana.
S druge strane, kao upućeni sugovornik može ponuditi suvislu rečenicu uz pravo pitanje, ali može i cinične izjave sakriti iza oštrih napada na sve ljude koji “guše” životnu okolinu, a naravno da nikada nije poštedio ni svjetske političke lidere. Pjesnički identitet pronašao je u Oscaru Wildeu. Humano, ali s prijezirom, i nakon više od 30 godina karijere nije potpuno pomiren sa sudbinom svjetskoga mira niti s razinom životinjskih prava koje smo dosegli u zadnjoj eri globalizacije. Međutim, za recenziranje albuma Morrisseyja postoji uvijek upravo ta zamka da uvod prije same analize djela bude bespotrebno opširan. Irac engleskog srca fascinantan je opinion maker generacije iz 80-ih, ali i nekih novih klinaca koji ga stavljaju na pijedestal.
Nakon 2006. godine, kada ga je na Šalati pozdravilo nekoliko tisuća ljudi uoči premijernog izdanja INmusica, isti festival će mu vratiti ulogu, čak i čast da najavi desetu godišnjicu već jubilarnog festivala koji se ukorijenio i etablirao u jedan od najbitnijih koncertnih evenata sezone u regiji. Nostalgični junak nekoć industrijskog Manchestera dolazi u Zagreb nakon objave desetog po redu albuma koji na tragu prošlih izdanja nudi zrnca pozitivnijih vibracija. Iako neki naslovi i dalje upućuju na kroničnu iziritiranost ili alergičnost na ljudsku glupost.
Album “World Peace Is None of Your Business” nudi sličan pristup kao što je to bio slučaj s prethodnikom “Years of refusal” iz 2009. godine. U međuvremenu se u svijetu za Moza nije previše toga promijenilo. Pjesma I’m not a man zapravo je autobiografska ispovijest. U pjesmi World Peace Is None of Your Business postavlja pitanje zašto bi neupućeni dobili pravo glasa, obračunavajući se sa svjetskim vladama. Tematike su i na ovome albumu usmjerene prema tempirajućim problemima koje treba naglasiti. Dok je glazbena sekcija na ovome albumu dobila “slobodne ruke”, zvuk je čak dobio konstantnu pratnju elektroničnih matrica, što je zaokret koji će vjerojatno biti prezentniji na sljedećim albumima.
Apokaliptično viđenje svijeta nerijetko je kronično opisano stihovima koje graniče s kontradiktornim: /And humans are not really very humane, And earth is the loneliest planet of all/. Vječni sukob s vlastitim “bivstvom” ili nazovite ga “Ja” je na neki način kamen spoticanja za Moza, ali i nepresušna inspiracija u kojem i dalje zvuči najuvjerljivije. Da razgraničim, ako tražite Smithse na ovome albumu, moram vas razočarati, nećete ih naći. Ako ih kanite pronaći na nastupu, morat ću vas također razočarati. Setlista mu je dosta škrta kada su u pitanju pjesme s četiri epohalna albuma bivšeg mu sastava. Još je nevjerojatnije da upravo proživljava pesimistične trenutke likova s kojima se uspoređivao u karijeri (Ivana Orleanska, James Dean) kada su u pitanju životni stavovi i izjave. “Ako umrem, onda ću umrijeti. Ako ne umrem, onda neću umrijeti. Sada se osjećam dobro“, a slično stajalište prisutno je na cijelom albumu.
Kroz 12 pjesama aranžmanski Morrissey ne nudi iskorak niti su tekstovi toliko emotivno nabijeni da će se probuditi nostalgični duh uz sjećanje na jezerske pisce. Album bi po svojoj kvaliteti spao u srednji red njegovog diskografskog opusa, ali Morrissey je i dalje na onome mjestu gdje se osjeća najugodnije, dok pleše na granici između vječnog romantičara i beskrajnog cinika.
